ADVERTISEMENT

Empréstimu Tokon $750 Sei Fó Ameasa ba Sustentabilidade Finansa Estadu

Timor Post - Opiniaun
  • Share

Husi La’o Hamutuk 

Nu’udar sidadaun iha nasaun Demokrátiku ida, importante tebes ita tomak atu tau matan ba prosesu debate Orsamentu Jerál Estadu 2020. Tanba sá presiza tau matan? Tanba Fundu Petrolíferu, nu’udar fundu rezerva povu Timor-Leste nian bá jerasaun agora, no liuliu bá jerasaun oin mai no mos hanesan fundu ida bá Governu atu kontinua fasilita Governu nia despeza no promove atividade ekonomia iha rai laran. Governu hala’o nia papél importante ida, atu jere no mantén fundu ne’e nia sustentabilidade, tanba ida ne’e Parlamentu Nasionál nu’udar reprezentante povu presiza uza nia podér atu debate no hato’o povu nia aspirasaun hodi kuida didia’ak sustentabilidade husi fundu rezerva ida ne’e. Tanba sá ita presiza tau matan ba sustentabilidade fundu rezerva ida ne’e, atu fundu ne’e sei bele ezisti iha tinan hirak oin mai, ho nia montante ne’ebé seguru atu asegura povu nasaun ida ne’e nia moris.

Iha Lei Orsamentu propoin atu hasa’e limitasaun kontratu empréstimu foun ne’ebé governu bele negosia no asina iha tinan 2020 ba másimu tokon $750. Artigu 8 iha proposta Livru Orsamentu 1 bá Orsamentu Jeral Estadu ba tinan 2020[1], fó dalan ba autoridade Governu hodi asina kontratu sira ba empréstimu foun ho montante tokon $750 iha 2020. Ida ne’e aumenta ba empréstimu sira ne’ebé eziste ona. Maibé osan husi deve ida ne’e seidauk tama iha despeza iha orsamentu 2020, tanba ida ne’e mak tokon $750 la mosu iha alokasaun sira hotu. Maske alokasaun la inklui iha livru OJE 2020, lasignifika Parlamentu Nasionál liuliu públiku labele kestiona ka debate kestaun ida ne’e.

To’o tinan ne’e Timor-Leste asina ona akordu atu impresta hamutuk tokon $398.3. Timor-Leste empresta ona osan tokon $270.28 husi duadór ADB (Banku Dezenvolvimentu Ázia), tokon $75.20 husi WB (Banku Mundiál), no tokon $53 husi JICA (Ajensia Kooperasaun Internasional Japaun nian). Impréstimu hirak ne’e ho tipu konsesionál. Impréstimu ho tipu konsesionál mak: Impréstimu ida ne’ebé fórnese funan ne’ebé ki’ik liu no mai ho peridu grasa ka bele selu tarde data limiti.  

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Lee Mós :
Labarik Envolve Iha Konflitu, Kulpa Família Komunidade no Estadu

Maibé impréstimu bele fó impaktu negativu ba ekonomia, no empréstimu la sustentável sei sai ameasa ba sustentabilidade finansas. Tanba ne’e, importante atu inklui informasaun no projesaun ne’ebé loloos.

Iha Artigu 3 nu 13/2011 husi Lei Orsamentu propoin atu autoriza kontratu empréstimu foun ne’ebé governu bele asina iha tinan 2020 ba tokon $750. Artigu 8 iha proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2020, fó dalan ba autoridade Governu hodi asina kontratu sira ba empréstimu foun ho montante tokon $750 iha 2020. Ida ne’e aumenta ba empréstimu sira ne’ebé eziste ona. Maibé osan husi deve ida ne’e seidauk tama iha despeza iha orsamentu 2020, tanba ida ne’e mak tokon $750 la mosu iha alokasaun sira hotu. Maske alokasaun la inklui iha livru OJE 2020, lasignifika Parlamentu Nasionál liuliu públiku labele kestiona ka debate kestaun ida ne’e.

Tuir La’o Hamutuk se bainhira ita adisiona tan tokon $750 iha futuru ho termu hanesan ba deve sira agora ne’ebé iha ona, Timor-Leste maizumenus deve ona hamutuk biliaun $1.148 no presiza selu fali tokon $78  kada tinan hafoin periodu grasa remata. Ho diferensa katak ita sei selu fali boot liu dala tolu kompara ho alokasaun ba Ministériu Agrikultura iha 2020. Montante impresta sei akontese iha tinan hirak oin mai. La’o Hamutuk interese atu aprende liután kona-ba Governu nia planu ba impréstimu ida ne’e, atu foti impréstimu husi ne’ebé, nia kondisaun oinsá, no oinsá Governu nia planu atu selu fila fali iha futuru. La’o Hamutuk interese liuliu atu aprende oinsá impréstimu ho montante a’as ida ne’e bele kria retornu sosiál no finansiál mai Timor-Leste.

Lee Mós :
AUTONOMIA UNIVERSITÁRIU

Ami hetan iha livru 1 OJE 2020  planu Governu ida ne’e atu gasta 47% husi akordu impréstimu tokon $750 ne’e ba Projetu Tasi Mane, ami nafatin preukupa ho desizaun ida ne’e. Tanba to’o tempu ida ne’e Governu seidauk fornese estudu independente ida kona-ba oinsá Projetu ho eskala  bo’ot ida ne’e bele fó retornu. Ami mos preukupa  kustu hodi harii infraestrutura bo’ot hanesan Aeroportu Suai, Auto-Estrada, Refinaria Betano, no Planta LNG iha Beasu, no ami tauk katak reseita hirak ne’e sei ba liu kompañia mina nia bolsu, no ita nia povu sei hetan de’it retornu mínimu hanesan loke restourante ka servisu hanesan seguransa iha área hirak ne’e. Ami kestiona mos katak, será ke, periodu Governu tenke selu hotu deve sira sei mai antes projetu bo’ot hirak ne’e fó retornu substantivu ruma. Pergunta bo’ot uainhira osan iha ita nia fundu petrolíferu mamuk ona, oinsá ita atu selu deve hirak ne’e.

Projesaun Governu nian kona ba selu fila fali bá empréstimu ne’e relasiona de’it kona ba deve hirak ne’ebé iha ona (eziste ona), no- la mensiona kona ba Governu nia planu oinsá atu selu fali ba empréstimu foun tokon $750 ida ne’e. Ho nune’e, bainhira Governu hatete katak nivel bá deve agora sustentável bazeia ba Analiza Sustentavel husi IMF no Banku Mundiál , La’o Hamutuk hanoin ida ne’e perigozu ba nasaun ida ne’e atu depende ba analiza husi instituisaun internasionál, Governu rasik presiza iha analiza kle’an molok impresta osan husi entidades ruma. Banku Mundiál no ADB moris tanba fornese deve ba nasaun sira, no iha duni interese husi entidade hirak ne’e atu enkoraja deve. Ita mos labele haluha katak, entidade hirak ne’e iha mos polítika atu kontrola poder governu no hafraku soberania nasionál.

Lee Mós :
POST COVID-19: TIMOR-LESTE NO “NEW NORMAL”

Ami kontente haree Empréstimu foun ida ne’ inklui iha diskusaun ka debate iha Parlamentu Nasional agora, liliu relatoriu husi komisaun C, ami enkoraja membru Parlamentu atu deside didi’ak no kuidadu atu fó autorizasaun ba  Governu hodi asina kontratu ba empréstimu foun refere sein diskute didiak konsekuensia iha futuru.

Ami sujere atu membru Parlamentu Nasionál, Sosiedade Sivíl no públiku atu konsidera asuntu ne’e, deskuti hamutuk, sustentável ka la’e atu aumenta ita nia deve, liuliu bainhira Fundu Petrolíferu hahú menus. Ami husu atu fó atensaun no konsiderasaun ba:

  • Servisu báziku no programa saida de’it mak ita presiza hamenus hodi selu fila fali empréstimu sira Hafoin rezerva petrolíferu mamuk ona.

  • Saida mak sei akontese bainhira Timor-Leste labele atu selu fila fali deve sira ne’e?

  • Projetu saida mak sei uza fundu husi empréstimu, no tipu projetu saida mak Governu sira sei halo no foti iha futuru?

Ikus liu, La’o Hamutuk hakarak enkoraja públiku atu debate no diskute kle’an kona-ba preukupasaun no kestaun hirak iha leten, ami mos lahaluha atu fó hanoin katak, parlamentu nasional nia papél mak atu reprezenta povu rai doben ida ne’e, no presiza uza parlamentu nasional nia podér loloos hodi husu Governu nia planu loloos ba imprestimu sira.

 706 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Empréstimu Tokon $750 Sei Fó Ameasa ba Sustenta…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No