ADVERTISEMENT

Refleksaun Krítika: Joventude Maduru no Edukativu Nakfilak Ba Joven-Tuda-Tudik, Joven-Tuku

Timor Post - Desportu · Opiniaun
  • Share
Hakerek Nain: Vales de Jesus Pereira

Lian Hahú

Artigu ne’e, hakerek na’in hakarak espresa sentimentu umanu, liu-liu hanesan Joven ida. Ho motivu atu halekar hanoin ne’e ba públiku relasiona ho situasaun efetivu existente iha Timor Leste. Artigu ne’e mai ho Karater fatual, evidente no pertinente. La subliña ideia siéntifiku ruma, nem sita Autor ruma nia naran.  Hakerek na’in halopeskiza ho métodu indutivu. No hakerek na’in la reprezenta Instituisaun ne’ebé haknaar aan ba. Nune’e, konvida ita hotu ba lé parte sira tuir mai ne’e:

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Objetivu Ba ukun rasik an, husi Jovem tempu uluk

Nasaun Timor-Leste ukun an ona liu dékada rua, hamriik hanesan Estadu de direitu Demokrátiku.Progresu oi-oin akontese hodi halo mudansa ba povu timor-oan sira hotu. Polítikamente Timor Leste iha korajem hodi konfia ba Susesu luta Libertasaun Nasional. Iha ne’ebé Joventude barak mak fo kontribuisaun ba luta libertasaun ida ne’e.  Esforsu politiku ne’ebé joventude sira luta ho interese ida deit atu hetan “ukun rasik an (Filozofia da Libertasaun)”.

Sentidu ukun rasik an, lori signifikadu boot ba povu Timor-Leste, iha ne’ebé Povu Timor oan sira ‘hakore an’/ livre hosi okupasaun Portugés no invazaun Indonésia nia ukun.Luta ba libertasaun nasional,Joventude wa’in sai vítima. Tanba deit hakarak ukun rasik an no moris iha liberdade tuir valor demokrasia. Maske nune’e Joventude barak sei nafatin iha ispíritu nasionalizmu no patriotizmu forte ba luta ukun rasik an. Oinsa ho tempu agora?

Lakon sentidu hosi  filozofia Ukun rasik an TL

Hafoin liu tiha dekada rua ona TL Ukun rasik an, saida mak akontese iha Timor-Leste? Joventude sira nia kontribuisaun ba dezemvolvimentu polítiku sosio-ekonomiku nopolitiku  Edukasaun to’o iha ne’ebé? Hanesan Jovem ida, observa ba situasaun eziztente, katak, Joventude iha era kontemporánea, barak lakon sentidu ba ukun rasik an. Ita haré, kuantu mais jovem sira barak, kualidade polítika edukasaun nian tun  maka’as.  Ha’u konsiente ida ne’e  la’os jovem hotu-hotu.

Joventude tempu uluk: la ta’uk kontra injustisa no defende lialoos hodi liberta patria no povu. Respeita malu, respeita nasaun, hadomi ema seluk hadomi nasaun.Iha era Ukun rasik an, Joventude barak nakfilak an bajoventuku joventuda – Joventudik.  Iha ne’ebé sira lakon ona sira nia pertensi ba Ukun rasik an. Joventude sira ohin loron, sai  hanesan ASU FUIK  ba ema seluk. Buka deit hafuhu malu, tuda malu, na’ok ema nia sasan, asalta ema, violasaun hasoru feto  no labarik feto sira, hodi tata les ema seluk nia futuru. Joven ohin loron saiprodutor ba violénsia.Oinsa karater Joventuku, joventuda joventudik?

Joventudenakfilak ba naranJoven-tuku, joven-tuda no joven-tudik

Iha konstituisaun RDTLartigu 19 hateten, Joven sira atu kria PAZ no ESTABILIDADE hodi hametin UNIDADE iha ita nia nasaun. Será que, Jovem ohin loron moris iha PAZ, ESTABILIDADE no iha  UNIDADE? Artigu ida ne’e, sai preokupasaun boot ba nasaun TL. Jovem ohin loron, los duni sai joven-tuku, joven-tudik no Joven-tuda. Iha ne’ebé deit sira iha, aplika mak ida ne’e. Hahalok ne’e, foin mosu, jovem uluk hatudu aan nu’udar joven ne’ebé maduru no kreativu ba dezemvolvimentu Nasional.

Tansa VIOLÉNSIAagora mosu buras los? Ha’u hanesan Jovem mos, nota katak, Kauza principal ne’ebé provoka situsaun ne’e mak Kauza hosi“Grupu Arte Marsial” (GAM).Depois ukun an tiha, Jovem barak involve an iha Grupu Arte Marsial (GAM ). La sai ona Jovem ida ne’ebé nasaun fo konfiansa katak ‘Jovem mak rin besi asu nasaun nian’. Sai fali Jovem rin besi lahuk/frujem nasaun nian. Iha diskursu sira lider Xefi Estadu no Xefe Governu koalia, ajenti intelektual sira ho lian motiva nian oi-oin, dehan Joventude esperansa ba futuru nasaun nian, Joventude mak jerente rikusoin soberania nasaun nian no Joventude sei sai hanesan Lider diak ba futuru. Iha ne’ebémaluk jovem sira? Ita rasik rejeita no hakribi liafuan ne’e no konsiente hatuur an nudar Joventudik, joventuda no joventuku.Politikamente ita koalia Paz pratikamente itaTuku malu, tuda malu, sona malu oho malu.

Joventude ohin loron menus liu atu iha hanoin positivu hodi konstrui ba desemvolvimentu pais nian, maibe barak liu mak iha hanoin hodi hatama an deit ba iha Violensia criminal sira, sai problematikhodi sobu desemolvimentu nasaun.Envéz de joventude hanoin diak ba nasaun mosu fali hanoin sobu. Iha influensia boot hodi hamosu violensia, Jovem barak, mai hosi ARTEMARSIAL,PSHT, KORK, IKS, 77, nsst. Artemarsial la sai ona arte ba ezersisu fíziku ka arte ba klibur familiar ne’ebé diak maibe sai fali arte da violénsia. Lakon sentidu amizade no fraternidade umana. Se hanesan ne’e nafatin, oinsa ba future?  Timor sei sai oinsa  loos? Timor ba oin ka ba kotuk ?

Lee Mós :
Papél Partidu Polítiku Iha Elpar

Oportunidade barak nasaun ne’e oferese, hodi investe matenek no ekonomia iha ema nia rain ka nasaun seluk. Dalabarak Timor Oan ba iha ema nia rain nafatin tuku malu, sona malu, oho malu. Jovem loloos iha ne’ebé? Estadu tenki fo medida ida ne’ebé rigor ba jovem hirak hanesan ne’e. Estadu ho Governu hare hanesan hare deit, rona hanesan rona deit, ne’e mak TL daukdauk ne’e buras ho hahalo Violénsia. Nune’e mai ita hare saida mak membru GAM enfrenta daudauk:

GAM sai espasu ba produtor violénsia no problemátiku iha era Kontemporánea

GAM ne’e rasik, sai hanesan asuntu essensial ba produtu fraternidade no amizade umanu. Iha doutrina GAM nian Edukasaun ne’ebé edukativu, Maibé membru ka ajenti GAM sira uza sala doutrina. Nune’e, hare ba realidade, GAM sai fali produtor ba violénsia. Potensia ne’ebé boot iha natureza siguransa nian mak mai husi GAM (Grupu Arte Marsial).

Iha ne’e ita husu, Los ka lae, lider GAM inkapasidade atu fo formasaun ne’ebé digno no merese bele ordena, organiza membru GAM ba dalan no norma valor moral nian ka oinsa? Estadu tenki hare assuntu ne’e hanesan assuntu problematic ida. Ne’ebé la’os tinan-tinan mak akontese konfrontu artemarsial maibe bele fulan –fulan ou bele semana semana. Medida di’ak saida Estadu no Governu tenki halo? Liu-liu ba SEJD no MEJD.!

 Tenki Kria lei ida ba GAM sira hotu-hotu ne’ebé hala’o atividade ativa iha TL. Atu GAM sira hotu konsiente katak, sai membru GAM la’os hatudu JAGUAN, MANU AMAN, maibe hatudu o nia filozofia da arte tuir ritmu no kultura GAM ida-idak nian. Ka lider GAM sira hanorin katak, sai membru GAM atu tuku, tuda, sona no oho ema seluk mak o MANU AMAN? Husu ho lian maka’as hnesan Joventude ida, ba maluk joventude sira ne’ebé involve an iha  GAM oi-oin, atu fiel no hadomi doutrin GAM nian ne’ebé soin atu bele orienta GAM hotu hotu tuir dalan Lialos, Justisa, Paz no Unidade nian.

Tinan hira ba kotuk, mosu konfrontu GAM. Iha TL, GAM; PSHT, IKS, KORK, 77, nsst. Hosi hirak ne’e, halo Timor sai nasaun deskontente no la livre iha sosiedade sira nia moris. Tanba deit ajente ka membru individu nia hahalok Violénsia. Pergunta mai ita, Ema hirak ne’e la iha formasaun durante nia hala’o atividade arte ne’e? ka nia hanesan ema sira la hetan informasaun totalmente (inafabetu).

Lider sira tenki iha autoridade atu ukun ho lialoos no domin. Hanorin doutrina lolos ba membru sira. Kria lei doutrina nian atu membrune’ebé kontra sei hetan kastigu ne’ebe todan.  Se lae TL, sai sabraut tan deit sabraut sira nia attitude. Ema ida mak halo, se nia iha GAM ida nia laran, la’os ona nia mesak, maibe nia hodi naran GAM. Mai itaba hare hamutuk saida mak mosu iha TL, tinan ne’e no liu-liu iha fulan agostu.

Lee Mós :
Xanana Husu Lider Rezistensia Eduka Joven Arte Marsiais

Situasaun atual, sidadaun no Joventude (GAM), , kontribu violensia barak hodi kontra setor siguransa

Iha loron Kinta-Feira, 04 fulan Agostu 2022, iha suku Cristo Rei, Bekora, akontese konfrontu iha ambiente Edukasaun eskola fatin rua, ESJ 12 de Novembro ho 5 de Maio. Estudante sira nu’udar Jovemtude ne’ebé hatudu hahalok bandalizmu “Tuda malu”, tudakanek “xefe operasional PNTL” ida no harahun Vidru kareta. Tuir informasaun iha prosesamentu investigasaun dehan motivu hosi konfrontu ne’e mosu husi GAM.

No Iha loron  sexta,19 Agostu 2022, iha Comoro, Díli Membru na’in-rua hosi Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL), hetan asalta fíziku husi Joventudi na’in 2. Jovem na’in 2 ne’e, uza ‘bomba Molotov (Marotok)’ hodi konfrontu  hasoru membru PNTL nain rua ne’e. kondisaun kanek grave, no lori ba iha ospital sentru Comoro. Konfrontu ne’e akontese bainhira ajenti PNTL na’in 2 fó hela seguransa ba serimónia graduasaun (sa’e sintu) hosi Grupu arte-marsiál (GAM), Persaudaraan Setia Hati Terate (PSHT) iha Timor Lodge, Díli, Kinta kalan (18/08/2022).

Kazu ne’e mosu tanba membru PNTL hapara sira la taka kapasete ne’e mak diskute malu ida tun tebe ajente polísia ida  depois ajente seluk halai bá ajuda ne’e mak sira soe bomba molotov (marotok) bá sira na’in-rua (2),”. No iha Loron hanesan, sexta madrugada mosu mos hanoin estraga hosi Grupu balu, ne’ebé hamosu kazu tentativa homisidu hasoru GAM PSHT ne’ebé tuir informasaun katak, hafoin fila husi serimonia GRADUASAUN. No Iha kazu tetntiva homisidu ne’e, ajente GAM PSHT na’in 5 mak sai vítima. Mane na’in 3 no feto na’in rua.

Loron  sexta ne’e mos ajenti Tránzitu ida hetan tuda husi sidadaun deskoñesidu iha aitarak laran. Akontesimentu ne’e akontese wainhira ajenti tránjitu ne’e atu ba hala’o servisu trázitu nian iha fatin refere. Maibe iha dalan hetan tuda no kanek iha ain. Suspeitu deskonesidu.

Bazeia ba situasaun violénsia ne’e, hanesan Joven ida, Hakarak husu ba Estadu, Governu no SEJD, MEJD no PNTL sira,Situasaun hanesan ne’e, Lei ida ne’ebé mak sai medida hodi kombate kontra hahalok Jovem sira nian. Iha Lei ka lae? PNTL iha Lei ka Lae? Ha’u hanoin iha, di’ak liu, fo pena morte ba jovem ne’ebé hasoru seguransa. No viola ema seluk nia direitu da vida.

Iha artigu 29  koalia kona ba “DIREITU BA MORIS” iha No. 1 hateten “LABELE VIOLA EMA IDA NIA VIDA”. Konstutuisaun tau hanesan buat folin laek ida, la útil. Tanba sa? Ita akompaña nafatin, semakin iha ema tuku malu, to’o oho malu, hetok atu buras liu tan. Será que ne’e menus formasaun politika konstituisional ba jovem sira? Hau hanoin bele los. Tanba ne’e mak ha’u bele dehan : ohin loron Joven krisis iha kakutak riku iha hahalok criminal.

Jovem mukit koñesimentu no riku iha hahalok KRIMI. Husu MEJD no SEJD hakbesik liu Jovem.

Formasaun ne’ebé identiku ho Governu nia servisu mak SEJD no MEJD. Hakarak husu ba SEJD no MEJD atu tau atensaun ba Joven sira nia hahalok bandalizmu, kriminozu ne’ebé hatudu katak, SEJD No MEJD la iha investimentu no kapasitasaun ne’ebé diak atu hanorin Joven sira iha polítika Edukasaun nian. SEJD, MEJD tenki halo sosializasaun nafatin hodi distribui formasaun edukativa no konstrutiva atu bele orienta Joven sira nia moris tuir dalan justu no lialoos. Koalia ho imi nia lian ne’ebé iha poder polítiku edukativa nian hodi fanun Jovem sira nia kakutak ne’ebé nakukun, ne’ebé mukit no la maduru.

Lee Mós :
Asosiasaun Tolu La Partisipa Taxa FFTL-Telkomsel Cup

SEJD no MEJD, tenki halo amizade ho Grupu Arte Marsial sira hotu, atu bele habelar rikusoin matenek fuan nian ba Joven sira. Ministru MEJD no SEJD tenki hatuur an nudar sentru no aman ne’ebé hatene hakuak jovem sira hotu.

Polítika seguransa kombate Violénsia iha TL

Ha’u hare katak, Estadu ho Governu la iha polítika ne’ebé klaru  kona ba joventude nia moris hahú husi ukun an to’o ohin loron. Kada violénsia sempre akontese entre foin sa’e sira. Reasaun ba kombate violénsian la iha ba beibeik.  Ohin Loron Violénsia hanesan fenómenu komplexu ida ho dimensaun barak ho nia variadade oi-oin, konsekuénsia desvantagem hases joventude sira husi dalan étika moral ba sosiedade no nasaun.

Iha artigu 49 K-RDTL koalia kona ba Defeza soberania iha No. 1 hateten, “sidadaun hotu-hotu iha direitu no dever atu kontribui ba defeza indenpendénsia, soberania no integridade territoriu nasaun nian”. Tanba ne’e Jovem sira tenki sai potente defeza nian no potente seguransa ba nasaun. Jovem sira iha dever polítiku atu garantia ba sidadaun hotu-hotu livre husi Violénsia, Krimi, degradasaun, intimidade no exploitasaun. Jovem sira iha dever polítiku no obrigasaun moral atu partisipa no kontribui ba prosesu dezemvolvimentu. Nune’emos iha dever polítiku atu kumpri Lei, normas legais hotu-hotu ne’ebé vigora ona. Hakarak fo lian tatoli:

Mensagem : Joventude atu keta sai joventuda no joventudik iha futuru

Juventude tenki sai prioridade no estratéjiku ba estadu repúblika demokrátika Timor Leste. Juventude foun konsidera nu’udar manifesta ba realidade sosio kultura,ekonomia no politika. Politik juventude nian  buka atu hatan ba dezafiu no preokupasaun boot sira ne’ebé joven hasoru iha sira nia moris loroloron ne’e mos nu’udar aktu politika ida hodi rekoñese joven nia partisipasaun iha luta ba ukun rasik an.Joven nu’udar rekursu transformasaun ba polítika edukasaun nian iha sosiedade tempu agora nian.

 Joven ninia nessesidade no interese mak sentru principal husi desenvolvimentu nasional, ne’e duni politika juventude ida ne’e hatuur aliserse no mata dalanba desenvolvimentu joven sira nian. Ikus liu hakarak konklui katak,Jovem tenki BRANI luta hodi HAKRIBI ba hahalok Violénsia, Krimi ne’ebé mai husi ita nia konsiénsia ne’ebé malvadu. Jovem sira, loke matan, foti oin hateke ba oin, nafatin fila oin ba kotuk hodi hare ba oin no mos ba kotuk, KUALIDADE MORIS ne’ebé jovem sira uluk hatudu hodi hetan UKUN RASIK AN.

REKOMENDASAUN

  1. Governu tenke halo diálogu no komunikasaun aberta ho lider Grupu Arte Masial (GAM)sira hotu-hotu,hodi fo apoiu atu GAM hatudu sira nia kontribuisaun ba setor siguransa ho produktiva. La’os ona PNTL, PSIK, F-FDTL, no Instituisaun seguransa sira seluk mak sai seeguransa nasaun nian maibe GAM mos bele ona sai Seguransa di’ak ba nasaun.
  2. Governu tenke regula GAM atu hala’o treinu la’os atu Tuku malu deit maibe atu hametin fraternidade no amiza umanu.
  3. Governu hamutuk ho SEJD no MEJD tenke formula polítika ne’ebé klaru ba juventude. Polítika ida ne’ebé tenke halo aproximasaun integrada liuhosi edukasaun, arte ho genazium, no treinamentu vokasional sira seluk.

No. Hp (+670) 7590 0538,

WA (+670) 74842090

Email.valesperreira@gmail.com

 8,137 total views,  6 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Refleksaun Krítika: Joventude Maduru no Edukati…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No