(Reportajen Estaziadu Mariano Abi/Asistente Editor Hermenegildo da Costa Tilman)
Dili (Timor Post) – Ministériu Ensinu Superior, Siénsia no Kultura (MESSK), liu husi programa Ensinu Superior Kualidade Mais, sei kria liña kréditu ba Universidade Privadu sira atu mellora kualidade ensinu superior privadu, hodi bele dezenvolve infraestrutura no kapasita rekursu umanu.
Ministru, Ministériu Ensinu Superior, Siénsia no Kultura (MESSK), Longuinhos dos Santos, hatete, iha tinan ne’e, MESSK sei kria liña kreditu, no hanaran programa Ensinu Superior Kualidade Mais, no oferese ba Universidade privadu sira.
“Lina Kréditu ida ne’e oferese ba Universidade Privadu sira ho ninia objetivu atu mellora kualidade Ensinu Superior Privadu, liu-liu atu dezenvolve infraestrutura no kapasita Rekursu Humanu, tuir rekomendasaun ne’ebé mai husi Ajénsia Nasionál ba Avaliasaun Akreditasaun Akademika (ANAA), nia informa iha salaun iha PCM, Palasiu Governu, Kuarta (13/04).
Nia dehan, liña kréditu MESSK halo ona akordu ho Banku Nasionál Komérsiu Timor Leste (BNCTL sigla Portugés), nune’e Universidade Pribadu sira bele submete sira nia proposta hodi bele prense rekejitu tomak iha BNCTL.
” Governu ninia prioridade maka programa Ensinu Superior Kualidade Mais, ho ninia responsabilidade maka atu fó subsidiu ho porsentu tolu (3%) ba Universidade Pribadu sira, no ba taxa juro ne’ebé mak mai husi BNCTL,” nia afirma.
Nia esplika, kuandu foti osan ou kréditu husi Instituisaun Publiku Sira, iha taxa juro ne’ebé mak porsentu ualu (8%), entaun porsentu tolu (3%) responsabilidade husi Governu atravez liu husi MESSK, no restu husi Instituisaun ne’ebé mak hala’o kréditu.
“Nune’e, husu ba Universidade hotu-hotu liu-liu Universidade Pribadu sira, atu bele hala’o prosesu ida ne’e, tanba orsamentu ne’ebé mak preve husi Ministériu Ensinu Superior, hamutuk 5 Millaun USD ne’ebé mak ita tau ona iha orsamentu preve iha Banku Sentral, hanesan osan prezervasaun,” nia tenik.
Iha oportunidade ne’e nia dehan, durante mandatu tinan lima konsege fó ona lisensiamentu ba Universitariu no Instituisaun ne’ebe eziste iha Timor laran hamutuk lima, hanesan, Instituisaun Polítika Betano (IPB), Institutu Saun Joao de Brito, Institutu Boaventura Timor-Leste (IBTL), João Saldanha Univertariu (JSU), agora hatun ba Joao Saldanha Institutu. Ikus liu mak ita Universitariu Católika Timorense (UCT).
Tuir fali, kriadekretu Lei numeru 14/2018, iha 17 fulan Agustu, kona ba organika VIII Guvernu konstitusional nian, ne’ebé mak hetan alterasaun dahuluk Lei numeru 27/2020, 19 Jullu, ne’ebé mak kria ministériu espesifiku ida mak MESSK ne’ebe nia estatus separa ho Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD).
Alende ne’e, konsege kria ona rejime juridiku ida ne’ebé mak atu regulariza Universidade hotu-hotu, atu bele uniformize kurikulu, no uniformize sistema kreditu, no tuir mai uniformize sistema avaliasaun no grau nivel akademika bazea lei baze edukasaun nian. (Lee Notisia Seluk Iha Jornal Timor Post/ Asesu You Tube Timor Post)
1,185 total views, 3 views today
Bele hare Video Seluk :