ADVERTISEMENT

Halo Polítika Hasai Batina Mutin Ema Sira Ne’e Lahatene Istória Timor-Leste Nia Ukun Rasik-An

Timor Post - Opiniaun
  • Share

(Artigo Ida Ne’e Solidariedade ba Na’i Lulik/Padre/Madre Sira iha Timor-Leste)

Husi: Moisés Vicente

Introdusaun

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Bainhira ita koalia kona-bá Igreja ne’e koalia kona-bá Jesus Cristo rasik. Tan hosi Jesus Igreja existe no nia bolu ema hotu ba igreja, hosi igreja ema hetan grasa hosi Maromak.  Ho ida ne’e mak bainhira Jesus Cristo moris hias hosi mate Nia haruka Espírito Santo tun ba nia apóstolu ho objectivo hodi haklaken reino lalehan ba mundo. Ne’e significa Jesus harí igreja ho Nia isin nudar sacramento salvasaun ba ema hotu nebe sai membro igreja nian. Igreja nudar sakramentu fundamental tanba harí hosi Jesus Cristo rasik nia isin. No Karl Rahner “hare Igreja nudar presensa real hosi Cristo iha mundo nomos sai nudar sakramentu fundamental ba sakramentu salvasaun hotu-hotu”. Significa katak sakramentu iha igreja nudar sinal hosi Maromak nia presensa. Tanba igreja sempre iha compaisaun no perdua nain ba ema sala nain sira nebe precisa tulun hosi igreja. Ida ne’e mak igreja hatudu nia an nudar sakramentu salvasaun mais concreta ba sarani sira hotu. Tanba ne’e Igreja oferece instrumentu salvasaun mak sakramentu sira iha igreja nia laran. (Fontes: Fr. Martinho do Nascimento Obe “Sfunit”). No Igreja se mak lidera Amo Bispo sira, hamutuk Padre, Madre, Frater, ropa mean, akolitos, eskuteiru sira.

Iha loron hirak liubá nia laran, video balu viral los halo diskusaun iha media sosial sira, iha facebook, iha Televisão, no media sira seluk-seluk tan kona-bá Na’i Deputadu/a balu husi Partidu Kmanek Haburas Unidade Nacional Timor-Oan koalia lia fuan ladun etika no moral politika nia iha plenaria ne’ebá dehan katak Nai Lulik sira ka Padre sira atu halo politka tenke hasai batin mutin. Nai Deputadu/a balu husi partidu KHUNTO foin hader ka foin hakfodak ka lahatene istória passado nian ka?, durante ne’e tinan barak nia laran hahu husi Na’i Bispo sira Dom Martinho da Costa Lopes (Matebian), Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, Padre sira, Madre sira hamutuk ho religião sira seluk mos servisu makas ba prosesu luta libertasaun ba Timor-Leste nia ukun rasik-an.

Istória passado ita hotu sidadaun Timor-oan labele nega matak, istória sai hanesan istória ba jerasaun foun sira. Timor-Leste nakukun iha tempu Colonialista nia ukun, iha momentu ne’ebá militar Portugal sira ukun Timor durante tinan 450 resin, militar Japão sira nia tempu halo violensia seksual ba sidadaun Timor-oan sira iha momentu ne’ebá. No ikus liu mai to’o militar Indonesia nia tempu durante tinan runu resin hat, bapa militar sira kaer ema Timor-oan kastigu iha prizaun hanesan Maun Xanana Gusmão, Fernando Lasama, Gregrorio Saldanha no dadur prizoneiru sira seluk-seluk tan, balu militar Indonesia tiru to’o mate balu to’o agora rate mos lahetan hanesan maun Nicolau Lobato no herois sira seluk tan. Iha passado militar Indonesia nian, Padre sira no Madre sira mos defende makas ninia povu sira ne’ebe maka hakarak direitu determinasaun ba ukun rasik-an ida ne’e, ida ne’e realidade, ita sidadaun hotu Timor-oan labele nega matak ba ida ne’e. Ita ba julga atu hasai batina mutin maka halo politika ne’e mos la los ona.

Lee Mós :
ATUÁL: Ministru Justisa Hakotu Iis Hafoin Monu iha Aeroportu

Baze Legal

Iha baze legal ita nia Konstituisaun da Republika Demokratika Timor-Leste iha Artigu 45 (Liberdade konxiénsia, relijaun no kultu ninian) 1. Ema hotu tenki iha liberdade ba konxiénsia, relijiaun no ba kultu, nune’e konfisaun relijiozu sira haketak ho Estadu. 2. Labele halo ta’uk no labele diskrimina (hatún) ema ida tanba nia konviksaun relijioza. 3. Iha garantia ba objesaun tuir konxiénsia, tuir lei haruka. 4. Iha garantia ba liberdade atu hanorin relijiaun ne’ebé de’it, maibé iha relijiaun ida-idak nia laran. Iha Artigu 92 Konstituisaun da RDTL kna’ar Parlamentu Nasionál mak órgaun soberania Repúblika Timór-Leste nian ne’ebé reprezenta ema Timor-oan tomak, iha kbi’it atu halo lei, atu fiskaliza no atu halo desizaun polítika. Inklui Lei Kanonik Igreja nia mos fó dalan bele koalia politika. Hakerek nain husu ba nai Deputadu balu husi partidu Khunto tansa saida maka tenke halo diskriminasaun ba Amo Padre sira iha Timor-Leste?.

Komentariu Sira iha Media Públiku

Iha sorin seluk, Pe. Juvito dehan tempu agora krtika Parlamentu Nacional labele? Koalia dehan hasai batina hasai batina, durante 24 anos nia laran. Amu Lulik sira mete politika nusa ema ida la dehan hasai batina iha momentu ne’ebe? Bispo Dom Carlos Filipe Ximenes Belo simu premiu Nobel da Paz tamba involve an iha politika, tansa mak ita bo’ot sira haruka hasai batina? Nusa loron hotu-hotu koalia fasil tebes, politika nain sira, kuandu imi laiha argumentu diak atu uza, lalika dehan hasai batina hasai Batina. Maun Assanami mos, husu ba Deputado sira atu labele nega partisipasaun Igreija iha prosesso luta ba Ukun Rasik-An. Intervensaun Deputadu Eng. Mariano Assanami Sabino atual Deputadu Bancada Democratico iha sala plenaria Parlamento Nasional, 14 de Julhu 2020. Ita labele nega kompremisiu luta Igreja Katolika ba ukun rasik an, prosesso ne’e hahu husi Maun Xanana wainhira ba hasoru Amu Bispo Dom Martinho da Costa Lopes iha Mehara-Lospalos. Ne’e hanesan prosesu ida hahu husi ne’eba Igreja hola parte iha resistensia.

Tan ne’e Padre sira iha direito koalia politika sidadania, politika ho responsalibidade nu’udar bibia atan ida, sira iha direitu tomak, maibe sira laiha politiku ba kadeira. Batina Mutin ita hotu konhese iha tempu resistensia buat hotu liu husi Batina Mutin karta tama no sai, ate iha 1999 ita sira ne’e mos barak maka hatais fali Batina Mutin hodi salva a’an para Bapa (Tentara) keta baku ita hodi to’o iha fatin. Presidente Partido Democratico ne’e sublinha liu tan katak, Padre ho madre sira iha dever atu kontinua mantein ho komprimisiu hare sidadania sira laos halo politiku partido nian para atu sai Ministro ka Deputadu.

Lee Mós :
Implementasaun Estratéjia GEM-TL; Solusaun ba Problema Eskazas no Promosaun Saúde Públiku

Hakerek na’in hatutan husi maun Carlos Belo Xavier nia liufan dehan katak se O la reconhece Batina Mutin nia luta ne’e O uluk lakohi ukun rasik-an. O Traidor duni ba rai doben Repúblika Demokratika Timor-Leste. Husu to’ok mate resto 12 de Novembro se mak la ba subar iha Batina okos, husu took Juventude Timor laran iha tempo ocupação se mak la ba subar iha Igreja. Temi to’ok O nia naran O mesak mak doko rai wainhira INTEL sira buka O iha Vila Laran. Se O lahatene husu hau (Olandino Fernandes Xavier), husu Amandio Araujo, husu Vitorino (Lemorai), husu Mario dos Santos Humberto, husu Maukai (Rarafel do Rosario Pereira), husu maun Justino Ximenes, husu Dona Feleicidade. Mestri Elidio Diretor Justica e Paz Baucau nian, Sr. Manuel Abrantes Director Justica e Paz Diocese Dili nian. Husu Julio Bobo, husu Osorio Florindo Deputadu FRETILIN, husu maun bo’ot “MANDATI” Deputado FRETILIN. Se O lahatane diak liu sukat ibun, goja no agradece ba buat ne’ebé O iha, iha tempu ukun-an ne’e. Labele uja povu nia votus hodi minimija Igreja nia papel ba vida naão Repúblika Demokratika Timor-Leste.

