DILI (timorpost.com)– Governu Timor-Leste, liuhosi Ministériu Transporte no Komunikasaun, Segunda (29/05), realiza asinatura kontratu ho kompañia sira atu halo re-kualifikasaun no espansaun ba Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato (AIPNL).
Iha Asinatura ne’e, Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak hamutuk ho Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, sai testemuña ba eventu importante serimónia asinatura kontratu rekualifikasaun no espansaun ba Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, entre Ministru Transporte no Komunikasaun, José Agostinho hanesan dono projetu ho responsavel hosi Kompañia manan na’in hosi Indonézia PT. Waskita Karya (Persero) TBK no ho Kompañia konsultór hosi Indonézia, PT Amythas IN JV ho Meinhardt PCM.
Asina mós ho Kompañia Konsórsiu hosi Japaun, Japan Airport Consultants, INC, Ehira Architects and Engineers, INC, Oriental Consultants Global CO, LTD no Nippon Koei CO, LTD ne’ebé sei responsabiliza ba DED, konstrusaun terminal pasajeiru nian no konsultoria.
Enkuantu Kompañia Waskita Karya, sei responsabiliza ba halo konstrusaun pista atuál hosi 1850m ba 2,100m, táxi way, torre kontrolu no zona parkeamentu ba aeronaves.
Ministru Transporte no Komunikasaun, José Agostinho da Silva, iha diskursu hatete, ho lideransa Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak nian, VIII Governu Konstitusionál halo esforsu lubuk boot hakat pasu importante ida ba oin iha melloramentu ba sistema infraestrutura AIPNL nian hanesan odamatan boot Timor-Leste nian tuir padraun Internasionál.
Espansaun pista Aeroportu ne’e, sei halo iha faze tolu, Faze dahuluk, sei dada hosi pista atuál 1,850 metru ba 2,100 metru, faze daruak sei dada tan 400 metru ba parte tasi, sai naruk 2,500 metru no faze datoluk sei dada tan 500 metru hodi atinje 3,000 metru, atu bele akumula aviaun ho kapasidade boot sira.
Hola parte iha Serimónia refere, Embaixadór Indonesia iha Dili, Embaixadór Japaun iha Dili, Reprezentante Embaixada Austrália, Reprezentante ADB iha Timor-Leste, reprezentante IFC iha Timor-Leste, membru Governu no entidade importante sira seluk.
Prienxe Rekizitu
Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, rekoñese dezenvolvimentu ba infraestrutura Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Komoro, nu’udar faze ida atu prienxe rekizitu internasionál ba adezaun Timor-Leste ba ASEAN.
Xefe Estadu deklara liuhosi ninia diskursu, hafoin asina kontratu ba konstrusaun Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Komoro, Dili, ne’ebé hala’o lansamentu iha Salaun Ministériu Transporte no Komunikasaun (MTK) nian, Segunda (29/05).
“Parabéns ba Governu, agradese ba nasaun sira ne’ebé kontribui liuliu Japaun no Austrália kontribui finanseiramente, alende internasionál finance corporation ne’ebé emprestimu la’ós kontribuisaun gratis, atu halo aeroportu ne’e importante tebes ba ekonomia Timor Leste nian,” nia hateten.
Tanba dezenvolvimentu infraestrutura sira, atu ajuda Timor-Leste hodi prienxe rekizitu ba adezaun ASEAN, tanba ne’e maka Xefe Estadu sempre apoiu porsentu 100.
“Atu ajuda prienxe rekizitu tama ASEAN, ha’u apoiu 100% asina akordu ohin (horisehik), atu labele demora, akordu ne’e prosesu hahú tinan lubuk ida nia laran ona”, nia rekoñese.
PR mós parabeniza Governu konstitusionál daualuk, ne’ebé lideradu hosi Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak no Ministériu sira sektorál ne’ebé kolabora to’o asina akordu refere, atu halo konstrusaun ba Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, to’o tinan 2026.
Entretantu, Ministru Transporte Telekomunikasaun (MTK), José Agostinho da Silva, esplika, kontratu remata Governu sei esforsu nune’e bele hala’o lansamentu ba fatuk dahuluk.
“Ohin (horisehik) iha ha’u nia konferénsia ho Primeiru Ministru no Prezidente Repúblika kestaun importante mak kontratu ne’e ita asina ona. Bainhira asina ona karik posivel ita esforsu oinsá ita halo lansamentu fatuk dahuluk, hafoin ida ne’e, ha’u hanoin Governu bele troka malu, maibé ita oinsá mak kontinua obra sira ne’ebé iha”, nia hateten.
Ministru ne’e hatete, Governu konstitusionál daualuk ninia mandatu remata, ezemplu konkretu ida mak tenke kontinua mandatu Governu anteriór nian, entaun Portu Tibar implementa iha faze konstrusaun fíziku.
“Ha’u hanoin ida ne’e mós hanesan, ita asina ona kontratu ho Kompañia vensedór konkursu públiku, ita bele halo oinsá mak esforsu atu lansa primeira pedra karik Governu mai nia bele implementa fíziku”, nia hateten.
Maibé rápidu hakarak lalais di’ak liu tan, maibé depois asuntu ida ne’e resolve entre liña ministeriál ne’ebé lidera husi Vise-Primeiru Ministru (V-PM), oinsá mak membru Governu sira ne’e koordena malu atu aselera prosesu ne’e.
“Ita esforsu antes simu rezultadu eleisaun hosi Tribunál, klaru dokumentu sei haruka ba Tribunál depois asina ita tenke haruka kámara kontas bele hetan vistu provas, bainhira kontratu tama vigor, tenke iha vistu husi Tribunál kontas. Espansaun pista purvolta millaun 62 USD depois ba konstrusaun terminál pasajeiru ninia orsamentu ketak sei implementa husi parte Japonés ho millaun 42 USD resin,” nia hateten.
