Dili (Timor Post) — Prezidente Repúblika, José Manuel Ramos Horta, ko’alia asuntu lubun ida ho eis Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, antes atu reprezenta Prezidente Repúblika ba Vatikanu.
“Ita boot sira hatene katak, Prezidente Repúblika nomeia atan ha’u, atu reprezentate iha Vatikanu, bainhira Dom Virgílio simu pose ba Kardeál, ne’e duni mak ohin ami ko’alia kona-ba ida ne’e,” hateten Eis Prezidente Repúblika, Kay Rala Xanana Gusmão, hafoin enkontru ho Xefe Estadu iha Palásiu Prezidensiál, Bairru-Pité, Kinta (18/08).
Eis Primeiru Ministru, ne’e dehan, ohin ne’e entre Xanana ho PR Horta nia diskusaun ne’e, kona-ba serbisu nian, atu ba Roma. Husi Xefe Estadu agradese ba Papa Francisco, tanba konsidera Timor-Leste nia Arsebispu ida atu sai mós Kardeál, no ida ne’e atu foti mós Timor nia naran no imajen iha mundu.
“Iha Roma, enkontru ho Amu Papa, tanba ne’e ha’u la ba ho ha’u nia naran rasik, maibé hanesan reprezentate Xefe Estadu no Estadu Timor-Leste. Iha Roma sei ko’alia kona-ba dokumentu fraternidade umana, tanba dokumentu ne’e, buat ida boot tebe-tebes,” nia relata.
Tanba fraternidade umana ko’alia kona-ba unidade nasionál no rekonsiliasaun no iha Timor-Leste rasik hahú ona konsolidasaun ba fraternidade umana ne’ebé akomula relijiaun sira iha Timor-Leste hanesan Katóliku, Protestante, Islámiku, Budista no Konghucu, atu hatudu nafatin katak, iha Timor bele iha probelma entre arte marsiál, maibé unidade entre relijiaun metin nafatin.
“Xefe Estadu mós fó hatene ba ha’u, atu aprezenta ba Amu Papa katak, iha Timor-Leste laiha problema entre relijiaun no Timor-Leste hahú promove no konsolida fraternidade umana. Dala-ruma ita hakarak hala’o buat ida boot tebe-tebes, maibé tenke hahú ho nei-neik, no importante liu atu tinan-tinan, Timor-Leste tenke iha atividade hodi konsolida fraternidade umana, atu fraternidade umana sai di’ak liu tan,” Líder Nasionál ne’e afirma.
Xanana hatutan, husi ne’e mós Vise Prezidente Vatikanu nian sei mai Timor, no dala-ruma sei hasoru Xefe Estadu, hodi ko’alia kona-ba dokumentu fraternidade umana hodi hametin unidade no fraternidade.
“Ida seluk mak hanesan ita boot sira hatene foin daudaun Xefe Estadu vizita Indonézia, no ko’alia asuntu barak, tanba ne’e ohin mós ami ko’alia asuntu ida ne’e, no husu atu ita haree fila fali fronteira terrestre no maritima ho Indonézia,” Xanana relata.
Tanba Covid-19 kuaze tinan rua ho balun, atu tama tinan tolu, la ko’alia kona-ba fronteira, no laiha kontinuasaun ba asuntu ida ne’e, tanba ida ne’e mak depois Xefe Estadu fila husi Indonézia fó hatene, no halo ona kontaktu ho parte Indonézia atu haree fila fali fronteira.
“Bainhira ha’u fila husi Roma, sei ba fali Jakarta atu hasoru Ministru Koordenadór Luhut, Ministru Mafut, ho tan Ministru Retno, tanba ne’e mak ohin hamutuk ho Xefe Estadu ko’alia kle’an kona-ba ita-nia fronteira ho Indonézia”, Nia hateten.
Ikus nia dehan, iha Jakarta hahú ona ko’alia ho Prezidente Indonézia Joko Widodo, atu bainhira loos no oin nusa mak bele hahú prosesu kontinuasaun, diskusaun kona-ba fronteira, tanba iha fronteira rua hanesan fronteira terrestre iha Oe-kuse nian, no ida seluk mak fronteira tasi, tanba ne’e sei fó tempu tomak atu ko’alia kona-ba ida ne’e.
3,201 total views, 15 views today
Bele hare Video Seluk :