ADVERTISEMENT

Diskursu Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo iha okaziaun abertura III Sesaun Lejizlativa ba V Lejizlatura

Timor Post - Opiniaun
  • Share

Parlamentu Nasionál, 15 setembru 2020

Señoras no señores deputadus,
Ilustre konvidadu sira,

Maluk Kompatriota sira,

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Husi tribuna ida ne’e ha’u dirije saudasaun espesiál ba Povu Timor-Leste no mós ba Ilustre Deputada no Deputadu sira ne’ebé mak reprezenta ita-nia Povu iha Uma-Fukun ida-ne’e.

Iha loron 17 setembru 2018, katak tinan rua liubá, ha’u hakaat mai iha Uma Demokrasia ida-ne’e, hodi hato’o liafuan ruma ba Povu Timor-Leste, ba Señoras no Señores Deputadus no Membrus Governu, iha okaziaun Sesaun Solene hahú Sesaun Lejizlativa Dahuluk ba V Lejizlatura Parlamentu Nasionál nian.

Iha duni tinan 2018 mak VIII Governu Konstitusionál hahú ukun ho rezultadu eleisaun ne’ebé aliansa pré-eleitoral – Aliansa Maioria ba Progresu – manán iha eleisaun lejizlativa antesipada, iha loron 12 fulan-Maiu.

Importante hatete iha ne’e katak Parlamentu Nasionál mak fó lejitimidade no sustentabilidade ba Governu ne’ebé de’it. Maioria parlamentar ne’ebé tanen Governu bele harii tuir rezultadu eleisaun no bele mós mosu mós, iha momentu ne’ebé de’it, durante períodu Lejizlatura.

Ita tenke konxiente katak, hafoin Governu ida harii, tuir Konstituisaun RDTL haruka, nia iha autonomia polítika hodi hala’o ninia knaar, nu’udar Órgaun Ezekutivu. Bainhira maioria parlamentár ida muda, ida ne’e la determina katak Governu tenke monu ka tenke harii kedas Governu foun ida. La determina ida-ne’e tanba prosesu hamonu Governu tenke la’o tuir rekizitu no sirkunstánsia tama iha artigu 112, hosi Konstituisaun Repúblika. Artigu ne’e hatete katak Governu monu bainhira Parlamentu Nasionál la aprova votu konfiansa ka bainhira aprova mosaun sensura.

Dispozisaun konstitusionál ida-ne’e fó protesaun ba Governu nia autonomia polítika relativa tanba define loloos kauza no oinsá bele demite Governu. Hafoin haree katak buat ruma akontese iha kontestu ida ne’e, Prezidente Repúblika bele foti desizaun relasiona ho demisaun Governu tuir pontu n.° 2 hosi artigu 112.

Iha fulan-Dezembru 2019, Primeiru-Ministru dada-sai fali proposta Orsamentu Jerál Estadu ba 2020 ne’ebé hatama tiha ona ba debate iha Parlamentu Nasional, no iha fulan-Janeiru tinan 2020 hatama fali proposta foun ida.

Dada fali proposta dahuluk no proposta daruak Orsamentu Jerál Estadu la pasa, iha 17 Janeiru 2020, la implika katak Konstituisaun Repúblika fó ona dalan atu demite Governu ka disolve Parlamentu Nasionál, maski lala’ok polítiku rua ne’e relevante tebes.

Tanba proposta Orsamentu Jerál Estadu la pasa, mosu hanoin ne’ebé konsidera katak rejeisaun ne’e bele ona lori Prezidente Repúblika atu disolve Parlamentu Nasionál. Ha’u hakarak haklaken katak faktu ne’e de’it la obriga Prezidente Repúblika atu disolve Parlamentu Nasionál. Ita haree momoos katak faktu ida-ne’e la hamosu krize institusionál grave tanba VIII Governu hala’o nafatin ninia knaar hanesan baibain. Aleinde ne’e, Konstituisaun fó dalan ba Governu atu hatama fali proposta lei Orsamentu Jerál Estadu foun ida durante sesaun lejizlativa hanesan, biar proposta ida uluk la pasa. Importante fó-hanoin mós katak Parlamentu Nasionál hala’o nafatin ninia knaar baibain tuir Konstitusaun.

Governu sei iha hela oportunidade atu hatama proposta Orsamentu Jerál Estadu 2020 ba Parlamentu Nasionál, hodi troka rejime duodésimu ne’ebé la’o daudaun. Rejime duodésimu sei hapara bainhira, tuir lei, ita hahú uza Orsamentu Jerál Estadu 2020. Nune’e, jestaun orsamentu ba fulan tolu ikusliu, tinan ida-ne’e nian, bele la’o hanesan baibain. Orsamentu 2020 sei kobre despeza hotu-hotu husi kedas 1 Janeiru 2020 no nune’e hatuir rekizitu kontabilista no legál ne’ebé relasiona ho nia karáter anuál. Hanesan ne’e, tuir lei, despezas ba kapitál dezenvolvimentu no sira seluk tan bele hala’o ona no la hetan sátan husi regra sira ne’ebé tama iha rejime duodésimu. Kompete ba Governu atu ezekuta Orsamentu ne’e ho di’ak.

Bazeia ba ninia Programa ne’ebé hetan ona aprovasaun hosi Parlamentu Nasionál, VIII Governu Konstitusionál iha devér atu hato’o proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2021. Proposta-Lei Orsamentu Jerál ba Estadu, ba tinan oin, tenke la’o tuir Konstituisaun Repúblika hatete kona-ba prosesu aprovasaun Orsamentu Jerál Estadu no tanba ne’e tenke hatama iha Parlamentu Nasionál to’o 15 Outubru tinan ida-ne’e nian.

Señoras no señores deputadus,
Ilustre konvidadu sira.
Povu Timor-Leste
Hafoin hanoin klean ba pozisaun polítiku-partidária sira-ne’ebé fó-sai ba públiku, hahú husi Janeiru 2020, Prezidente Repúblika haree katak iha ona kondisaun atu promove diálogu hodi hakotu krize polítika ne’ebé mosu tanba Orsamentu Jerál Estadu 2020 la pasa iha Parlamentu Nasionál. Ho nune’e mak hahú prosesu polítiku ida hodi buka solusaun sira ne’ebé bele garante estabilidade no fó dalan ba kompleta estrutura Governu.

Tanba VIII Governu Konstitusionál hala’o hela ninia knaar tuir Konstituisaun Repúblika haruka, no ita presiza asegura governasaun ida ne’ebé efetivu, liuliu tanba ita hasoru mós pandemia Covid-19, Prezidente Repúblika hili fó dalan ba VIII Governu Konstitusionál no Primeiru-Ministru atu hatutan nafatin sira-nia knaar. Dalan ne’e la viola Konstituisaun RDTL. Haree ba sirkunstánsia hotu-hotu, desizaun polítika ida-ne’e, tama iha kompeténsia sira-ne’ebé artigu 74 Konstituisaun Repúblika fó ba Prezidente Repúblika.

Faktu ida ne’ebé akontese duni mak maioria parlamentár foun ida ne’ebé, entretantu harii ho partidu PLP, KHUNTO no FRETILIN, bele ona garante kontinuidade no fó lejitimidade ba VIII Governu. Prezidente Repúblika hein katak VIII Governu Konstitusionál sei metin nafatin to’o nia mandatu remata iha tinan 2023. Tanba ne’e, importante tebes ba partidu hotu-hotu ho asentu parlamentár, atu hala’o diálogu ho laran moos no nakloke, hodi buka solusaun hirak ne’ebé bele garante kontinuidade no estabilidade ba Governu hodi bele hala’o ninia knaar hodi hadi’ak ita-nia Povu nia moris.Ita labele lakon tan tempu. Importante no urjente tebes fó benefísiu ba ita-nia Povu ho rekursus ne’ebé ita-nia Rain iha.

Lee Mós :
Halo Polítika Hasai Batina Mutin Ema Sira Ne’e Lahatene Istória Timor-Leste Nia Ukun Rasik-An

Señoras no señores deputadus
Ilustre konvidadu sira.
Povu Timor-Leste
Tinan 2020 ne’e hahú ho dezafiu boot tebes ne’ebé obriga ita atu hanoin filafali no halo refleksaun kona-ba sá hahalok no desizaun mak ita tenke hala’o ka foti lalais liu.
Iha 13 Marsu, udan boot halo bee sa’e maka’as, liuliu iha Dili. Família hamutuk rihun haat resin mak afetadu, no bee lori no hamate Timor-Leste nia oan klosan ida.

Iha 21 -Marsu 2020, Ministériu Saúde fó-sai notísia katak Covid-19 tama tiha ona Timor-Leste.
Iha momentu ne’ebá ita hotu nia atensaun fila ba oinsá proteje ita-nia Povu hosi moras ne’e enkuantu ita hotu buka mós haree oinsá tau matan lailais ba família sira-ne’ebé mak afetadu husi udan-boot no bee-sa’e iha Dili no munisípiu sira seluk.

