ADVERTISEMENT

UCT Realiza Simpóziu Internasionál Fraternidade Umana

Mario da Costa - Internasional · Relijiaun
Jornalista : Mariano Abi
Editor : Mário da Costa
  • Share
Ministru Fidelis Magalhães foto hamutuk ho Vise Primeiru Ministru Vatikanu Edger Pena, hafoin realiza Simpóziu Internasionál iha Universidade Katólika, Imajen Esp.

DILI (timorpost.com) — Universidade Katólika Timorense (UCT), realiza simpoziu internasionál fraternidade umana ho objetivu atu promove fraternidade umana iha nivél mundiál no koko husi implemta iha nivél lokál.

Reitor UCT, Padre Joel Casimiro Pinto Ordo Frsnciscana, hatete simpóziu internasionál ida ne’e kona-ba dokumentu fraternidade umana ne’ebé asinadu husi Papa Francisco no mós Gran Imam Ahamad Al-Tayyib ne’ebé asina ona dokumentu ne’e, ho nune’e Governu Timor-Leste no Parlamentu Nasionál ratifika dokumentu ida ne’e no adopta hanesan dokumentu ida ba Timor-Leste, hanesan guia ida ba inspirasaun ne’ebé atu hala’o hodi hadi’a sosiadade Timor-Leste moris iha situasaun fraterna, situasaun amigável no mós solidariu nia laran.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


“Ohin Universidade Katólika Timorense hamutuk ho Embaixada Vatikanu iha Dili promove simpoziu internasionál ida ne’e hodi manifesta ba ema hotu katak, dokumentu ne’e importante ba ita, tanba ne’e la’ós ba Vatikanu de’it, maibé ba mundu tomak no liu-liu ba ita Timor, atu oinsá ita haree, ita-nia joven sira moris iha konflitu, oinsá ita bele buka dalan atu bele resolve problema sira sem tama iha violénsia xave mak diálogu, tenke iha nakloke ba malu,” Reitór Joel informa ba jornalista sira iha Kampus UCT Kuarta, (20/09).

Lee Mós :
Dom Virgilio Cardeal Tau Fatuk Dahuluk ba Edifísiu Foun UCT

Reitor relata, diálogu ne’e la presija tenke simu ema seluk nia hanoin, maibé oinsá atu hato’o dispozisaun kona-ba lia loos no esperansa futuru joven sira nian no mós estudante UCT inklui estuda iha Timor tomak nia matenek.

Diálogu ne’e hato’o dispozisaun kona-ba lia loos no esperansa ba futuru joven sira nia estudante sira husi UCT estuda de’it matenek iha kakutak, maibé sira forma sira nia fuan, atu sira dedika sira nia an tomak matenek no esperénsia ne’ebé sira iha ne’e ba sosiadade.

“Maibé ne’e dezenvolvementu sosiadade depende ba universidade sira, depende mós formasaun intelektual sira ne’ebé la’o ho di’ak,” nia dehan.

Iha fatin hanesan, Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, liuhusi diskursu hatete, simpóziu akadémiku ida kona-ba fraternidade, hatete maun-alin sira sai ona hanesan marka importante ida ba Timor-Leste nia moris.

“Simpóziu akadémiku kona-ba deklarasaun Abu Dhabi umanu fraternidade ba pás Mundiál, ne’ebé Parlamentu Nasionál Timor-Leste adopta ona hanesan dokumentu Nasionál hala’o ohin dader iha UCT ho prezensa Arsebispu Edgar penalty Parra hanesan Vise-Primeiru-Ministru Santu haree Vatikanu,” PR Horta haktuir.

Lee Mós :
Timor-Leste Nasaun Dahuluk Adere ba Fraternidade Umana

Xefe Estadu hatete tan, konseitu maun alin sira ne’e sai hanesan Matriz jenétiku ida ba nasaun Timor no iha tempu hanesan artikula ida iha Estadu soberanu Timor-Leste nia moris, kona-ba maun-alin sira iha filozofia polítika Timor-Leste nian.

PR Horta hatete, Amu Papa Francisco no Imamad Al tayyeb, iha Abu Dhabi, iha loron 4 fulan Fevereiru tinan 2019, sai hanesan paradigma foun ida ka troka sira-nia koñesimentu kona-ba determinasaun istóriku, liu-liu kona-ba relasaun entre relijiaun no polítika.

Iha deklarasaun finál no konkluzaun husi kongresu kona-ba sultan, Kazakistaun, loron 15 fulan Setembru tinan 2022, Amu-Papa Santu Francisco atualiza ninia fiar kona-ba transkendensia no maluk fia na’in sira hanesan patrimóniu morál ne’ebé fahe ba malu, hodi ko’alia kona-ba liafuan importante tolu ne’ebé sei harii iha fundasaun ba dezempeñu maun-alin hotu-hotu, hanesan pás, feto no juventude.

Husi ne’e hodi tesi lia kona-ba oinsá uza filozofia polítika maun alin sira iha Timor-Leste, kuaze tinan 25 ona dezde Timor-Leste luta ba buat hotu-hotu, hafoin restaurasaun independénsia.

Lee Mós :
Pasajéiru Kestiona Atendimentu no Kondisaun iha Fronteira Mota-Ain

“Ha’u husu mós ba intelektuál no profesór sira matenek na’in sira kona-ba polítika no filozofia polítika, atu dezenvolve hanoin krítiku no realiza ideia Konstitusionál ida ne’e no nu’udar konsekuénsia, ha’u tenke kontestualiza ida ne’e relasióna ho dokumentu kona-ba Fraternidade Umanu iha Timor-Leste,” nia hatete.

Tanba ne’e, Parlamentu Nasionál husu atu selebra loron Restaurasaun Independénsia Timor-Leste nian ba dala 20 iha loron 20 fulan Maiu tinan 2022, Parlamentu Nasionál fó hanoin, ho dedikasaun ba valór pás, diálogu no respeitu ba direitu umanu.

Governu promove valór fraternidade umana nian, iha rai laran, liu husi hakat konkreta sira atu hadi’a moris di’ak sidadaun Timor-Leste nian no iha nivel multilaterál, liu husi hahalok protesaun no promosaun koezistensia ba povu hotu-hotu.

Entretantu ordadór ba Simpóziu Internasionál Fraternidade Umana ne’ebé realiza husi UCT ne’e mak hanesan Prezidente Repúblika José Ramos-Horta, Vise Primeiru Ministru Vatikanu Edger Pena Parra, Eminência Virgílio Kardeal do Carmo da Silva no mós Maria Domingas Alves.

 3,000 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “UCT Realiza Simpóziu Internasionál Fraternidade…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No