ADVERTISEMENT

Demokrasia Emerjénsia Iha Pre-Eleisaun Parlamentar?

Timor Post - #ElPar2023 · Opiniaun · Polítika
  • Share

Hosi: Jose Raimundo Ximenes

Tinan ida ne’e nasaun Repúblika Demokrátika Timor Leste marka tan historia ida hodi selebra festa demokrasia nian liu hosi eleisaun parlamentar. Partidu polítika hotu-hotu molok tama eleisaun, hahu halo konsolidasaun no konferensia hodi haforsa estrutura iha nasional no baze, inklui agora partidu politiku sira tama tempu kampaña.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Saida Mak Eleisaun?

Saida mak eleisaun? Eleisaun katak prosesu ida atu partidu ka kandidatura sira kompete hodi manan ukun no votante sira iha direitu atu determina se mak presta dunik atu ukun. Ho ida ne’e, eleisaun hanesan dalan ida atu ema hotu determina se mak presta dunik sai ukun nain ou kaer governasuan ida (Kps. Glosariu Eleisaun.2002).

Elesisaun ne’e hanesan festa demokrasi ida, atu ema hotu haksolok no hanesan oportunidade ida hodi fo sira nia direitu votus ho livre, justu no dame. Ho ida ne’e, ema hotu hakarak goja (enjoy) iha demokrasi ne’ebé livre, la’ós demokrasia ne’ebé emerjénsia. Se karik demokrasi mak emerjénsia, atu lori ita nia demokrasia ne’e ba iha ne’ebé? Atu hakle’an liu tan koñesimentu kona-ba demokrasia ne’ebé emerjésia tuir prespetivu filozofia Giorgio Agamben nian.

Demokrasia Emerjénsia

Demokrasia ne’ebé emerjénsia la’ós deit tanba agora atu realiza eleisaun, iha tempu funu ou iha era pandemia no seluk tan. Maibé ita haree mos situsaun no kondisaun polítika no lei sira kona-ba eleisaun nian keta balun sei emerjénsia karik. Atu hatene kle’an liu-tan demokrasia ne’ebé emerjénsia, hodi analiza ba situasaun no kondisaun eleisaun nian, presiza ita hakle’an uluk lai pensamentu hosi George Agamben nian kona-ba state of exception (kondisaun emerjésia). George Agamben moris iha Roma 1942, hanesan filozofu sekúlu-XXI ne’ebé hasai idea ida kona-ba demokrasia emerjénsia.

Idea husi filozofu Italianu George Agamben, ikus ne’e sai relevante ho situsaun mundu kontemporania hanesan krize refuziadu global, diskriminasaun ne’ebé imigrante sira hasoru, no kontra terorismu. Ninia pensamentu kona-ba state of exception (kondisaun emerjénsia) no homo sacer (umanu ne’ebe otonomu) atu sobu mos polítika ne’ebé durante ne’e iha ita nia komprensaun no atu hatudu oinsa iha sistema demokrasia nian ne’ebé sei naksumik podér soberania ne’ebé hanesan ponte ou ligasaun ida hosi podér iha era otoritarian. Servisu hosi filozofia Agamben nian iha relesaun ho konstituisaun sosial-polítika-lei ne’ebé iha korelasaun ho sosiedade.

Idea Agamben nian foka liu ba demokrasia. Nia kritiza kona-ba demokrasia ne’ebé iha ita nia fiar hanesan orden polítika ne’ebé mak bele realiza lei ne’ebé serteza, institutu direitu sivil, fahe sanak polítika, promote kona-ba igualdade, justisa, no mos violensia. Maibé, iha realidade serteza lei dalabarak hetan adiamentu, haluhan prinsipiu podér, no kontra direitu sivil sira wainhira nasaun monu ba “kondisaun emerjénsia”, hanesan funu hasoru maun alin, revolusaun, anvazaun hosi rai liur, konflitu, no amiasa terorista.

Kondisaun emerjénsia ne’e hanesan suspension of low ne’ebé mak konon ho objetivu aseguga sosiedade hosi violensia. Iha parte ida ne’e, elemina liña podér no haluan podér military ne’ebé liu fali standar seguransa. Ida ne’e mak Agamben dehan ho istilu state of exception, hanesan realizasaun kondisaun emerjénsia. Kondisaun emerjénsia ne’e hanesan kondisaun ida ne’ebé hakotu legal hosi nasaun. Ho ida ne’e, kondisaun emerjénsia ne’e foka liu ba kondisauan iha ne’ebé individu ou komunidade foti distansia hosi regras, definisaun, no bandu, ou halo adiamentu obediénsia kona-ba lei ou regras (Sudibyo, Demokrasi dan Kedaduratan. 2019).

