Hakerek Na’in: Janio dos Reis “Sahe Rua”
Idade Joven psikológikamente lábil, impressões rebelde iha uma laran hasoru Inan & Aman, buka identidade iha bairru laran até envolve iha kualkér grupu GAM & GAR, Komunitas ransu, no seluk tan.
Iha fase transformasaun fízika no mental ba prosesu adultu, juventude Timor Leste dezde tempo koloniál mai to’o iha okupasaun ilegál iha track record ou koñesidu ho karater violentu la presiza tenke envolve iha GAM & GAR, provas sobre Juventude “jagoan”, kria problema kintu kantu, buka naran sai Maun Abut hatudu ona iha pasadu antes GAM & GAR eziste iha Timor-Leste.
Kualkér razaun violénsia la’ós tanba de’it iha tempo no situasaun pasadu maibé depois era independénsia bai-bain nasaun post konflitu sempre hasoru dezafiu seguransa tanba violénsia hanesan ona “exemplum & regalia’s” ba jerasaun foun, presizu tempo para bele muda mentalidade violentu liu hosi edukasaun formal, ambiente, programa Governu, ONG inklui sosiedade ne’e rasik.
Opinions pesoál sobre situasaun seguransa iha Kapitál Dili, la absolutamente fó sala ba Joven GAR & GAM poor kauza bazeia ba karater violentu mensiona iha leten, Instituisaun PNTL tempo ona iha lideransa ho karater miléniu ne’ebé mak respondidu ba kualkér provokasaun iha média sosiál hosi group GAM & GAR para bele prevene krime antes akontese iha realidade.
Parese presizu tan estabelese unidade más rápidu hodi atua grupu Joven ne’ebé mak lansa provokasaun iha Group Face book, YouTube, Instagram & group WhatsApp.
Asaun violentu iha Timor Leste, Joven utiliza de’it Arma Branca konvensionál (katana, tudik, rama) la’ós hanesan grupu kriminál iha Brazil ou America Latin uza armamentu militár (kilat, pistola, bombas) kontra autoridade seguransa.
Patrolhamentu rotina menus, unidade intelijénsia seidauk maximum responde ba kualkér informasaun, fasilidade operasionál la sufisiente, pesoál autoridade seguransa pasivu tanba barak mak seidauk koloka activo iha management instituiçionalmente sobre prioridade prevensaun seguransa publika, laiha postu polisia permanente iha zona risku konflitu, nsst.
Hato’o ba públiku atu redús pensamentu katak Joven GAR & GAM de’it mak iha karater krime, factos hatudu katak kazu droga, korrupsaun, violasaun sexual hasoru menóridade, kazu omisídiu tanba problema rai & plantasaun, abuzu de podér, asaltu malu iha Parlamentu Nasionál inklui Asaltu Podér komete hosi ema ou lider polítika zero-zero ne’ebé la envolve aan iha kualkér Organizasaun Arte Marciais no Ritual, konseitu krime iha elementu barak la’ós de’it asaun violentu.
Joven GAM & GAR halo favor iha nafatin konfiansa ba Autoridade Seguransa, Órgaun Judisiária inklui entidade relevante seluk para justisa ba vítima & autór krime bele prosesa tuir lei ne’ebé mak regula kualkér sidadaun RDTL.
Ikus liu, Prioridade bá joven sira mak eskola, joven tenke hatene nia prioridade loloos mak eskola no estuda, maibé iha arte-marsiál ka arte ritual joven presiza mobiliza nia an atu sai hanesan forsa ida di’ak bá sosiedade.
Ema hotu iha obrigasaun polítika no moral polítika atu mobiliza, inspira no enkoraja foin-sa’e sira iha grupu arte-marsiál no arte ritual sira atu sira sai inspirasaun foun bá sosiedade hodi kontribui ba hametin pás no estabilidade hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasionál.
Pasadu hotu-hotu hamutuk husik ona bá kotuk no importante maka futuru ne’e hotu-hotu hakat bá oin ho imajen ida ne’ebé di’ak.
Tempu ohin loron la’ós ona tempu ba konflitu maibé tempu ona oinsá hotu-hotu hamutuk kontribui ba hametin estabilidade no garante moris hakmatek iha sosiedade.
1,716 total views, 9 views today







Bele hare Video Seluk :




