ADVERTISEMENT

Pasiente TB Uza Osan Rasik ba Tratamentu

  • Share
Ilustrasaun

DILI—Ministériu Saúde (MS), rekoñese pasiente Tuberculosis (TB) ho porsentu ualunulu resin tolu mak iha tinan 10 liu ba uza osan rasik hala’o tratamentu saúde ba iha klínika privadu sira iha rai laran.

Reprezentante Diretora Jerál Prestasaun Ministériu Saúde, Doutór Nilton da Silva, liuhosi nia diskursu hatete, tuir dadus peskiza hosi tinan 2019 no 2020 hatudu katak TB hanesan problema boot ba saúde públiku iha Timor Leste.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Tanba iha nasaun Ázia Timor mós sai hanesan númeru mortalidade no mós morbilidade TB ne’ebé mak aas. Tanba haree hosi dadus ne’ebé liu hosi fundu global hatudu katak, kada tinan ema sofre TB maizumenus liuhosi rihun 6, hosi rihun  6 iha númeru rihun 5 mak hetan mortalidade no morbilidade aas.

“Ita mós haree ita nia pasiénsia TB sira rasik mak hasai osan hosi sira nia bolsa hodi ba halo tratamentu saúde klínika privadu sira, númeru ne’e hatudu katak, pasiente porsentu 83, uza rasik sira nia osan no ida ne’e konsidera sei aas tebes”, Nilton haklaken lia hirak ne’e liuhosi diskursu Tau Forsa Hamutuk hodi Hapara TB, iha salaun Novo Turizmu, Segunda (09/08).

Lee Mós :
Aban, KM Diskute Visa On Arrival ba Indonézia ho Timor-Leste

Nilton salienta katak, ho númeru kazu mortalidade no morbilidade ne’ebé aas presiza duni MS no mós parseiru Dezenvolvimentu sira, atu hamutuk hodi haree, la’ós atu hapara, maibé hamenus moras tantu liuhosi ninia tranzmisaun no mós bele kura moras ne’e rasik.

“Hanesan ita hotu hatene, moras TB mais afeta ba iha ita nia maluk sira ne’ebé mak iha nivel médiu mai kraik ho númeru ida ne’e hatudu katak, ita nia maluk ho kbiit laek mak barak afeta, entaun ida ne’e hatudu porsentu 3, barak liu hasai sira nia osan ba iha tratamentu duké hasai kursu ba sira nia moris loroloron”, nia subliña.

Ho kazu TB porsentu ne’ebé aas entaun, presiza tau atensaun oinsá mak iha família ida iha TB, bele eduka no fó hanoin sira lala’ok oinsá bele hapara meius tranzmisaun nian.

“Maibé ita mós presiza haforsa sistema referral hosi fatin ne’ebé iha fasilidade saúde sira no ba saúde sira seluk, tanba ida ne’e fatór ida ne’ebé importante bainhira ita identifika no labele husik de’it tenke halo tratamentu ne’ebé adekuadu ba pasiente ne’e rasik”, nia tenik.

Lee Mós :
Trio Fretilín Prepara Enerjia Luta Hosi Ponta Leste

Enkuantu kona ba, kapasidade rekursu umanu no mós kapasidade atu halo testu, sei sai problema, tanba ida ne’e presiza haree halo ona, maibé presiza mós ema hotu nia servisu hamutuk atu melor liu tan sistema ida ne’e hodi bele hamenus númeru hira ne’ebé mensiona ona.

Oportunidade hanesan Ministra da Saúde, Odete Maria Freitas hatete, rekursu lubuk ida ne’ebé  mak MS haree ba iha programa Tuberkulozu nian no espera ho rekursu ne’ebé iha ne’e labele so leet de’it, maibé ita espera katak tenke hatene ona tarjetu durante mandatu.

“Ita nia rekursu bele menus, maibé importante ita hatene, tinan primeiru atu halo saida no tinan lima ikus liu ne’e mai, pelumenus ita bele redús ita nia númeru tuberkulozu ne’e ka lae?, ita ta’uk maka ho rekursu ne’ebé mak barak ita la konsege redús númeru tuberkulozu iha rai laran”, Odete duvida.

Iha sorin seluk reprezentante WHO iha TL, Arvind Mathur, hatete prezensa OMS nian hanesan indikasaun husi kompromisu forte ida ema hotu nia interese ba problema saúde públiku no ida ne’e hanesan testemuña ida ba ema hotu no Governu nia kompromisu forte hodi hapara moras TB iha Timor-Leste ne’ebé mak sei sai hanesan moras ida ne’ebé hamate ema iha mundu tomak no mós iha Rejiaun Sudeste Aziátiku.

Lee Mós :
JICA Apoiu Ekipamentu Laboratóriu ba Ministériu Saúde

“Bainhira ita ko’alia kona-ba TB no esforsu koletivu sira hodi hapara TB iha Timor-Leste, ha’u hakarak ita hotu atu lembra no prátika mantra K 3– Koordenasaun, Kolaborasaun no Kooperasaun. Hirak ne’e maka mantra importante hodi aselera esforsu hapara moras TB iha Timor-Leste”, Arvind Mathur subliña.

Tuir nia, oras to’o ona hodi hapara TB iha nasaun ki’ik ida ne’ebé ho populasaun millaun 1.3, ne’ebé maka relata kazu TB 18 loroloron, no ida ne’e sai hanesan taxa insidénsia aas daruak iha Rejiaun Sudeste Aziátiku.(res/mj3/mj6)

 977 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Pasiente TB Uza Osan Rasik ba Tratamentu” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No