Agamben afirma katak kondisaun emerjénsia la’ós aplika deit iha rezime totaliter ou revolusioner, hodi hamonu rezime totaliter, maibé ida ne’ebé importante mak iha kontestu norma nasaun demokrasia. Tuir Agamben, iha kondisaun emerjénsia nasaun deklama legalmente. Iha normálidade nasauan demokrasia, lia-loos kona-ba responsabilidade lei, violensia no kontra direitu liberdade nian sai hanesan buat ne’ebé normál (ujuál).

Ho ida ne’e tuir Agamben, la iha diferensia entre kondisaun krize ho kondisaun normal, ezistensia lei no lei la iha ezistensia, orden no la iha orden. Agamben kritika hodi dehan katak reprezenta naran povu no interese nasionál, podér ezekutivu asegura ukun (kadeira) liu hosi institusionál kondisaun emerjensia ne’ebé responsabiliza prinsipiu nasaun demokrasia nian. Kondisaun emerjénsia nian bele hamamuk ezistensia lei. Wainhira buat ne’e akontese,  ema hotu iha potensia ho pozisaun hanesan homo sacer.

Ema ne’ebé ho pozisaun hanesan homo sacer bele sai hanesan objetu violensia, la iha siguransa lei ba sira no la iha konsekuensia ba vitima violensia. Kondusaun emerjénsia mos bele hamoris limbo of rightlessness zona la iha direitu no ezistensia estadista iha kontestu lei nasionál no internasionál (George Agamben, Homo Sacer. Sovereign and Bare Life. 1998).

Agamben mos afirma tan pontu tolu ne’ebé importante  iha relasaun ho homo sacer. Ida, relasaun polítika entre sidadaun nasaun nian ho la’ós protesaun no servisu, maibé hosik hela. Rua, asaun fundamental nasaun nian ne’ebé soberanu mak kria moris ne’ebé molik (mamuk) hanesan element polítika ba diferensia moris ne’ebé natural (zoe) ho moris polítiku (bios). Tolu, espasu polítika píbliku la’ós sai hanesan ona paradigm biopolítika moris sosiedade nian, maibé kamp katak ema hotu moris ho pozisaun hanesan homo sacer (George Agamben, Means Without end: Notes on Politics. 2000).

Analiza Pre-eleisaun no Pasca-eleisaun

Bazeia ba lei sira kona-ba kampaña no eleisaun, la’ós sai hanesan baze ida hodi kria situsaun ne’ebé emerjénsia ou halo ema seluk nia demokrasia sai emerjénsia no la’ós halo ema seluk sai hanesan homo sacer. Ema hotu iha direitu no dever atu fo votus iha eleisaun ba partidu polítiku sira, hodi kaer ukun no governu. Maibé, tenke kaer metin prinsipiu katak direitu demokrasia iha kampaña no eleisaun ne’e hanesan dalan ida atu espresa ita nia ksolok, la’ós atu fo an sai hanesan vitima ba ema seluk ou partidu polítiku nia instrumentu polítika.

  1. Hili Estadista (Matenek Estadu Nian)

Elite polítika sira tenke bele fo exemplu no edukasaun polítika ne’ebé mak halo matenek ba povu (edukativu). Ho ida ne’e, povu bele fo votus konfiansa ho fuan ne’ebé mos no hanoin nabilan, ida ne’e tuir lolos ho sira nia preferensia polítika. Pontu ida ne’e tenke tau atensaun ne’ebé seriu atu nune’e lideransa nasaun (governu) nian ne’ebé ita hili hanesan momentu krusial no nia ou sira mak sei deside no determina distinu nasaun nian ba oin.  Se wainhira ita hili no determina sala lideransa, nasaun ne’e rahun no dezenvolvimentu mate totalmente. Ho ida ne’e, dala ida tan povu tenke hetan edukasaun polítika ne’ebé mak diak no halo matenek mos sira, atu nune’e sira prontu atu determina se mak merese atu kaer uku ho kualidade, matenek no reponsabilidade//

Lideransa hanesan ne’ebé mak ita presiza iha nasaun ne’e? Pergunta ne’e presiza ita tau iha públiku, atu nune’e bele iha imazinasaun wainhira ita determina no hili ema seluk atu sai lideransa ou partidu politiku ne’ebe kaer governu, la’ós deit ita prontu ho metalidade, maibé ho konseptual mos ita prontu ona, kona-ba idea ou konseptu kona-ba lideransa ne’ebé mak ideal presiza ita hamoris. Kriteria ne’ebé mak fundamental tebes mak lideransan ne’e tenke ema ne’ebé iha matenek kona-ba estadu nian (estadista), la’ós ida ne’ebé buka deit poder. Oinsa ita bele halo identifikasaun kona-ba lalatak (forma) estadista ne’e?

