ADVERTISEMENT

Loron Mundiál Saúde: WHO husu Nasaun Hotu Investe iha Edukasaun no Pagamentu Justu

Timor Post - Internasional
  • Share

DILI—Loron mundiál ba médiku sira monu iha loron 07/04. Ba tinan ida ne’e, Organizasaun Saúde Mundiál (World Health Organization / WHO) iha rejiaun Ázia nian liuhusi komunikadu ba imprensa ne’ebé Timor Post asesu, husu ba nasaun hotu atu investe maka’as iha edukasaun ba area enfermajen no obsetritísia, empregu no lideransa hodi haforsa sistema saúde no ba igualdade jéneru.

Komunikadu ne’e subliña, enfermeiru/a no parteira sira maka baze fundamentál ba atendimentu servisu kuidadu saúde primária ba ema hotu-hotu.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Enfermeiru/a sira mak efetivu liu hodi fornese atendimentu saúde ne’ebé bele prevene moras, promove saúde, no tratamentu ba ema ne’ebé sofre moras mentál no fíziku no sira ne’ebé iha defisíensia.

Parteira sira fornese tratamentu saúde ne’ebé esensiál ba feto hotu-hotu atu hetan esperiénsia di’ak durante partu, ba labarik hotu atu moris mai ho seguru, no hodi bele prevene bebé foin moris no labarik sira husi mortalidade no moras.

Responde globál ba COVID-19 hatudu ona oinsá enfermeiru/a sira importante tebes ba seguransa saúde nian. Sira tenki hetan apoiu makaas hodi bele halo sira-nia servisu ho di’ak.

OMS iha Rejiaun Sudeste Áziatiku kompromete hodi haforsa liután traballadór iha área enfermajen no obstetrísia hanesan parte ida husi misaun hodi atinji kobertura saúde universal (KSU).

KSU nu’udar Prioridade Emblemátika ida husi prioridade Ualu iha Rejiaun ida ne’e ho meta ida ne’ebé maka reinforsa Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel 3, meta ba saúde nian.

Iha tinan 2015, Rejiaun ne’e hahú nia objetivu ba Dékada hodi Haforsa Traballadór iha área Saúde – xave inisiativa ne’ebé ho objetivu atu responde ba traballadór ne’ebé menus no lakuna ba abilidade iha área saúde iha Rejiaun tomak.

Lee Mós :
Prezidente Repúblika Organiza Palestra Kona-ba Mudansa Klimátika

Iha tinan 2018, Rejiaun ne’e mós konsege aumenta ona enfermeiru/a no parteira sira husi nain 18 ba kada populasaun 10 000, aumenta husi nain 16 ba kada populasaun 10 000 iha tinan 2014.

Iha tinan 2018, númeru médiu globál ba enfermeiru/a no parteira sira iha de’it nain 37 ba kada populasaun 10 000. Enkuantu númeru mínimu tenki iha ema nain 40. Ita tenki aumenta liután ita-nia esforsu: Tinan 2030 Rejiaun ne’e sei presiza enfermeiru/a no parteira sira hamutuk milliaun 1.9.

Ita tenki haree liu ba ida ne’e hodi bele garanti katak enfermeiru/a no parteira sira kolokadu iha área ne’ebé presiza liu sira-nia atendimentu ba saúde – liu-liu iha área rurais no fatin ne’ebé susar atu to’o ba.

Iha oportunidade hotu-hotu, ema sira ne’ebé envolve iha polítika no administradór sira tenki enkoraja pesoál saúde feto sira – liuliu enfermeira no parteira sira – hodi bele atinji papél iha lideransa no envolve másimu iha foti desizaun.

Enfermeiru/a no parteira sira hotu tenki hetan pagamentu ne’ebé justu. Agora iha mundu tomak selebra Tinan Internasionál Ba Enfermeiru/a no Parteira sira, ita tenki selebra, suporta no haforsa traballadór iha área enfermajen no obstetrísia, ne’ebé maka foka iha xave área balun.

Dahuluk, ita tenki haforsa edukasaun iha área enfermajen no obstetrísia. Mudansa iha demografia mak muda nesesidade ba atendimentu saúde no aumenta ezijénsia bo’ot liu ba atendimentu iha NCD, atendimentu ba idozu no ema sira ne’ebé ho moras susar atu kura.

