Iha oras tuku 10:00 bainhira Jornalista Timor Post to’o iha sede suku Mascarenhas iha postu administrativu Vera Krús, munisípiu Dili, hakat ain tama iha sede suku hodi dada lia ho mane isin ladún mutin, ne’ebé hatais kaos kór mean-metan, kalsa metan no sapatu metan, ho oin hamnasa konta istória pasadu nian, ne’ebé nia hasoru ikus mai assume pozisaun hanesan xefe suku. Nia maka Rui Ilídio de Araújo, atuál Xefe Suku Mascarenhas.
Dada ho Timor Post, nia konta, hala’o kna’ar hanesan xefe suku, la’ós priviléjiu, maibé ne’e responsabilidade boot ida, tanba halibur ema lubun iha suku laran, halo kontrolu iha suku laran, atu nune’e labele mosu konflitu entre komunidade ho komunidade, buka oinsá para komunidade sira moris hakmatek, unidade no dame nia laran.
Sai xefe suku la’ós tuur iha fatin de’it, maibé atende komunidade asina dokumentu importante sira, halo kontrolu ba iha suku laran, no halo proposta relasiona ho preokupasaun povu nian hodi lori ba hato’o iha postu no munisípiu hodi nune’e bele iha solusaun.
“Aleinde ne’e, kna’ar xefe suku nian mós atu rezolve konflitu ruma entre komunidade ka juventude iha suku laran no mós halo servisu ne’ebé orienta husi administradór postu no munisípiu haruka mai bele hala’o iha terenu relasiona ho interese nasaun nian, ida ne’e maka xefe suku nia servisu loro-loron nian,” Dili oan ne’ebé moris iha loron 14 fulan Dezembru tinan 1969 ne’e, hateten kuandu dada lia ho Timor Post, iha nia kna’ar fatin iha sede suku Mascarenhas, Sábadu (14/01).
Mane isin ladún mutin ne’e relata, sai xefe suku tenke hakuak no halibur ema hotu, la haree ba riku eh kiak, rasa no kultura, maibé tenke hadomi ema hotu liu-husi maneira komunikasaun di’ak ba malu, nune’e bele halo servisu hotu bele la’o ho di’ak.
“Sai lideransa ne’ebé di’ak tenke onestidade, responsabilidade, no halibur ema hotu liu-husi maneira komunikasaun ne’ebé di’ak, nune’e halo servisu bele la’o ba oin, nune’e povu iha suku laran sente dame, paz, no hakmatek,” Autoridade lokál Mascarenhas ne’e hateten.
Enkuantu, Dili oan ne’e rasik hahú tama eskola iha primária públiku iha tinan 1979, maibé la remata iha eskola refere, muda fali ba eskola São Jose Balide, iha tinan 1980-1983, depois muda fali ba eskola primária públiku 05 Xina, remata iha tinan 1985, pre-sekundária iha tempu Indonesia nian, iha edifísiu Parlamentu Nasionál nia oin, iha tinan 1988.
Oan doben husi Domingos de Araújo no Esperansa Fatima, ne’e kontinua iha sekundária tékniku(STM Negeri)Bekora, iha 1988-1992, remata la kontinua ba universidade, envolve kedas ba klandestina hanesan lider au-mezmu tempu hanesan mós ativista iha tinan 1991-1992, maibé la kleur de’it, hetan kastigu kona-ba demonstrasaun masakre Santa Krús nian kuaze tinan ida.
Depois sai tiha husi komarka, nia nafatin hetan detensaun husi militár Indonesia, sira sulan iha uma durante tinan ida, maibé grasa Maromak iha tinan 1994, nia hetan oportunidade tuir teste funsionáriu públiku nian no konsege pasa iha eskrita no oral, ikus mai sai funsionáriu públiku hodi servisu iha munisípiu Kovalima, postu Suai kuaze tinan ida.
Hafoin ne’e, muda fali ba servisu hanesan funsionáriu públiku iha Oe-Kusi, iha tinan 1995-1999, mosu referendu, ema hotu preokupa ba vota hodi termina ukun rasik an.
Depois de ukun an, nia mai fali Dili hodi lidera fali suku Mascarenhas hanesan sekretaria suku, iha tinan 1989-1999 sai hanesan xefe suku Mascarenhas nian, to’o iha tinan 2010.
Iha tinan 2011-2015 ne’e, halo servisu seluk hodi apoiu servisu para hetan osan atu bele sustenta ba nesesidade uma laran no mós selu oan sira ba eskola to’o iha tinan 2016, hakarak kompete fali iha kandidatu xefe suku nian hamutuk ho kolega 11 kompostu feto 3 no mane 8.
Maibé, ikus mai povu iha suku refere fó konfiansa ba nia liu husi eleisaun hodi sai hanesan xefe suku iha tinan 2016 mai to’o ohin loron, hein de’it mandatu atu hotu ona, depende fali ba povu maka termina fali iha eleisaun tuir mai.
No nia nafatin agradese no obrigadu ba komunidade suku refere ne’ebé fó ona konfiansa ba nia durante tinan barak nia laran sai hanesan lideransa másimu iha suku laran, hodi kontrolu no tau matan ba komunidade iha suku refere nafatin moris iha situasaun hakmatek.
“Ha’u sai xefe suku ne’e la’ós priviléjiu, maibé ida ne’e responsabilidade boot ida, oinsá maka atu bele kontrolu hotu komunidade iha suku laran para bele moris iha ambiente ne’ebé hakmatek, iha paz, dame nia laran, nune’e ema hotu bele sente livre iha sira nia moris hodi halo atividade hotu ho di’ak,” Rui konta.
Autoridade lokál ne’e lembra, uluk bainhira sei eskola, nunka mehi sai xefe suku, tanba remata eskola sekundária, nia hahú envolve kedas iha vida polítika, maibé Maromak nia planu ba nia, ikus mai sai fali xefe suku, ida ne’e hanesan milagre husi Maromak.
Tanba ne’e, agradese ba Maromak no inan- aman ninia apoiu tomak husi parte material no espirituál, hahú inisiu primária to’o sekundária, hasoru dezafiu lubuk ida, maibé ikus mai konsege hakat liu dezafiu hirak ne’e, ohin loron atinje metas pasadu nian iha futuru.
Maski seidauk responde ba buat hotu, pelumenus bele responde netik ba nesesidade uma laran, selu oan sira nia eskola no haree ba lia mate no lia moris tuir kultura Timor nian.
Ikus liu, maridu husi Marinha Piedade ne’e esplika papél xefe suku nian, maka halo atendimentu ba komunidade sira presiza halo trata dokumentu importante, rezolve konflitu entre komunidade ho juventude sira, nune’e iha suku laran bele moris iha ambiente ne’ebé hakmatek.
Portantu, atuál xefe suku Mascarenhas Rui, iha maun-alin hamutuk na’in-11. No Rui ho nia kaben Marinha Piedade, hanesan funsionáriu públiku, au-mezmu tempu hanesan pesoál saúde. Sira na’in- rua iha oan na’in-ualu, oan feto boot eskola iha Universidade da Páz (UNPAZ) no balun sei iha sekundária, iha pre-sekundária no balun sei iha primária no eskola-pre- eskolár.
2,081 total views, 3 views today
Bele hare Video Seluk :