Primeiru, nia tenke bele dirije, hanoin luan (idea barak), no iha persepsaun ne’ebé estadista. Hosi ninia lalaok moris, pelo menos ita hatene katak nia ne’e iha kapanilidade no merese dunik atu sai lideransa nasaun nian (partidu politiku). Ida hosi ninia indikador mak nia iha ideias ou tentiku atu dezenvolve nasaun no hakarak servisu makaas atu fo benefício ba nasaun ne’e. nia mos tenke bele halakon interese privadu, grupu no liu-liu nia partidu polítika nian, hodi garantia moris diak ba ema hotu no nasaun. Lideransa ne’e mos tenke iha vizaun hanesan matenek estadu nian no iha hakarak ne’ebé diak no hakaas an, hodi hetan progresso ba nasaun ne’e.

Segundu, lideransa ne’ebé ita atu hili ne’e tenke ema ne’ebé iha credível no responsável. Credível katak ninia liafuan halo públiku tau fiar (públiku fiar saida mak nia koalia). Ninia liafuan sempre nia tradus ou aplika ho asaun ou servisu makaas atu bele haforte saida mak nia koalia. Lideransa ne’e privadu ida ne’ebé integral, sempre honestu, no nunka gosta bosok. Ho ida ne’e, kandidatu lideransa ne’ebé besik ho bosok ou gosta habelar lia falsu no hoaks ne’e com serteza la’ós figura matenek estadu nian (estadista). Ema ne’ebé estadista tenke iha fé (itikad) no sempre leal ba buat ne’ebé diak no los. Lideransa ne’e mak figura ida ne’ebé responsável, no hakarak responsabilidade moris-diak ba ema hotu (bonum commune) no moris-diak ba nasaun.

Terseiru, tenke buka tuir, nia (lideransa) iha ona ideolojia ne’ebé klaru ka lae? Ideolojia iha ne’e presiza atu ita hatene hosi perspektivu rua: 1) nia tenke iha personalidade ba povu no tenke iha esperansa polítika ne’ebé aas, exemplu iha hakarak luta atu hetan Liberdade, direitu humanu, no justisa sosíal ba povu; 2) esperansa polítika ne’e tenke tuir diresaun ideolojia nasaun nian. Nia tenke iha komitmentu ho laran moos atu hametin ita nia ideolojia nasaun nian no servisu iha mahon ideolojia nian.

  1. Lideransa Hanesan Mestre

Lideransa Sira Iha Direitu no Dever atu fo Edukasaun Polítika ne’ebé Étiku no Justu ba Ema Hotu. Edukasaun polítika bele hosi edukasaun formal (eskola) no edukasaun non-formal (hosi ambiente). Polítika la indentiku ho osan. Tanba dalabarak ita interpreta liafuan polítika ne’e ho liafuan at ne’ebé hatudu ba públiku katak sira ne’ebé hola parte iha polítika ne’e mesak foer, koruptor, matan osan, laiha kapasidade, ou ema balun dehan sira (nai ulun) uza demokarasia no pojisaun (jabatan) nu’udar nai ulun, maibé la tuir ho regras étika polítika ninian. Halo polítika la presiza atu ukun ou poder tuir objetivu no modelu moris (life style). Modelu moris ne’e bele halo ita haluhan objetivu lolos hosi ita nia asaun polítika ne’e rasik. Dalabarak ita protesta hare liu ba sira nia frakeza, maibé ita nunka hare ba sira nia diak. Ema ne’ebé protesta barak tanba sira la hatene katak halo polítika ne’e presiza prosesu (servisu) ­la’ós protestu.

Sese-deit mak hetan poder nu’udar lideransa, nia iha dever no direitu atu fo edukasaun polítika ne’ebé étiku no polítika ne’ebé justu ba ema hotu. Lideransa nu’udar matenek estadu (estadista) nian. Nia iha direitu atu ukun ho honestu, justu, laran mos, la’ós ukun ho autoridade katak ukun foka ba ema ida deit ou grupu balun deit, hodi hamosu diskriminasaun. Povu no sosiedade hotu iha direitu atu sai lideransa, importante nia iha komp­rensaun, kualidade retorika, no kapasidade kona-ba polítika ne’e klean. Sese-deit mak hetan poder nu’udar lideransa, nia tenke responsabiliza poder ne’ebé nia simu katak nia sai servisu nain atu servi ema hotu.

 1,199 total views,  12 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Demokrasia Emerjénsia Iha Pre-Eleisaun Parlamen…” A few seconds ago
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error: