ADVERTISEMENT

Patria, Patria.. Timor Leste Nossa Nação.. (Cautela ba Cor Partido no Arte marcial partido)

Timor Post - Opiniaun
  • Share

Liu iha lidun ida, ha’u rona conversão entre jovem balu nune’e: “Hino Nacional ne’e loron ruma ema sei la hananu ona nu’udar Hino Nacional TL. Bele ka lae?” Sira haksesuk malu naruk…..

Se ha’u bele responde, ninia resposta positiva, katak bele. Se mak dehan labele!
Nune’e mos bele de’it loron ruma ita nia Bandeira Nacional troca tiha, inclui Contituição ne’e rasik, ita bele muda ka halo revisão. Possibilidade ne’e temi duni iha ita nia Constituição ne’e rasik (cf. C-RDTL art. 154-155). Iha caso ne’e, C-RDTL la hanesan, no la’os Biblia.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Maibé problema la’os iha pergunta be jovem sira ko’alia ne’e no ninia resposta. Questão bá liu iha fundo, tamba sa mosu pergunta nune’e? Indicação ba resposta, ha’u haré encaixa iha fenómeno rua nebé la’o hela iha ita nia experiência. Fenómeno katak factos ka aspeitos nebé acontece por natureza, hodi sai material de invetigação scientifica. Factos ne’e precisa tama iha conciência ka matenek atu bele ita observa nu’udar fenómeno. Iha nivel filosofia, fenomenologia hetan fatin nu’udar método ida atu bele observa acontecimento hotu (Edmund Husserl, 1913). Liafuan simples karik fenómeno ne’e facto ka situação ida nebé acontece, ita bele observa, liu-liu tamba nia hamosu efeito ruma bé extraordinário ba sociedade nia lala’ok. Nune’e experiência hanesan loro-matan lakon, ema soe bebé iha período ruma, política bosok Povo, mundo iha era digital, nst., ita bele dehan fenómeno iha ita nia conciência haré.

Buat nebé ha’u hakarak dehan nu’u fenómeno iha ne’e iha rua: Primeiro mak Cor partido ka partidário nian ho ninia efeito sira; no Segundo mak: Cultura nebé sai hosi Arte Marciais iha ita rain.

1. Cor Partido iha TL, harahun Unidade Nacional (?)
1.1. Risco ba Unidade Nacional

Uluk, iha cantiga ida nune’e:
“Timor Lorosa’e o ha’u nia rai,
O Rai ida kiak maibé ha’u nia Rai…
Malae halo-halo, ketak timor oan tomak: aman, oan, maun, alin oho fali malu”
(Ha’u haluha ona ninia compositor).

História Timor halo ita hatene katak partido sira antigamente la’os de’it encaixa ema iha grupo bandeira partidária, maibé mos hanorin Timor oan sira haré malu matan la moos, ódio malu to’o hurlele malu. No buat ne’e acontece desde que Português bilin-balan sira halai husik hela Timor…
Estraga malu no oho malu iha Timor ita labele dun de’it ba malae ka militar Indonesia, maibé realmente ita nia emar sira ho Cor bandeira partido nian extermina malu. Pecado boot ne’e to’o ohin-loron ema katuas sira ta’uk no moe atu ko’alia ba jeração foun sira. Sira barak liu ta’uk bele halo sira nia partido monu rahun. Partido boot hanesan Fretilin nia emar sira responsavel ba ema mate bé lekar iha ita nia ailaran sira, iha foho, iha rai-naruk no ailaran sira nebá. No to’o momento ida ne’e sira taka ibun, taka tilun, taka matan. Clash entre Partido (Fretilin, UDT, Apodete) halo Partido sira ne’e nia emar sira duni mak han fali malu, mesmo que sira ne’e maun-alin uma-laran.

Lee Mós :
Graduasaun Iha Nivel Pre-eskolár, Merese?

História ne’e ohin loron fenomenalmente REPETE. Hanesan ita hatene, ita nia nacão nia hatais mak Democracia (nu’u sistema), maibé Estado RDTL la consegue hanorin ninia Povo kona ba Democracia ne’e mak oinsa ne’e. Timor oan, hahú hosi hirak be ukun nação ohin loron la moris democraticamente. Ninia resultado indica quase grave: Iha reunião sira, iha festa sira, iha dalan ka iha nebé de’it, ema ko’alia kona ba nia maluk nebá nia Partido mak nebé. Assim que hatene katak nia maluk la’os Partido ida ho nia, nia hahú descrimina, hahú insulta no duun aat hotu ba ninia maluk ne’e. Ocasião atu serviço mos hanesan, partido dominante mak determina. Se nune’e beibeik, loron ruma partido sira sei tama Universidade sira to’o karik bele mentaliza labarik sira hosi SD to’o SMA hodi tama hotu partido. Ohin loron se o la’os Fretilin, o la iha direito tuur iha knaar chave, o traidor… Se o la’os Khunto, o labele sai vice Primeiro Ministro, “Sepope” (maksudnya: Sefope), nst..; se o la’os PLP o labele kaer pasta ida ne’e ka ida nebá..; se o CNRT, o pro otonomista no oportunista..; se o PD, o hanesan labarik… Atributo infantil hirak nune’e mak membro partido sira produz no kari instantamente iha sociedade nia leet. Tamba cor partido, rai ódio no hirus sai ona consumo sociedade. Cor Partido hamosu ona iha ne’e opinião pública falhada. Loron ruma ita bele oho malu tamba cor partido ne’e duni. Se nune’e, knananuk ohin ita altera tiha liafuan sai nune’e: “Partido nia hahalok, haketak timor oan tomak: aman, oan, maun, alin oho fali malu.”

1.2. Consequências
A. Democracia la iha.
Liafuan grego “demokratia” (demos = povo; kratos = ukun/poder) iha sentido Povo mak ukun. Nação democrático – dehan iha Constituição – katak nação nebé hun no rohan mak Povo. Povo mak hili Representante sira atu ukun no gere soin hotu nação nian. Ukun no gere ba Povo nia benefício. Oinsa hili? Ita utiliza sistema partidária atu bá eleição. Sistema ne’e usa nu’udar método (maneira) de’it, la’os usa ba buat hotu. Ne’e katak sa? Katak partido ne’e instrumento político para a eleição; Katak assim que eleição remata, ema fila fali ba moris nu’udar cidadão bai-bain, husik ona Cor Partido, husik ona persaingan eleitoral nian, moris maun-alin nian; Cor Unidade Nacional sai buras.

Maibé iha Timor acontece buat seluk: ha’u nia partido “harga mati”. Iha ponto ne’e democracia mos mate kedas.

Lee Mós :
Mai, Buka Hatene Proposta Xina Ninia Ba Mundu Reprezenta Vizaun no Asaun Global

B. Orçamento “intupido”. Factor X, América (USA).
Hanesan nação promotor Democracia mundial, América la’os labarik atu ita hanorin. História Mundo tomak hakerek, nação sira bé hurlele fali sira nia Constituição nebé democrática hakne’ak hotu iha América nia ain, tamba sanção oi-oin sa’e iha sira nia kanuruk.
Fator indicador nebé bele hamonu ita nia governo no PN iha USA nia oin mak: PM Taur nia resignação retirada fali. Taur tama iha risco boot, ho lema baratu nebé ema ruma karik mak kisu ba nia: “nação tenki ba oin”.
Tuir mai iha Uma-fukun, membro PN balun hatohar/harahun meza hodi encaminha ‘assalto de poder’ iha PN laran hodi hatuur Sr.Aniceto. Seidauk ita fihir ba Sr. PR nebé hatudu hela (se la momoos de’it, então moe-moe hela) ninia parcialidade iha Aitarak-laran ba ninia Partido Fretilin, chave ida nebé loke odamatan impasse político nian bé to’o ohin-loron nia rasik la hatene atu taka ka acaba oinsa… Indicadores hirak ne’e Autoridade sira rai ‘Uncle Sam’ haré hela ho matan makikit.

Se semana sira mai oin Governo agora ne’e (maski inconstitutional karik) hamutuk ho tiu-tia sira iha PN nebá aprova karik ona OGE 2020 nian (katak la chumba), la’os garante automaticamente atu Sr.Hanjam, Ministro Finanças bele ba ona hasai osan iha Federal Bank iha New York nebá. Ninia procedur la ‘gampangan’ hanesan Emboot sira iha cadeira de poder nebá hanoin. America sei hanorin sira oinsa osan bele sai mai. Iha caso ne’e orçamento la chumba, maibé ‘intupido’. No iha altura ne’e ita nia Emboot sira sei hakne’ak, hakruuk to’o hamonu tiha sira nia arrogancia sira hotu.

