KOREA SÚL (timorpost.com)—Prezidente Repúblika José Ramos Horta iha Forum JEJU 2023 ne’ebé realiza iha Provínsia Jejudo-Korea Súl toka dezafiu sira nasaun hasoru hodi atinje dezenvolvimentu ba nia povu defisil tebes.
“Ami barak liu ne’ebé maka mai husi rai (nasaun) konflitus sira , ami hatene muiuto bem katak nunka fasil, atu oinsá bele hakotu konflitus, oinsá restaura pás, oinsá rekonsilia komunidade ne’ebé namkari, fahe malu, ka halibur nasaun sira pasifikamente, dala ida tan la fasil,” Xefe Estadu subliña kestaun ne’e iha Forum JEJU ba-dala-18 iha Provínsia Jejudo, Korea Súl, Kinta (01/06/2023).
Horta dehan, dalan di’ak liu ba enfrenta prosesu ida ne’e maka hakbesik ho aprosimasaun seguransa. Ida ne’e Horta sita Kayrala Xanana Gusmão iha forum JEJU no hetan apresiasaun husi partisipante sira inklui Eis Sekretáriu Jerál Nasoens Unidas, Ban Ki Moon.
Ban Ki Moon sa’e ba palku hodi hatete, Ramos Horta nia aprejentasaun sai referénsia di’ak mós ba mundu.
Iha palestra, Horta hatutan, dezde hosi kedas loron dahuluk iha Independénsia Timor Leste, opta ba hala’o diálogu atu uza ba rezolve disputas, no tenke liu husi pasiénsia ba rona-malu , haraik-an uitoan, humildade, empatia, intelijênsia, tantu, tahan-an, ho fo perdua.
Ba nasaun hirak ne’ebé maka siran nia komunidaders sira envolve ihakonflitu durante tempu naruk nia laran, so liu husi diaálogu maka bele hetan dalan ba pás no estabilidade, halo rekonsiliasaun no fo perdaun ka perdua malu.
“Ami hatene katak ba familia barak no komunidades sira ne’ebé sai vitimas, komunidade vitimizaho fitar kanek nian maka klean tanba funu no violênsia kona-ba sira nia fuan ho sura nia isin , ami hatene katak lia fuan “rekonsiliasaun no perdaunne bele ofende fali,” Horta salienta.
Forsa no motivasaun atu rekonsilia malu ho ita nia antigu – inimigu no atu fo haraik perdaun ne’e tenki mai husi neon ho laran rasik. No somente líderes matenek nain no inspirador sira maka bele tulun atu kura família kanek no fitar ne’ebé iha hela.
Premiadu Nobel da Pás ne’e rekoñese Timor -Leste iha ninia frajilidade no sei iha laran moras ka dala ruma hirus ne’ebé dadaun ne’e sei buka hakbesik atu bele hadi’a.
“Maibé ami laiha violênsia polítika, étnika ou relizioja, ka oho tanba vingansa, prizaun arbitrária i assassin atu eskoila polítika pasadu.
“Ami iha relasionamentu maka ezemplar ho ami nia viziñu sira hotu, independentemente husi relasaun iha kotuk liu tena ba ne’e, di’ak eh aat,” Xefe Estadu subliña.
Sai mós oradór iha Forum JEJU 2023 inklui Eis Sekretáriu Jerál Nasoens Unidas, Ban Ki Moon.
Forum JEJU hahú eziste iha fulan Abril 1991 iha Prezidente Korea Súl, Roh Tae Woo nia tempu hamutuk ho Prezidente Uni Soviet Mikhail Gorbachev.
Forum ne’e hanaran JEJU tanba estabele iha provínsia Jeju iha illa pás nian no konsege inspira partesipante forum iha momentu ne’eba ho prinsípiu hamosu solusaun ba problema barak ne’ebé nasaun sira hasoru iha mundu.
Partisipante iha Forum JEJU ba-dala-18 inklui nasaun sira iha kontinente Ásia maka Xefe Estadu no Primeiru Ministru , membru governu ho delegadu sira iha Ásia no aliadu sira iha organizasaun Indo-Pasífiku.
Tema ba Forum JEJU 2023 maka “Pás no Prosperiedade.
Iha oportunidade, Premiadu Nobel da Pás ne’e ho sinseramente fo parabens ba Tailândia tanba sira nia eleisaun foin liu ba hala’o ho susesu i vitoria maioria esmagadora ( maioria boot) husi partidu MOVe Forward ne’ebé lidera husi Pita Limjaroenrat.
“Eeitor sira hakat la’o ona ba urnas hodi vota ba sira nia partidu ho vota ba lideres sira ne’ebé maka sira eskolla ona hamutuk iha paritu politiku 17, maka konkore ona ba legislatura. Observador nasional ho internasional sira sauda no hateten katak lalaok no movimentu iha eleisaun ne’e, nu’udar pasífika, la’o tuir órden, livre no transparente.
“Ami nia haksolok ba ami nia demorasia joven no vibrante, demokrasia ida ne’ebé maka Repúblika Korea mós fo ninia kontribuisaun signifikativa. Duranti período hosi fulan Setembro tinan 1999 to’o fulan Outubru tinan 2003, sura hamutuk soldadu Koreanu nain 3.212 maka ba serví iha Timor-Leste. Soldadu nain lima lakon sira nia vida iha tinan 2003 iha tempestade trájika iha mota bo’ot ida enkuantu sira halo sira nia knaariha ami nia rai, iha ONU nia komandu. Tinan liu ba iha Palásiu Prezidente Timor Leste ha’u simu soladus brani nain sira ninia familia no fo honra ba sira.
“Demokrasia ne’e, bele mós la’ós sai hanesan forma únika ba lijitima governu, maibé governu ida ne’ebé maka hetan eskollia livre husi ninia povu, maka respeita direitu umanu fundamentais ne’ebé konsagra iha Konstituisaun Demokrátika iha mundu tomak, ho direitu garantidu ba dissidênsia, maka proteje vida nia sakralidade, garante asessu ba justis , edukasaun no saude. Ida nune’e maka kontinua sai nafatin forma mellor forma de governu.
Revista Economist naran “Índice de Democracia”: klassifika Timor-Leste nudar nasaun maka demokratiku liu iha rejiaun Sudeste Asiático, no “ Freedom House: klassifika nudar nasaun “livre”. Índice Mundial de Liberdade de Imprensa hatur Timor Leste globalmete iha posizasaun ba 10ª.
Ami ne’e rai ilha ho ritmo, tranquilidade, tolerância no inkluzaun; ami nia mouris loro-loron nian laiha violênsia política, tensões étnicas e religiosas no laiha eskluzaun .
Ami konsisten hosi 98% sarani katoliku pratikantes, no mouris fo liman ba malun iha harmonia nofraternidade lahur hamutuk ho ami nia irmãos e irmãs hoyusi fiar kah relijiaun sira seluk, liliun rua ne’ebé maka konyesidu liu, protestantes no musulmanu sirab , maka reprzenta ami nia populasaun.
Durante votasaun , ami niam povun demonstra/ hatudu laran lauk/ bondade, oinsá ajuda ema katuas-ferik sira, ajuda feto ho labarik sirav no ajuda ema ho deficiência, atu bele hakatm ulukm liu mona ba fila nia oin houdi bele vota lalais
Hafoin entrega hotu tiha bolein kah sedulas votos nia iha fatin, ema rihun barihun oha nsaun laran tomak, halibur hamutuk iha espasu no ar livre, tanba hakarak atu rona no akompanha kontajen votos kah koalia houdi hein rezultadu.
2,524 total views, 3 views today
Bele hare Video Seluk :