ADVERTISEMENT

ICRC Apresia Parseria ho Estadu Timor-Leste

Mario da Costa - Jeral
Jornalista : Editora Isabel Ermelita
  • Share
Diretora Rejionál ICRC ba Asia-Pasífiku, Christine Cippola. Foto TP/Esp

Dili (timorpost.com) – Sesta 25 fulan Novembru tinan 2022, Jornalista Timor Post (TP), Isabel Ermelita no Beatriz Belo, hakbesik ba iha servisu fatin Komité Internasionál Kruz Vermella (ICRC-sigla-Ingles) iha edifísiu Krús Vermella Timor-Leste (CVTL), ne’ebé lokaliza iha bairru Formosa, Dili hodi halo entrevista ho Diretora Regional ICRC ba Ásia-Pasifiku, Christine Cipolla. Kona-ba papél no servisu saida de’it maka sira hala’o ona no hala’o hela durante ne’e, iha rejiaun Asia Pasifika, inklui Timor-Leste, liuliu kona-ba apoiu umanitária ba vítima dezastre natural, violénsia inklui situasaun konflitu sira.

Entrevista kompleta mak hanesan tuir mai ne’e:

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


  1. Dezafiu umanitáriu saida mai iha Asia Pasifika no saida mak halo diferente husi kontestu seluk?

ICRC: Asia Pasífiku nu’udar rejiaun ida ne’ebé luan no mós diversa inklui etnia, idioma, karakterístika jeográfika, grupu relijioza no situasaunumanitária nian. Karakterístika situasaun umanitária iha Mianmar diferente tebes ho situasaun iha Afeganistaun, nune’e mós iha Filipinas diferente ho Tailândia, até mesmu Timor-Leste no Indonézia, ne’ebé iha delegasaun rejionál ida de’it mós iha situasaun umanitária ne’ebé la hanesan.

Iha Ázia-Pasífiku, kuaze ema millaun mak daudaun ne’e afetadu husi krize barak inklui konflitu armadu, violénsia, dezastre natural, no kauza mós husi mudansa klimátika.

Komité Internasionál Krús Vermella (ICRC-sigla Inglés) nu’udar organizasaun umanitáriu internasionál ida ne’ebé mak neutru, independente no imparsiál ho ninia mandatu atu apoia ba sira ne’ebé mak afeta husi situasaun konflitu armadu no violénsia sira seluk hodi fornese asisténsia no protesaun umanitária.

Dezafiu ba ami mak atu adapta ami nia aproximasaun, ho nune’e kontestu barak ne’ebé diferente no garantia katak ami nia atividade no asisténsia umanitária sira, bele realiza ho di’ak no mantein ami nia prinsípiu fundamental sira nu’udar organizasaun umanitáriu ne’ebé neutra, independente no imparsiál.

  1. ICRC nia programa prinsipál ba Asia Pasífiku mak saida?
Lee Mós :
Feto Presiza Suporta Malu

ICRC: Iha rejiaun Ázia-Pasífiku, ami servisu hodi apoia komunidade no autoridade sira ne’ebé hasoru situasaun konflitu no violénsia hodi fornese asisténsia inklui protesaun umanitáriu ba sira ne’ebé mak presiza. Ne’e inklui reunifika sira ne’ebé mak fahe-malu ho sira nia família no buka tuir sira ne’ebé lakon. Apoia autoridade relevante sira hodi mantein tratamentu ho dignu ba detidu sira, apoiu organizasaun ba erradikasaun minas (ranjau) esteriliza área afetadu sira ne’ebé mak boot durante dékada balun iha Ázia.

Hafoin ne’e, Komité Internasionál Kruz Vermella (ICRC) realiza servisu estensivu, apoiu fasilidade saúde iha estabelesimentu saúde reabilitasaun fízika ba ema sira ne’ebé mak kanek tanba armas, ka sofre kanek no inkapasidade ne’ebé kauza husi situasaun sira seluk.

Ami oferese asaun umanitária ne’ebé neutru, independente no imparsiál. Aproximasaun ne’ebé fundamentál ba ami mak envolvimentu ho estadu, autoridade no parseiru sira hodi fornese garantia ba asaun umanitária bazeia ba prinsípiu no valor umanitáriu sira.

Ho ida ne’e, ami envolve ho nasaun sira iha rejiaun ne’e, hanesan Japaun no Australia hodi apoiu implementasaun Lei Umanitária Internasionál (LUI), atu mantein protesaun ba ema sivíl iha tempu konflitu no husi situasaun violénsia sira seluk.

