DILI (timorpost.com) – Moris iha planeta mundu ne’e sempre hasoru situasaun midar no moruk. Maibé situasaun moruk ne’ebé mak hasoru normalmente motiva ita ema hodi sai hosi situasaun refere.
Ho situasaun moruk ne’e, bainhira ita esforsu nafatin no koko la’o bei-beik ba oin entaun bele hetan naroman ne’ebé mak falun hela iha nakukun laran.
Hanesan Cesário Monteiro atuál koordenadór dosente ba departamentu enfermajen, iha Universidade Católica Timorense (UCT) Balidi, orijen husi munisípiu Vikeke, hasoru ona situasaun moruk ne’e iha ninia vida.
Cesário haktuir, dezafiu mak motiva nia susesu iha edukasaun no susesu iha profisaun, maski seidauk perpétua, maibé husi saláriu ne’ebé nia hetan bele responde ona ba nesesidade uma laran inklui mós ba nia inan faluk nia nesesidade loron-loron nian.
“Dezafiu ne’ebé ha’u hasoru dezde sei ki’ik, tanba ha’u nia aman rasik mate, entaun la sente domin husi aman, maibé nunka hamate ha’u nia vontade tanba ha’u fiar katak, husi dezafiu hirak ne’e bele motiva no enkoraja ha’u esforsu liután hodi estuda no ikus mai realiza ha’u nia mehi,” oan doben husi Delfin Babo Dias no Veronica Monteiro ne’e hateten.
Tuir nia, moris iha mundu ne’e, bainhira sei estudante sempre hasoru dezafiu oi-oin, en-termus de ekonomia no mós dezafiu seluk mak fasilidade hanesan Laptop laiha hodi fasilita ba prosesu aprendizajen, maibé obstákulu hirak ne’e nunka impede nia espíritu hodi aprende.
Osú oan ne’ebé moris iha loron 21 fulan Jullu tinan 1992 ne’e hatutan, husi dezafiu mak motiva no enkoraja sai maduru liután oinsá atu esforsu-an liuhusi maneira oi-oin hodi bele alkansa objetivu iha futuru.
Tuir dosente ne’e, atu sai ema kualidade iha família no sosiedade ne’e la fasil, tanba hasoru dezafiu oi-oin, maibé ho dezafiu hirak ne’e mak motiva no enkoraja nia aprende liután hodi bele realiza mehi pasadu iha futuru.
Vikeke-oan ne’e lembra katak, bainhira sei eskola iha primária to’o sekundária hakarak iha futuru sai ema enjeñeiru, maibé liga ba ekonomia família nian ne’ebé la sufisiente, tanba inan-aman vida agrikultura halo toos, natar no hakiak animal susar atu hetan rendimentu ho di’ak, entaun moris ne’e difisil ba bei-beik no mehi ne’ebé iha pasadu la konsege realiza iha futuru.
Cesário hatete nia parte sente moris ne’e difisil tebes, tanba aman fila ona ba kadunan santu iha momentu nia foin tinan rua, entaun la sente domin husi aman, maibé ho inan faluk, maun boot no bin boot sira sempre akompaña hodi suporta no enkoraja nia iha situasaun saida de’it.
Ho situasaun hirak ne’e dudu Cesário sai ema maduru hodi brani foti desizaun atu kontinua eskola hahú hosi primária to’o universidade no ikus mai termina iha area lisensiatura no susesu iha edukasaun maski seidauk responde ba buat hotu, maibé bele responde ba nesesidade moris loron-loron nian.
Tanba ne’e, nia agradese, ba buat ne’ebé nia hetan maski la realiza mehi pasadu sai ema enjeñaria nian, maibé planu maromak nian fó sai fali hanesan dosente ida ne’e mós vokasaun ne’ebé Maromak fó ba nia prontu hodi hala’o hodi servi nasaun Timor-Leste liuhusi matéria ne’ebé nia tranzmite ba estudante sira hodi prepara an di’ak hodi kompete iha futuru.
Alumni estudante UNTL ne’e hatete, sai dosente ne’e hanesan vokasaun ida hodi tranzmite siénsia ne’ebé aprende husi ema seluk ba estudante sira atu eleva kualidade edukasaun di’ak iha futuru.
Enkuantu, Cesário frekuente nia eskola primária públiku Osú iha tinan 2000-2006, kontinua eskola pre-sekundária katólika Santa Teresinha Osú Vikeke iha tinan 2006-2009 remata husik hela nia moris fatin Osú mai iha Dili hela ho família.
Solteiru ne’e esplika, hodi kontinua nia eskola sekundária katólika Saun Operáriu Balidi iha tinan 2009-2012 remata kontinua kedas eskola Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e (UNTL) fakuldade Medisina departamentu enfermajen iha tinan 2012-2019.
Hahú servisu voluntáriu iha UNTL iha fakuldade medisina departamentu enfermajen durante tinan ida hetan fali konfiansa husi universidade hetan kontratu sai hanesan dosente iha departamentu enfermajen nian. oan doben husi inan aman vida agrikultura ne’e relata.
Maibé nafatin fahe tempu livre hanesan mós dosente iha Institutu Superior Cristal (ISC) iha fakuldade saúde departamentu enfermajen nian durante tinan ida, maibé iha tinan kotuk iha fulan Setembru hetan fali konfiansa husi Universidade Catolica Timorense hodi asina kontratu sai hanesan dosente iha universidade refere iha departamentu enfermajen mai to’o ohin loron assume fali kargu hanesan koordenadór iha departamentu enfermajen refere.
Nia dehan, eskola UCT ne’e foin hari iha tinan kotuk entaun agora daudaun ne’e estudante sira foin semestre 2 nia mós hanorin matéria iha departamentu enfermajen iha semestre I-II iha universidade refere.
Enkuantu, tuir nia knaar ne’ebé nia simu la’ós priviléjiu maibé ida ne’e hanesan responsabilidade boot oinsá servisu hamutuk ho kolega sira hodi lori funsionamentu eskola UCT ne’e ba oin.
“Ha’u kontente ho knaar hanesan dosente hodi tranzmite siénsia ne’ebé aprende husi matenek na’in sira hodi tranzmite fila fali ba estudante sira ne’ebé presiza hodi prepara sira nia an hodi kompete iha futuru”, mane ho altura 159 cm ne’e apresia.
Dosente UCT ne’e reforsa, nasaun ne’e ba oin ne’e presiza rekursu ne’ebé kualidade no adekuadu hodi dezenvolve nasaun ne’e ba oin tanba ne’e maka husu, ba estudante sira ne’ebé sei eskola aproveita didi’ak liu husi estudu atu nune’e prepara imi nia an di’ak liu hodi bele kompete iha kampu servisu iha futuru.
Tanba siénsia mak sai save ba dezenvolvimentu nasaun nian entaun presiza ema matenek iha kapasidade no koñesimentu iha area oi-oin hodi nune’e bele dezenvolve nasaun ne’e ba oin.
Ikus liu, nia agradese, ba inan aman no família tomak durante suporta nia eskola primária to’o universidade ikus mai termina estudu iha nivel lisensiatura no susesu iha profisaun tanba suporta másimu husi inan faluk no bin maun no família tomak nia esforsu hodi suporta finanseiru no material.
“Tanba ne’e ha’u agradese no obrigadu ba inan aman nia apoiu tomak husi parte material no espirituál maski la realiza mehi sai ema enjeñaria, maibé nafatin agradese ba maromak tanba bele sai manorin ka dosente iha universidade Catolica Timorense iha ne’e hanesan milagre husi maromak”, nia apresia
Enkuantu, Cesário, ho nia maun-alin na’in-hitu, maibé nia maun alin na’in-tolu fila ona ba mundu seluk no daudaun ne’e hela sira na’in haat feto rua no mane rua, mas nia ho nia maun boot termina estudu iha nivel lisensiatura no hetan ona servisu. Portantu nia bin na’in-rua remata eskola iha eskola sekundária no forma ona família.
1,659 total views, 3 views today