Iha 27 -Marsu, ha’u dekreta períodu estadu emerjénsia dahuluk ba loron tolunulu, hafoin simu autorizasaun hosi Parlamentu Nasionál. Estadu emerjénsia dahuluk fó biban ba Governu atu foti medida lubuk ida, inklui taka fronteira, harii fatin ba kuarentena no izolamentu, no forma ekipa oin-oin hodi hanorin ita-nia ema oinsá hasees-an husi moras COVID-19.

Entretantu, Primeiru-Ministru, ho sentidu misaun no konxiénsia ba ninia dever, dada-sai fali ninia pedidu demisaun ne’ebé hatama tiha ona mai Prezidente. Tanba ita presiza garante duni estabilidade Nasaun ninian, no ha’u la haree dalan seluk di’akliu, ha’u foti desizaun fó fiar nafatin ba VIII Governu atu kontinua ho ninia knaar. Ita presiza duni Governu ida atu jere konsekuénsia aat hosi Covid-19.

Partidu oin-oin ho asentu parlamentár ko’alia ba malu hodi tane Governu no mosu maioria ida ne’ebé estável no fó dalan ba buat ne’ebé ha’u sempre defende: katak Governu ida ne’e tenke kaer mandatu to’o rohan. Nasaun ninia situasaun sosiál no ekonómika ezije solusaun ida ne’e.

Ha’u aproveita biban ida ohin hodi fó-sai dala ida tan katak, tanba medida sira-ne’ebé VIII Governu Konstitusionál implementa mak ita konsege satan moras COVID-19 la hada’et ba komunidade. Ha’u hahi’i maturidade ne’ebé ita-nia sidadaun sira hatudu no profisionalizmu hosi maluk sira hotu ne’ebé serbisu iha liña oin ne’ebé hatene oinsá hakaat liu obstákulu no susar ne’ebé de’it iha ita-nia luta hasoru COVID-19. Iha mundu tomak, iha ita-nia nasaun viziñu sira – Indonézia no Austrália – no iha nasaun sira seluk ne’ebé iha sistema nasionál saúde di’ak, ho meius ne’ebé presiza, luta hasoru pandemia iha rezultadu tun-sae, no obriga nasaun barak atu hakiduk no taka nafatin sira-nia fronteira.

Moras ne’e infeta ona liu ema millaun 29 iha mundu tomak no halo ona ema liu na’in-rihun 900 mate. Hosi fulan-Marsu to’o ohin loron, Timor-Leste rejista ona kazu konfirmadu 27. Hosi totál ne’e, 26 mak rekupera ona no nein ema ida mate to’o ohinloron.

Maski nune’e, seidauk to’o tempu atu selebra vitória. Koronavirus sei la’o maka’as hela no ita seidauk hatene bainhira mak pandemia ne’e lakon iha mundu. Tanba vírus ne’e maka’as tebes, ita presiza matan moris nafatin. Se ita la kuidadu, ita bele lakon vida barak. Tanba ne’e mak ha’u apela dala ida tan ba Povu Timor-Leste tomak atu matan-moris nafatin ho neon-matenek atu labele sobu fali esforsu sira-ne’ebé ita halo ona ho konxiénsia tomak to’o ohin loron.

Señoras no señores deputadus
Ilustre konvidadu sira.
Povu Timor-Leste
Moras Covid-19 lori ona konsekuénsia barak no at tebes ba ekonomia mundiál no afeta umanidade tomak nia moris. Tanba moras ne’e, ema tokon ba tokon mak lakon ona empregu, no tuir previzaun sira ne’ebé moderadu liu, ita sei tama iha resesaun ida ne’ebé afeta Rain hotu-hotu.

Iha ita-nia Rain, pandemia ne’e afeta liután resesaun ekonómika ne’ebé mak hahú tiha ona no ikusmai at liután tanba fatór lubuk ida, hanesan Orsamentu Jerál Estadu 2020 la pasa iha Parlamentu Nasionál no obriga ita hotu moris ho rejime duodésimu de’it. Atividade ekonómika la la’o ba oin tanba ita tenke luta hodi bele hasee-an husi Covid-19. Faktor sira ne’e hotu, afeta maka’as maluk sira ne’ebé moris ho negósiu kiik, médiu no boot.

VIII Governu Konstitusionál implementa ona medida lubuk ida ne’ebé buka hatán ba impaktu sósiu-ekonómiku hosi Covid-19, ho objetivu atu apoia uma-kain ho rendimentu kiik no atu hasees kompañia sira – nasionál no estranjeiru – taka sira-nia atividade ka hatún saláriu no/ka hasai traballadór sira.

Lee Mós :
Ritual Kultu-Monu Ain

Medida sira liubá importante tebes hodi hamenus Povu-nia susar durante períodu oin-oin estadu emerjénsia, liuliu durante períodu sira-ne’ebé ita tenke tuir medidas todan liu
Iha loron 20 fulan-Maiu liubá, ha’u apela ba VIII Governu Konstitusionál atu fó prioridade ba rekuperasaun ekonomia hafoin Covid-19, liuhosi planu espesífiku ida. Iha momentu ne’ebá, tanba Covid-19 hamosu krize ekonómika no sosiál, Governu haree hela oinsá hetan meiu sira atu garante servisu esensiál-sira saúde nian, tulun ema sira hasoru krize no proteje empregu-sira no ema no empreza sira-nia rendimentu. Loos duni katak, hanesan estatístika sira rasik hatudu, Covid-19 ne’ee sai ameasa tebes ida, maibé loke mós oportunidade di’ak ida ba ita hametin liután ita-nia sistema reziliénsia, katak oinsá hakaat liu susar ne’ebé de’ it no hetan susesu. Ne’e duni, ita presiza investe iha sistema sira-ne’e.

Ita haksolok-an tanba Governu iha ona Planu Rekuperasaun Ekonómika ne’ebé foka liuliu ba ema. Planu ida ne’e sei kontribui ba hamoris filafali ekonomia nasionál ho medida sira ne’ebé Governu sei implementa iha tempu badak, médiu no baruk, atu hapara ema lakon servisu no rendimentu, hadi’ak frakeza estruturál no hasa’ e kapasidade nasionál atu hamosu empregu produtivu ho nível produtividade ne’ebé fó rendimentu di’ak. Importante hahú implementa medida sira-ne’ebé Konsellu Ministrus aprova ona. Ida ne’ e bele lao ba oin bainhira Parlamentu Nasionál aprova proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu ba 2020 no 2021.

Nível ezekusaun aas mak fó dalan ba ekonomia sa’e babeibeik no nune’e, bele lori moris-di’ak ba ita-nia sidadaun sira.

Susar fanun mós ita atu hamosu lala’ok foun. Kleur ona mak ita hakarak diversifika ita-nia ekonomia. Tanba pandemia mosu iha tempu oin-oin ka pandemia ida bele lakon no mosu filafali, ita tenke buka-hetan maneira foun atu serbisu no maneira foun atu organiza ekonomia no sosiedade.

Lideransa polítika iha Timor-Leste, horiulk kedas preokupa ho futuru ba jerasaun-sira tuir mai. Tanba ita hetan asesu ba rekursu idrokarbonetu no hetan mós rendimentu boot, ita harii fundu soberanu ida ne’ebé jere tuir prátika internasionál di’akliu. Ita rasik mak hakarak hili modelu Noruega nian ho regra sira ne’ebé la husik hasai osan arbiru husi Fundu ne’e. Ita presiza duni halo jestaun ho matenek, ida ne’ebé bele garante sustentabilidade no kapasidade atu hasoru mundu ida ne’ebé ita la hatene loloos sei lao oinsá no bá loos ne’ebé. Opsaun polítika sira, ne’ebé tama iha modelu dezenvolvimentu ida ne’ebé laloos, mak abut ba mudansa klimátika boot hirak ne’ebé akontese no bele iha ligasaun ho moras foun sira-ne’ebé mosu dadaun, iha fatin-fatin iha mundu.

Mai ita haree to’ok ezemplu Kuwait nian, País ida husi grupu petroestadu sira ne’ebé riku liu iha mundu. Estadu Kuwait hetan reseita pursentu sia nulu husi idrokarbonetu no emprega traballador pursentu ualo nulu iha sektor ne’e.

Ohinloron, País ne’ e enfrenta krize tanba enerjia nia folin tun maka’as no oras ne’e la iha kbiit atu selu funsionáriu sira. Aleinde ne’e, ninia défise orsamentál bele atinje montante ekivalente ba dolar billaun haat nulu resin neen tinan ida-ne’e. Nasaun sira seluk, ne’ebé depende mós ba idrokarbonetu, enfrenta ona mós krize, hanesan Arábia Saudita, Barein, Omán no mós Brunei, nasaun ida ne’ebé besik liu Timor-Leste.

Ita presiza haree ba ezemplu sira-ne’e hodi aprende hosi sira, atu nune’e hasees Timor-Leste husi situasaun inserteza, hanesan akontese dadaun iha nasaun sira-ne’e.
Ho folin mina-rai ne’ebé monu maka’as foin lailais ne’e, no tun tan nu’udar konsekuénsia hosi pandemia koronavirus no tanba ita hakat dadaun ba enerjia renovável, sei susar tebes atu folin mina-rai atu sa’e fali. Nune’e, ita presiza diversifika lalais ekonomia no hamosu empregu.

Ho espíritu misaun ne’ebé fó dalan ba Governu ida ne’e kontinua hala’ o ninia knaar to’o rohan, ha’u hakarak subliña katak esforsu boot liu ne’ebé mak oras ne’e ezije hosi Governu – no halo Planu Rekuperasaun Ekonómika pós-Covid-19 hetan folin-boot no sai efikás – mak hahalok hirak ne’ebé sei akontese tuirmai. Ritmu serbisu tenke as tebes no efikásia tenke maka’as. Instrumentu ida-ne’e importante tebetebes ba Governu nia lala’ok to’o nia mandatu remata.

Señoras no señores deputadus
Ilustre konvidadu sira.
Povu Timor-Leste
Ita moris iha mundu ida-ne’ebé globalizadu, ne’ebé fó dalan ba koronavirus semo hale’u mundu no hada’et babeibeik to’o ikusmai sai ona pandemia ida ne’ebé susar tebes ba sistema nasionál saúde públika nian atu kontrola.

Fenómenu ida-ne’e obriga sosiedade sira atu hanoin klean kona-ba responsabilidade koletiva no mós atu hanoin filafali oinsá Estadu sira tenke organiza-an atu hasoru ameasa foun sira-ne’ebé mosu dadaun.
Timor-Leste la’ós exesaun ida.

Ohin loron, ameasa ba soberania la’ós mai de’it hosi forsa. Estadu ida bele monu tanba ninia ema iha rai-laran la iha direitu hanesan. Haree ba ameasa foun sira ne’ebé kompleksu tebes, Órgaun Estadu sira tenke adapta-an lalais hodi bele proteje soberania. Kbiit ukun nian ezije maka’as liután governasaun ida ne’ebé responsável, transparente no koordenadu.

Lee Mós :
Foti Hikas Mesa Parlamento Nacional, Hatur Fali iha Mistério Doloroso VIII Governo “Viabilizado” nia leten! René Girard dehan: “... mecanismo persecutória, a angústia e as frustrações coletivas ...”

Ho laran-haksolok tebes mak ha’u hanoin-hetan katak Prezidente Repúblika promulga ona Lei Antikorrupsaun iha 24 agostu liubá. Nune’e ita hatudu katak ita kaer metin nafatin vontade polítika firme no konxiente hodi garante instituisaun Estadu sira-nia integridade, transparénsia, efisiénsia no efikásia ba serbí interese públiku. Parlamentu Nasionál no Governu presiza fó apoiu no serbisu hamutuk ho Komisaun Anti-Korrupsaun, Prokuradória Jerál Repúblika, Polísia Sientífika no Investigasaun Kriminál no Tribunál sira, ho vontade polítika metin no konsistente, no tuir kritérius rigór no responsabilidade atu nune’e garante susesu ba luta ida ne’e.

Señór Prezidente Parlamentu Nasionál
Señoras no señores deputadus
Ha’u hakarak bolu imi hotu nia atensaun ba situasaun ekilíbriu foun lao daudaun hela entre forsas polítiku-partidárias ho asentu iha Parlamentu Nasionál. Importante tebes haree ba Órgaun Soberania sira ho atitude pozitiva, lalika monu ba tendénsia ne’ebé oras ne’e daudaun akontese iha área balun ita-nia sosiedade nian, ne’ebé hatún ita-nia Órgaun Soberania sira, fó sala hela de’ it ba sira ba buat hotu-hotu, dala barak lahó argumentu loloos.

Ita hotu hatene katak sei iha hela fallansu no buat barak seidauk di’ak, maibé ho ita-nia luta no serbisu maka’as mak ita bele hakaat liu problema sira, ita bele halo di’ak liután ba ita-nia Rain.

Ohin loron, la’ós de’it figura polítika sira mak iha ego, maibé tékniku no ema matenek sira hotu ne ebé iha asesu ba meius komunikasaun sosiál. Maski la halo peskiza no análize kle’an, sira afirma-an nu’udar nain ba opiniaun téknika no akadémika loos de’ it, no nune’ e hamosu konfuzaun balun entre ema polítiku no ema tékniku, no dala barak halo apelu ba patriotizmu falsu ho rekursu ba violénsia.

Iha sosiedade demokrátika ida, ne’ebé kompleksu babeibeik hanesan ita-nian, prosesu lejitimasaun sai ezijénsia ida ne’ebé obriga podér atu sai lejítimu no kredivel. Reprezentatividade no lejitimidade importante tebes iha demokrasia. Hodi hametin demokrasia, ita tenke hametin konseitu sidadania partisipativa no responsável. Artigu 63 hosi Konstituisaun Repúblika hatete katak “Partisipasaun diretu no ativu hosi feto no mane sira iha moris polítika nian mak nu’udar kondisaun no instrumentu fundamentál sistema demokrátiku ninian.” Tanba ne’e, importante tebes promove opiniaun oin-oin, ne’ebé hatuur ho respeitu ba malu ho haraik-an nu’udar kondisaun ita labele hasees atu bele hametin demokrasia. Sidadaun sira iha liberdade opiniaun, reuniaun no manifestasaun, nune’e bele fó-sai sira-nia hanoin no opsaun ho hakmatek no tuir lei haruka bainhira hala’o sira-nia atividade polítika, sosiál, kulturál no ekonómika. Instituisaun sira en-jerál, inklui mós instituisaun formasaun, investigasaun no peskiza, organizasaun sosiedade sivíl no seluseluk tan, iha mós liberdade. Ida-ne’e atu dehan katak demokrasia hanesan vetór permanente ida hodi tanen babeibeik ita ida-idak ninia liberdade rasik, ho respeitu ba liberdade ema hotu nian!

Parlamentu Nasionál no Governu presiza mós hala’o serbisu efetivu liután no ho kapasidade atu implementa hodi hatán di’ak liután ba ita-nia Povu nia hakarak no kontribui di’ak liután ba sosiedade nia moris-di’ak.

Ha’u enkoraja partidu polítiku sira atu hametin maioria parlamentár babeibeik, maibé buka mós halo krítika konstrutiva ba Governu ninia lala’ok. Partidu ida-idak tenke sai fatin ida ba formasaun ba kuadru no militante sira, atu promove responsabilidade polítika no sívika no hasa’e sidadania.

Ha’u apela ba ita hotu haburas kultura krítika konstrutiva ida ne’ebé foka liuliu ba hametin pás, unidade nasionál no integridade! Kultura ida ba serbisu no empreendorizmu! Kultura ida ne’ebé tau matan ba ita-nia ambiente no fó prioridade ba moris-di’ak ba ita-nia rikusoin boot liu: ita-nia labarik sira, feto no mane sira!

Ohin, Governu sei hatama fali Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu 2020 iha Parlamentu Nasionál. To’o 15 Outubru, Governu sei submete tan Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu ba 2021. Prezidente Repúblika no Povu Timor-Leste hein katak Ita-Boot sira bele halo debate ida ne’ebé krítiku, nakloke, onestu, responsável no konstrutivu. Debate ida ne’ebé reflete, reprezenta no hatán ba nesesidades no hakarak Povu nian, Povu ne’ebé hili Ita-Boot sira atu reprezenta sira iha Uma-Funkun ida ne’e.

Prezidente Repúblika hein katak señoras no señores Deputadus sei tetu no deside kona-ba proposta orsamentál sira-ne’e, ho konxiénsia tomak katak Ita-Boot sira mak reprezentante Povu nian. Hanesan Reprezentante Povu nian, Ita-Boot sira tenke asegura mós katak rekursu finanseiru sira-ne’ebé tau ona iha orsamentu, tuir kritériu sira ne’ebé hatuur iha lei, sei aprova iha tempu badak atu nune’e bele aloka rekursu sira-ne’e ba atividade hirak ne’ebé sei lori benefísiu ba ita-nia Povu no sosiedade en-jerál.

Ha’u hato’o ha’u-nia votus katak Sesaun Lejizlativa ne’e sai produtivu tebes!
Viva Timor-Leste!

 912 total views,  6 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Diskursu Prezidente Repúblika, Francisco Guterr…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No