Ami envolve ho autoridade téknika, jurídika, militár, no polisia sira hodi fahe no hasae koñesimentu no fornese orientasaun kona-ba limite utiliza teknolojia foun funu nian. Ami servisu hamutuk ho autoridade hodi fornese orientasaun no treinamentu iha área reforsa lei nian, marítima no adaptasaun klimátika iha fatin hirak ne’ebé afetadu husi konflitu.

Lee Mós :
Arsenio Hato’o Relatóriu Ikus ba Primeiru Ministru

Atu responde Pandemia Covid-19, ami nia responde operasionál ba Covid-19 iha rejiaun ne’e, konsentra ba área prinsipál haat: mak hanesan apoia ba unidade saúde sira, kontrola infesaun iha sentru detensaun, fornese umanitária nian (jestaun mate isin), no apoiu sosiedade nasionais Kruz Vermella no Krescente Vermellu iha rejiaun ne’e.

  1. Prezensa ICRC iha Timor-Leste kuaze kleur ona. Oinsá mak Timor-Leste no ICRC servisu hamutuk hodi hametin kooperasaun umanitáriu iha Timor-Leste?

ICRC: Komité Internasionál Krús Vermella ka International Committee of the Red Cross (ICRC) prezensa iha Timor-Leste dezde tinan 1975, no ami nia atividade sempre evoluidu tuir nesesidade umanitária nian iha Timor-Leste.

Ami konsentra ami nia programa daudaun ne’e atu haforsa kolaborasaun ho estadu no governu Timor-Leste hodi garante no mantein asaun umanitáriu iha Timor-Leste bainhira hasoru situasaun umanitáriu sira inklui fornese kapasitasaun iha area umanitária nian. Ho Cruz Vermella de Timor-Leste (CVTL), ICRC servisu fornese kapasitasaun ba respondente dahuluk sira inklui voluntáriu no funsionáriu sira iha tópiku diferente iha area emerjénsia no situasaun relevante sira seluk, hanesan hasae koñesimentu entendimentu kona-ba asesu ne’ebé mais seguru, jestaun ba mate isin, restabelesimentu ligasaun família ka reunifikasaun família, no harii sentru vasinasaun iha área ne’ebé diferente hodi responde ba Pandemia Covid-19.

Ami mós servisu hamutuk ho parseiru oi-oin, hanesan militár, polisia, autoridade no akadémiku sira hodi hasa’e koñesimentu no dezenvolve LUI no respeitu ba dignidade ema nian.

Lee Mós :
FM: Presiza Tratamentu Integradu ba Joven Sira, La’ós Ameasa ho Tiru

Iha fulan Abríl tinan ne’e, ICRC hamutuk ho Federasaun Internasionál Kruz Vermella (IFRC), CVTL no Kruz Vermella Indonézia (PMI), hamutuk asina deklarasaun operasionál konjuntamente kona-ba kolaborasaun iha area fronteira (cross-border operations) entre Movimentu Kruz Vermella iha situasaun dezastre ka emerjénsia ne’ebé boot.

Ha’u mós halo enkontru ho Excia Ministra Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun; Sra. Adaljiza Albertina Xavier Reis Magno hodi diskute kona-ba atividade ICRC nian iha Timor-Leste. Ha’u mós hasoru malu ho Prezidente CVTL, Sr. Marçal Ferreira Magno, hodi diskute kona-ba prioridade no apoiu ICRC nian ba CVTL hodi responde ba servisu umanitáriu nian iha Timor-Leste.

Ikus liu, lori ICRC nia naran, Cippola hato’o apresiasaun ba Governu no Estadu Timor-Leste ne’ebé durante tinan barak nia laran halo kolaborasaun di’ak ho parte ICRC.

“Ha’u lori ICRC nia naran, hakarak hato’o ami nia apresiasaun ba Governu no Estadu Timor-Leste ne’ebé mak durante ne’e iha ona kolaborasaun di’ak ho ami durante tinan barak nia laran, hodi fornese ami nia atividade no apoiu umanitáriu ba sira ne’ebé presiza iha tempu pasadu to’o ohin loron,” Cippola apresia.

Portantu, ICRC mantein ninia kolaborasaun iha Timor-Leste nu’udar organizasaun umanitáriu internasionál ida hamutuk ho nia parseiru CVTL bazeia ba nesesidade no situasaun Timor-Leste nian.

 1,805 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “ICRC Apresia Parseria ho Estadu Timor-Leste” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No