DILI (timorpost.com) – Militante sira husi Partidu Libertasaun Popular (PLP), Sábadu (04/02), partisipa Konferénsia daruak iha Sentru Konvensaun Dili (CCD).
Iha II Konferénsia ne’e ho tema Hamutuk Hametin no Haforsa Vitória PLP Iha Eleisaun Parlamentar 2023, “Hikis Kosar ba Moris Di’ak”.
Partisipate sira hahú rejistu lista prezensa iha tuku 8:00 to’o 9:00, oras ne’e militante sira hein no iha oras balun sei hahú Konferénsia.
Observasaun Timor Post, Komisaun Organizador fahe kartun ba militante no sipatizante sira. Hodi hein lider másimu PLP, atual Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak nia prezensa.
Sikuensia hirak ne’ebe fahe iha II Konferénsia PLP iha Munisípiu Dili mak lian Bemvindu husi Koordenador PLP Munisípiu Dili, sei hato’o Relatóriu husi Prezidente Komisaun Organizador, Diskursu ka abertura husi Prezidente PLP, Taur Matan Ruak, diskursu prezidente Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE).
Debate no aprovasaun rejimentu husi Prezidente meza II konferénsia nian, aprezenta sumariu relatóriu diretiva PLP Munisípiu Dili periodu 2015 to’o 2022.
Diskusaun no aprovasaun planu estratejia polítika PLP Munisípiu Dili periodu 2023-2026, hahú husi Munisípiu to’o baze.
Prosesu eleisaun ba estrutura Munisípiu Dili tinan 2023-2026. Fo pose ba estrutura eleitu.
Antes termina militante no simpatizante sei rona diskursu husi estrutura eleitu.
Portantu Partidu Libertasaun Popular (PLP), eziste ho vizaun no misaun klaru, katak:
Vizaun
PLP harii ho vizaun ida mak atu: “Hametin soberania no hokonu libertasaun povu hodi moris nudar sosiedade ida ne’ebé demokrátiku, justu no autosufisiente”.
Misaun
Partidu Libertasaun Popular nia Misaun mak atu hari no hametin:
Sosiedade ida ne’ebé iha justisa ekonomia;
Sosiedade ida ne’ebé iha justisa social;
Sosiedade ida ne’ebé iha justisa ekolójika;
Sosiedade ida ne’ebé iha justisa duni no lolos;
Sosiedade ida ne’ebé demokrátika no partisipativa;
Sosiedade ida ne’ebé servisu ho dignu ba auto-sufisiente;
Sosiedade ida ne’ebé iha solidaridade no respeita direitus umanos;
Sosiedade ida ne’ebé ema hotu iha direitu ba edukasaun báziku gratuita ho kualidade no ativu hodi kombate ignoránsia;
Sosiedade ida ne’ebé ema hotu iha direitu ba saúde gratuita ho kualidade;
Sosiedade ida ne’ebé iha inkluzaun no fó protesaun ba idozu nomos vulnerável sira;
Sosiedade ida ne’ebé iha kondisaun hela fatin ne’ebé seguru no dignu, asesu ba infrastrutura báziku, bee no saniamentu;
Sosiedade ida ne’ebé sai sujeitu ba konsolidasaun soberania no defeza ba direitu husi independénsia;
Estadu ida ne’ebé demokrátiku no proteze sidadaun nia direitu;
Estadu ida ne’ebé firme ba defeza soberania no interese nasional;
Estadu ida ne’ebé fasilita prosesu desenvolvimentu, promove/ garante produktividade;
Estadu ida ne’ebé hametin lei, regulamentu nomos assegura prosesu sira tuir regras no prosedimentu.
2,076 total views, 3 views today
Bele hare Video Seluk :