Ha’u Rona katuas rai-na’in Timor ida ko’alia nune’e: “Husik ba, ema husu sira tun didi’ak de’it, sira lakohi. Sira hakarak sa’e tan ba leten, ba leten, ba leten… husik ba, sira monu rasik.” No monu ida nune’e (hosi fatin aas) pasti moras no bele mate kedas.

2. Cultura hosi Arte Marciais
2.1. Escola ida
Arte marcial hotu mosu nu’udar ‘escola’ ida atu treina isin (fisico) no hanoin (mente). Fim mak benefício ba isin no neon, defeza pessoal no grupo. Sira mosu ho contexto rua: Formação no Funu. Wainhira la iha funu, sira ne’e formado ba estabilidade dame nian iha Uma no Comunidade..

Iha TL fali, tuir história, sira ne’e mak autor crise oi-oin, nune’e iha biban ida governo halo resolução taka tiha. Ohin loron governo dada resolução ne’e, no buras arte marcial iha fatin barak. Além de finalidade iha leten, sira mos sai ona autor forma partido, no hamosu doutrina foun oi-oin.

2.2. Doutrina foun
Arte marcial sira mosu ho autor oi-oin. Iha TL sira barak nia hun iha Indonesia. No ne’e hanesan to’os di’ak hodi sama-dodok Timor. Iha ha’u nia artigo dahuluk, ha’u menciona possibilidade boot papel Indonesia (entidade irresponsavel ruma) atu halo Timor ne’e sira nia ‘bulan-bulanan’ por vingança. Quando Pe.Martinho, baseia ninia visão iha Nicolao Loubato nia convicção, dehan katak di’ak liu taka tiha Arte Marcial balu nebé forma partido hanesan Khunto, nia haré risco no perigo ne’e. Loos duni, sociedade lalika halo analiza kle’an, Khunto apresenta ona oinsa qualidade sira nia governantes, acaba por palhaços idiotas. Ba sira, importante ‘nação tenki bá oin’; osan sira tama ba bolço Khunto. Ema qualificado ka lae, moralmente moe iha ka lae, urusan belakang.

Lee Mós :
Opiniaun: POLÉMIKA KONA-BA RÓ “HAKSOLOK”, Hakerek na’in uluk haknaar-an mos iha Oe-Cusse

Wainhira mosu polémica hemu ran, pascoa Khunto nian, no juramento oi-oin iha altura ita hahí hela liberdade, ita mos haré no rona doutrina foun ho rito foun sira mosu hodi contra Igreja, no violação oi-oin iha cidadão nia leet.

Consequência boot tebes:
Jovem sira hola dalan badak, tama partido nebé bele fo kedas resposta instanta. Instanta katak buat hotu halo lalais de’it, no resulta gosto, la importa qualidade. Novelista contemporáneo, George Orrwel (1984) descreve ne’e iha “sociedade instantânea” nu’u patologia ida no escravidão moderna. Sim, labarik no jovem barak hahú halo pergunta: bá escola manán sa? Bá Igreja (Missa) manán sa? Doutrina foun sira fo resposta instanta, imediato, satifaz maibé hahoris individualimo no liquidez iha cada ema, la hatene ona princípio mak nebé. Sociologista Zygmund Bauman (1979) haré ne’e hanesan parte ida hosi “the emerging of contemporary society: individualism, fluidity and ephemerality of relationships….” maturidade no qualidade ema nu’udar ema la conta ona. Quando nune’e ona, Timor precisa beibeik atu ema seluk mak mai ukun. Ita loke uitoan matan, ita bele haré ema china ka estrangeiro sira domina iha business, acessor internacional nakonu iha ministério sira hodi quase atu domina Timor oan rasik nia capacidade.

Ne’e la’o hela, ita sibuk liu ho Cor partidária, Arte marcial, hodi haketak malu… vinga malu.. estraga malu.. Ita la faligado ho ita Timor oan ida de’it, maun alin no feton iha Uma boot ida, nossa terra casa: Timor.

Quando nune’e ona, Timor oan la sente ona Timor ne’e ninian. Timor oan sai penonton ba ema estrangeiro ka ba grupo ka cor ida rua. Penonton di’ak nebé quando la satisfaz, hurlele malu to’o alejado. Se ne’e ema hotu l, liuliu governantes no responsavel sira hotu la like matan, Ikus mai Timor oan rasik bele hahú hananu: “Patria, patria, Timor Leste vossa nação”, la’os ona “nossa nação….”

Pmouzy Lopes
19 Set.20

 1,266 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Patria, Patria.. Timor Leste Nossa Nação.. (Cau…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No