Maibé ho valor orsamentu hirak ne’e tun sa’e depende ba situasaun ne’ebé iha, maibé iha anteriór valór orsamentu iha millaun 42 USD resin.
Gasta Millaun 72 USD
Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), José Agostinho da Silva, hatete, espansaun ba pista Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Komoro, sei gasta orsamentu ho montante liu millaun 72 USD.
Governante ne’e hatete, hafoin asina kontratu ho kompañia internasionál Waskita Karya hosi Indonézia, nu’udar vendedór ba konstrusaun infraestrutura Aeroportu Internasionál, ne’ebé asina akordu iha Edifísiu MTK, eis Merkadu Lama, Segunda (29/05).
Ministru ne’e konta, hafoin asina orsamentu sei haruka ba Tribunal da Kontas atu bele hetan previstu, nune’e bele garantia ezekusaun orsamentál ba projetu konstrusaun ne’e.
Tanba kontratu asina ona, Governu esforsu atu bele hala’o lansamentu fatuk dahuluk, nune’e Governu tuir mai bele kontinua atu bele dezenvolve Aeroportu Internasionál di’ak liután iha futuru.
Molok mandatu Governu daualuk remata mós kontinua obra husi Governu anterior hanesan Portu Tibar to’o remata, tanba ne’e, Governu foun mai mós tenke kontinua obra sira ne’e. Tanba empreza ne’ebé asina kontratu konstrusaun Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Komoro, mak hanesan Waskita Karya (Indonézia) ho empreza internasionál ida hosi Japaun.
La Impede Movimentu Aero
Lansamentu projetu espansaun Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau dos Reis Lobato, Komoro, Dili, sei la impede movimentu aviaun, ne’ebé tama no sai iha Aeroportu refere.
“Ita nia espansaun pista ida ne’e la impede movimentu aero iha ne’e, konstrusaun bele la’o, más movimentu aero sei la’o nafatin,” Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), José Agostinho da Silva, informa iha Edifísiu MTK eis Merkadu Lama, Segunda (29/05).
Governante ne’e esplika, Aeroportu internasionál ne’e sei konstrui pista aumenta tan ba to’o metru 2.100 bele akomoda ona aviaun sira ne’ebé atu halo destinasaun mai iha Timor-Leste. Tanba konektividade aero importante ba nasaun ida ne’e, maibé importante mós atu dezenvolve infraestrutura aero nian.
“Portantu konektividade aero ne’e importante tebes más ita tenke dezenvolve ita nia infraestrutura, pista, ran way no estasaun pasajeiru tenke iha”, nia hateten.
Alende kona-ba kondisaun seluk ne’ebé presiza Governu atu kria mós border kontrolu, nune’e mós kria ekipamentu sira hodi asegura pasajeiru sira tama mai iha aeroportu internasionál Prezidente Nicolau Lobato nian. Tanba kondisaun sira ne’e presiza kria iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, nune’e Timor-Leste nia ran way bele prienxe rekizitu internasionál nian.
Maski Nune’e, PT Waskita Karya (Persero) Tbk (WSKT) nu’udar Empreza Estatál / Badan Usaha Milik Negara (BUMN) husi nasaun viziñu Indonézia daudaun ne’e enfrenta hela asaun judisiál relasiona ho mega projetu ne’ebé kompañia internasionál ne’e kaer.
Fó sai iha cnbcindonesia.com, Waskita Karya ba hatán iha Tribunál Distritál Jakarta Sentrál. Maibé Prezidente Diretór PT Waskita Karya (Persero) Tbk (WSKT), Destiawan Soewardjono subliña, prosesu ne’e relasiona ho pedidu pagamentu dívida hamutuk Rp. 2,03 Miliar.
Maski nune’e, liuhusi tenderizasaun, PT Waskita Karya (Persero) Tbk (WSKT) manan tiha ona projetu husi governu ho total orsamentu USD 72, 506, 767.02 hodi dezenvolve Aeroportu Internasionál Nicolau Lobato, Dili ho durasaun servisu fulan 44.
Entretantu PT Waskita Karya (Persero) Tbk (WSKT) mós manan projetu konstrusaun reabilitasaun estrada nasionál pakote A Noefefa-Oénunu ho distánsia kilómetru 16 ho valór orsamentu rihun 22. Tuir informasaun ne’ebé Timor Post iha katak, projetu ne’ebé Waskita Karya kaer iha Oekusi ne’e abandonadu.
To’o notísia ne’e públika Timor Post seidauk konsege hetan konfirmasaun husi parte Waskita Karya no autoridade kompetente. Maski nune’e, liuhusi pájina ofisiál Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambeno (RAEOA) no Zona Espesiál Ekonomia Sosiál no Merkadu (ZEESM TL)públika informasaun katak, projetu ne’ebé Waskita Karya kaer iha Oekusi la’o hela.
Iha loron 25 Marsu 2023, Prezidente Repúblika José Ramos Horta hala’o vizita ba Oekusi no Prezidente RAEOA-ZEESM, Arsénio Paixão Bano aprezenta Ivestimentu Infraestrutura setór estratéjiku RAEOA ba Prezidente Repúblika No vizita projetu rua inklui projetu sentru formasaun profesór ne’ebé ezekuta servisu hosi Kompañia Irmão Timor Unip. Lda ho valór kontratu $374. 755.81. no projetu konstrusaun reabilitasaun estrada nasionál pakote A Noefefa-Oénunu ne’ebé Waskita Karya mak kaer.
2,628 total views, 3 views today






