ADVERTISEMENT

Mestre Carlito, Figura Fundadór Ba Eskola Sekundária Rua Naran Boot Iha Dili

Augusto Sarmento - Figura
Jornalista : Amelia Babo
  • Share

Ema matenek barak, maibé diferente ho figura ida ne’e, nia maka Carlito da Silva, atuál Diretór Edukasaun Munisípiu Dili, nia hamutuk ho kolega, konsege harii eskola sekundáriu rua, maka eskola sekundáriu jerál 4 de Setembru UNAMET Balidi no mós sekundáriu FINANTIL.

Durante eskola, hahú husi primária to’o universidade, hasoru dezafiu oioin iha pasadu, no nia konsege hakat liu dezafiu hirak ne’e, hamutuk ho kolega sira durante iha universidade, harii eskola sekundária FINANTIL Ai-mutin no eskola Sekundária Jerál 4 de Setembru UNAMET Dili.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Iha mós dezafiu hirak ne’ebé nia hasoru durante estudu, maka hanesan menus finanseiru, tanba inan-aman agrikultura, halo de’it to’os no natar, entaun susar tebes atu hetan rendimentu kada loron.

Maski nune’e, hanesan mós ho família sira seluk, inan-aman koko jere osan uitoan ne’ebé sira iha hodi suporta oan sira nia estudu, aleinde responde mós ba nesesidade seluk família uma laran, inklui haree ba lia mate no lia moris, nu’udar Timoroan ne’ebé moris ho kultura.

No liuhosi sakrifísiu ne’ebé inan-aman halo, ikus mai oan sira hetan susesu tantu iha edukasaun no mós iha karreira profisaun nian.

Portantu, moris iha mundu, sempre hasoru dezafiu oioin, maibé importante maka labele lakon vontade no esperansa, koko esforsu an ho maneira oioin atu hetan osan, hodi sustenta ba vida inklui sosa nesesidade eskola nian, ezemplu hanesan sosa kadernu, lapizeira, pasta, sapatu, foto kopia matéria eskola, no mós osan selu transporte loron-loron ba eskola nian.

“Hela ho família ne’ebé laiha servisu, ita tenke esforsu an liu husi kuda viziñu nia modo para hetan osan hodi sustenta ba vida nu’udar estudante, no mós esforsu sosa modo husi ema seluk, depois lori ba hamata iha restaurante ki’ik sira, hetan osan uitoan hodi responde ba nesesidade urjente vida estudante nian,” Venilale oan ne’e konta, kuandu dada lia ho Jornalista Timor Post, iha ninia rezidénsia Komoro, Sábadu (18/03).

Lee Mós :
Ricardo Sustenta Moris Ho Fa’an Ai-funan

Dezafiu seluk, maka bainhira estudu iha universidade, hela dook husi família, no aproveita tempu mamuk, buka osan liuhusi kuda ema nia modo, iha kantadeiru, hamoos duut iha modo ne’ebé kuda ba, depois lokraik modo na’in selu fali nia.

“Sira selu ha’u ho dua ribu lima ratus rupiah, tempu Indonesia nian hodi uza ba foto kopia matéria eskola nian no sosa hahán, balun rai ba selu mikrolete ba eskola,” Baukau oan ne’ebé moris iha loron 6, fulan Juñu, tinan 1970 ne’e haktuir.

Atu sai ema susesu iha edukasaun, ne’e la fasil, tanba tenke hasoru dezafiu barak durante prosesu tomak, maibé importante maka labele lakon vontade no esperansa, tenke iha prinsípiu rasik no kaer metin prinsípiu ne’ebé, maka loron ida, sei hatudu rezultadu di’ak.

Fundadór eskola Sekundária Finantil Ai-mutin ne’e, hahú ninia estudu iha Eskola Primária Katólika Venilale, Baukau, iha tinan 1980-1986, Pre-sekundária Katólika Saun Cristóvão Venilale, Baukau, iha tinan 1986-1989, no Sekundária Jerál 02 Baukau, iha tinan 1989-1994, maibé la pasa iha ezame ho razaun tanba nia envolve iha grupu klandestina, entaun nia tenke eskola tan tinan ida, nune’e nia remata iha tinan 1994.

Hafoin remata sekundáriu, atuál Diretór Edukasaun Munisípiu Dili ne’e, deside mai Dili, hodi kontinua ninia estudu iha Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e (uluk UNTIM), iha Fakuldade Edukasaun, Departamentu Biolojia, iha tinan 1996-1999. No durante hala’o estudu iha Dili, Carlito hela ho ninia família, iha Manleuana.

 Iha tinan 1999, nia la konsege remata, tanba situasaun difisil no kontinua hikas ninia estudu hafoin Timor-Leste ukun an.

