Dili (Timor Post)- Governu Timor-Leste liuhusi Ministériu Finansas (MF) hamutuk ho Governu Austrália, Kinta (04/08) hala’o diálogu bilaterál hodi refleta kooperasaun ba dezenvolvimentu ne’ebé estabelese ona iha tempu naruk no mós prioridade konjuntu ba futuru.
Ministru Finansas, Rui Agusto Gomes, hatete Governu Austrália no Governu Timor-Leste nia kooperasaun ba dezenvolvimentu ne’e ampla no profunda tebes ba Kooperasaun, ne’e nu’udar parte importante ida iha sira-nia relasaun bilaterál.

“Ami servisu hamutuk iha área oi-oin, hahú husi programa dezenvolvimentu komunitária iha baze to’o reforma polítika no mós durante COVID-19, ami-nia Parseria ne’ebé estabelese ona durante tempu naruk permite ami servisu hamutuk hodi implementa Timor-Leste nia resposta ba COVID-19, fornese vasina tokon ida resin ne’ebé finansia husi Governu Australia”, nia hateten iha Salaun Ministériu Finansas (FM), Ai-tarak laran.
Nia dehan, Programa Parseria ba Prosperidade Inkluzivu, Prosivu, lori esperansa, motivasaun no kompromisu foun husi sira-nia Parseirus Dezenvolvimentu hodi hadi’ak dezempeñu servisus públiku ne’ebé sei fó impaktu profunda ba populasaun sira-nia moris.
Nia dehan, husi parte Ministériu Finansas prontu atu simu apoiu sira hodi hametin liután Reforma Jestaun Finansas Públikas, espesialmente servisu besik liután ho Diresaun sira ne’ebé envolve iha Planeamentu no Orsamentasaun, Tributária no Aduaneira, atu nune’e Ministériu bele ezerse nia funsaun tuir mandatu.
Nia hatutan, sira mós espera Programa prosivu sei kontinua apoiu sira-nia Planu Rekuperasaun Ekonómiku tinan 2020.
Enkuantu Prosivu Timor-Leste no Austrália mós kontente hodi tama iha faze foun Programa Nabilan hapara violénsia kontra feto no labarik tomak, Agrikultura, no mós Programa Bolsa Estudu Austrália nian.
“Iha tinan hirak tuir mai Timor-Leste no Austrália sei servisu besik liután hodi asegura ita-nia prioridade dezenvolvimentu aliña no kontinua nafatin ita-nia kooperasaun foka ba fornesimentu rezultadu dezenvolvimentu ne’ebé forte ba Timoroan sira”, nia tenik.
Entretantu Embaixadór Australia ba Timor- Leste, Bill Costelo, dehan diálogu ohin Kona-ba dezenvolvimentu bilaterál, Austrália ho Timor-Leste diskute sira-nia asisténsia ne’ebé luan. Nune’e mós dezafiu no oportunidade emerjente sira inklui mós oinsá atu fornese servisu ne’ebé kualidade no asesivel ba Timoroan, nune’e mós programa Austrália nian ne’ebá aliña ho Grande Opsaun Planu iha prioridade enkuadramentu Governu nian.
Iha tinan fiskál Austrália nian tinan 2022-2023, orsamentu asisténsia dezenvolvimentu husi Austrália ba Timor-Leste hamutuk 105,7 USD ba aproximadamente 73 USD.
“Liuhusi ita-nia relasaun ne’ebé forti bele mós ajuda ita-nia servisu hamutuk iha área foun sira, inklui Austrália nia suporta iha área foun sira ba transformasaun infrastrutura hanesan rehabilitasaun Aeroportu Nicolau Lobato, apoiu husi Japaun, Banku Dezenvolvimentu Aziátiku, International Finance Cooperation, no Kabu Submariñu Timor-Leste. Projetu hirak nee sei fornese benefisiu ekonómiku reál ba Timor-Leste.
“Ami mós orgullu ho ami-nia servisu hamutuk ba Governu Timor-Leste nia prioridade sira hanesan Governu nia pagamentu foun ba inan isin-rua no labarik liuhusi Bolsa da Mãe Jerasaun Foun, ne’ebé ami espera atu hadi’ak kualidade moris no rezultadu hadi’ak nutirisaun ba inan isin-rua no labarik,” nia esplika.
Portantu iha nível ekonomia globál, Austrália kontente sai hanesan nasaun ida ne’ebé asina protokolu bilaterál ho Timor-Leste nu’udar parte ida Timor-Leste nia aplikasaun atu adere ba Organizasaun Mundiál Komérsiu.
Ministru Finansas no Embaixadór utiliza oportunidade ne’e hodi asina akordu subsidiáriu ba Prosivu, nu’udar apoiu Austrália nian ho montante 60 USD, ba aproximadente 40 USD, programa governasaun ho Timor-Leste, foka iha fornesimentu peritu sira mai Governu Timor-Leste iha área Jestaun Finansas Públikas, dezenvolvimentu ekonómiku no reforma administrasaun públiku ida ne’e hanesan kontinuasaun husi koperasaun ne’ebé ho tinan naruk ona liuhusi Austrália ninia programa Governasaun ba dezenvolvimentu.
3,221 total views, 3 views today