Ba enfermeiru/a no parteira sira atu bele responde ba nesesidade hirak ne’e, ema sira ne’ebé envolve iha polítika no administradór sira tenki avalia edukasaun ba pre-atendimentu, inklui dezenvolve kurríkulu no kapasidade, no bainhira nesesáriu, hodi bele hadia fila fali.

Lee Mós :
Previzaun Solar Eclipse Sei Akontese Iha TL Iha Tinan 2168

Hirak ne’e tenki garanti katak enfermeiru/a no parteira sira hetan oportunidade atu aumenta sira-nia abilidade profesionál inklui treinamentu, hodi haforsa sira nia koñesimentu no abilidade. Dezafiu ba loron aban nian sei la hanesan ho ohin loron.

Daruak, ema sira ne’ebé envolve iha polítika no administradór sira tenki garanti katak ambiente servisu ba enfermeiru/a no parteira sira ne’e seguru, saudavel no satisfás.

Oras servisu ba enfermeiru/a no parteira sira tenki razoavel no aliña ho lei ba traballadór nian. Tenki minimiza perigu ba enfermeiru/a no parteira sira ne’ebé enfrenta iha servisu fatin, bainhira posivel, di’ak liu halakon tiha perigu hirak ne’e.

Tuir loloos enfermeiru/a no parteira sira labele hetan violénsia. Liuhosi kria ambiente ida ne’ebé maka pozitivu no amigavel ba enfermeiru/a no parteira sira, ba sira ne’ebé envolve iha polítiku no administradór sira sei aumenta númeru rekrutamentu, mantein atu emprega nafatin enfermeiru/a no parteira sira no motivasaun ba sira.

Ida ne’e importante tebes ba nasaun hotu atu hadi’ak kualidade atendimentu saúde iha área rurais no ne’ebé maka susar atu to’o ba. Datoluk, tenki foka liubá haforsa lideransa iha área enfermajen no obstetrísia no jestaun nian.

Evidénsia hatudu katak nasaun sira ne’ebé nia ofisiál ba enfermajen no programa lideransa ba enfermajen iha duni monitorizasaun forte ba enfermajen no obsetrísia.

Ida ne’e ajuda sira hodi garanti enfermeiru/a no parteira sira atu hetan abilidade no kapasidade ne’ebé adekuadu no bele servisu hamutuk iha ekipa ne’ebé foka iha área oi-oin. Ida ne’e mós signifika katak, bainhira dezenvolve estratéjia ruma, sira sei hetan benefísiu barak liu hosi koñesimentu no esperiénsia ne’ebé maka enfermeiru/a no parteira sira iha.

Lee Mós :
Timor Leste Selebra Loron Mundiál Oceano

Enfermeiru/a no parteira sira tenki hetan oportunidade hodi bele dezenvolve sira-nia potensiál ba lideransa no partisipa iha oportunidade atu bele foti desizaun. Ita presiza halo investimentu adisionál. Relatóriu Mundiál ba Enfermajen dahuluk iha Rejiaun ne’e hatudu katak nasaun ho rendimentu kiik no médiu tenki halo investimentu adisionál USD 10 per kapita ba edukasaun iha enfermajen de’it.

Maioria iha nasaun seluk, ida ne’e bele atinji liuhosi fundu doméstika. Iha nasaun balun, parseiru dezenvolvimentu no institusaun finanseiru sira bele ajuda iha parte ida ne’e.

Liuhosi halo investimentu kapitál umanu ba edukasaun, empregu, jéneru no área seluk ba estratéjia traballadór saúde nasionál, parseiru sira bele haforsa traballadór iha enfermajen no obstetrísia enkuantu kria mós oportunidade ba servisu, igualdade jéneru no envolve foinsa’e sira.

OMS Rejiaun Sudeste Áziatiku tenki suporta no aselera progresu hirak ne’e. Ita agora iha tinan dalimak ba Dékada hodi Haforsa Traballadór iha área Saúde.

Ita tenki aselera iha pasu hirak ne’e hodi bele atinji meta hirak ne’e. OMS kompromete atu suporta nasaun hotu iha Rejiaun ida ne’e hodi bele haforsa sira-nia traballadór iha área enfermajen no obstetrísia atu ita hotu bele atinji ita-nia objetivu prinsipál ida ne’e.

Saúde ba ema hotu ne’e posivel. Ita bele — ita tenki — realiza ida meta ida ne’e. (*/cao)

 1,311 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Loron Mundiál Saúde: WHO husu Nasaun Hotu Inves…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No