 “Ita ukun rasik an iha tinan 2000 maka foin kontinua fali estudu universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL) iha tinan 2004 razaun tanba sei eskola iha universidade maibé, hamutuk ho kolega dewan solidarista mahasiswa hodi ba konsulta ho atuál Ministru Edukasaun Juventude Desportu Armindo Maia ho doutór Miguel Maia no doutór Francisco Miguel Martins ho ekipa ida ba hasoru doutór Sergio Vieira de Mello atu husu lisensa no autorizasaun hodi loke eskola sekundária iha Dili,” Oan doben husi Marcelo da Silva no Maria Pereira (matebian) ne’e katak

Lee Mós :
Xefe Suku Sidalio Hakat ba Eleisaun Segundu Ronde

“Iha altura ne’ebá, señór Sergio Vieira de Mello, hatán ha’u ho belun sira, ami konsege harii eskola sekundária Finantil Ai-mutin ho sekundária jerál 4 Setembru UNAMET Dili, iha tinan 2001, aumezmu tempu, hanesan profesór ha’u hanorin fali iha eskola refere, iha tinan 2001,”Maridu husi Teodora Catarina ne’e dehan.

La para iha ne’e, kontinua sai manorin na’in iha eskola sekundária jerál 4 Setembru UNAMET, iha tinan 2003-2004, depois muda fali ba hanorin eskola 10 Dezembru.

Razaun muda mai hanorin iha eskola 10 Dezembru, tanba hela do’ok husi eskola bainhira sei hanorin iha sekundáriu jerál 4 Setembru.

Hafoin iha tinan kotuk, nia hetan konfiansa husi Ministru Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD), Armindo Maia, hodi assume kargu hanesan Diretór Edukasaun Munisípiu Dili (EMD), husi tinan 2021 mai to’o ohin loron, servisu lubuk mak hetan susesu ona, maski hasoru dezafiu no menus rekursu umanu, maibé konsege hala’o ona servisu lubun, ida ne’e grasa no tulun husi Maromak nian.

Iha mós papél hanesan Diretór Edukasaun Munisípiu Dili, nian mak loro-loron tenke halo komunikasaun no relasaun di’ak ho maluk sira, hodi fasilita servisu tuir kompeténsia ne’ebé iha, tuir departamentu ensinu no departamentu finansas, hodi fahe servisu tuir planu ne’ebé iha, kuaze tinan ida resin buat hotu la’o ho di’ak no susesu ona iha parte balun.

Portantu, Carlito, uluk iha mehi ida, hakarak duni sai professor, tanba bainhira haree profesór sira hanorin alunu iha eskola ho maneira ne’ebé kapás tebes, entaun husi ne’e motiva tebes nia no hakarak sai professor, hamriik iha oin hodi transforma fali siénsia ne’ebé iha ba alunu sira.

Lee Mós :
Xanana Gusmão Simu Tan Títulu Doutoradu Onoráriu Hosi Universidade Amerika Iha Penompenh

No razaun hirak ne’e maka motiva no enkoraja nia, hakarak sai manorin na’in, entaun hafoin remata sekundária, hakarak estuda liu iha area edukasaun nian, liuliu matéria biolojia nian, ikus mai termina estudu iha nivel lisensiatura, nia sai duni professor hanesan ohin loron.

“Ha’u kontente ho vida professor tanba transforma siénsia ne’ebé ha’u aprende husi matenek na’in sira, ba fali estudante sira, maski simples, maibé bele forma ema sai matenek, maduru no kualidade iha future,” nia apresia.

Tanba ne’e, Carlito fó agradese ba inan- aman ninia apoiu tomak, husi inisiu to’o sai ema susesu, hirak ne’e hotu tanba inan-aman nia esforsu.

Aleinde ne’e, Baukau oan ne’e mós agradese Maromak ba susesu ne’ebé ikus mai nia hetan iha ninia moris tomak, tantu iha edukasaun no mós iha karreira profisaun nian.

Enkuantu, Carlito rasik iha maun-alin hamutuk na’in-neen, maibé ninia maun na’in rua mate ona durante funu laran, agora hela sira na’in–haat, kompostu husi feto rua no mane rua, agora daudaun hanesan professor, hanorin estudante sira no bin na’in-rua, ida forma ona família, hala’o vida agrikultura, enkuantu bin ida mak sai madre.

Portantu, Carlito ho nia fuan sorin Teodora Catarina, hanesan funsionáriu kontratadu iha Palasiu do Governu, sira iha oan na’in–hitu, kompostu husi mane rua no feto lima. Oan ida eskola iha Institutu Of Technology (DIT) no ida tan iha Sekundária Saun Pedro Komoro, no oan ida seluk sei eskola Primária Maria Auxiladora Komoro.(*)

 747 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Mestre Carlito, Figura Fundadór Ba Eskola Sekun…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No