Na’i Deputadu balu partidu Khunto hatene Setembro Negro 1999 iha Suai, Amo/Padre nain tolu (Amo Hilario, Amo Dewanto ho Amo Francisco) Milisi hakotu sira nia jornada Bibi Atan mundu nian? O hatene massacre iha mota oan Verecoco Lospalos ne’ebe Madre nain 2 ka 3 ho Frater/Amo Jacinto ho Fr Francisco, milisia sira halakon sira nia vida?. O hatene kalae Amo/Padre Jesuita nain rua tenki entrega sira nia vida iha residencia Jesuita China Rate Taibessi ne? Sira hakotu sira nia jornada BIBI ATAN no lakon sira nia vida tanba “Hatais Batina” hodi defende direito Povo Maubere nian. (Fontes: João Travolta, Fundador RENETIL, Eis Prisioneiro Polítiku).

Amu Parokia Sagrada Coração de Jesus Becora, Padre Domingos Soares ‘Maubere’, hatete, amu lulik sira la halo polítika, maibé hanorin polítika na’in sira. “Ita iha situasaun ne’ebé ai riin ha’at nakdoko, ami tama iha kna’ar atu ko’alia, no ami la halo polítika, maibé ami tama atu ko’alia no hanorin polítika na’in,” lia hirak ne’e Hato’o hosi Padre Domingos Soares ‘Maubere liuhosi diskursu iha Selebrasaun Aniversáriu Parokia Nossa Senhora do Carmo Lete-Foho ba da-26, Kinta, (16/07/20) iha Postu-Administrativu Letefoho, Munisípiu Ermera. (Fontes: Lafaek News, 16 Jullu 2020). Ida hatudu katak hanorin ukun nain sira ne’ebe kaer orgaun soberania sira iha Timor-Leste atu hatene ka atu hasai liaguazen ho etika no moral ida ne’ebe diak ba iha publiku.

Lee Mós :
Graduasaun Iha Nivel Pre-eskolár, Merese?

Rekomendasaun

Ikus liu, rekomendasaun diak liu nain Deputadu/a sira debate direita deit ho Nai Lulik sira ka Padre, Madre sira deit, lalika uza media soe lia ba Nai Lulik sira nia matan. Husu mos media nain sira GMNTV, TVET, RTTL, Radio halo Debate ba Nai Deputadu sira husi partidu Khunto iha publika hamutuk Nai Lulik ka Bispo sira iha Timor-Leste. Hakerek Na’in foti liafuan mensagem furak husi Dom Bosco, moris hanesan ema kriatura tenki nakonu ho domin, hatudu o nia domin ba ema seluk, importantente liu-liu ba o nia o nia familia uma laran, moris ne’e labele gaba-an no foti an hasoru ema seluk, moris ho simples no nakonu ho domin espiritual, o tenki hanorin o nia an atu hadomi ema seluk hanesan mos hadomi o nia an raik. Husu mos ba autoridade siguransa Polísia Nacional Timor-Leste (PNTL) kontinua halo investigasaun klean ba organizasaun artemarsial balu ne’ebé mak harahun Estatua Nain Feto ho Sagrada familia iha Fatu Ahi, Dili iha loron hirak liubá, hahalok sira hanesan los grupu ISIS (Islamic State of Iraq and Suriah) ne’ebé anti Igreja Católica. “Mai Ita Hamutuk, Aluta Kontinua Kontra Deputadu/a Balu Husi Khunto Ne’ebé Hakarak Hasai Batina Mutin iha Padre sira iha Timor-Leste”.

 

Referénsia:

  1. Batina Loke Dalan Ba Ukun-An Assanami Husu Sidadaun Hotu Lebele Nega. Asesu iha loron 16 Jullu 2020. https://loluwari.com/batina-loke-dalan-ba-ukun-an-assanami-husu-sidadaun-hotu-labele-nega/?fbclid=IwAR0FhZrC5L1_eC_UXYsisRfFVq_izHhQFYJtAwgdMSfPwg-Znpbhls4Jn3A
  2. Bispo Dom Martinho da Costa Lopes. Asesus iha loron Kinta-feira, 16 Jullu 2020. https://pt.wikipedia.org/wiki/Martinho_da_Costa_Lopes
  3. Carlos Belo Xavier. Asesu iha loron 17 Jullu 2020. https://www.facebook.com/groups/161842943993194/
  4. Facebook Bankada Parlamentar PD. Asesu iha loron Kinta-feira, 17 Jullu 2020. https://www.facebook.com/Bancada-Parlamentar-PD-976253026099520/
  5. Joao Travolta. Asesu iha loron 17 Jullu 2020. https://www.facebook.com/joao.travolta.94
  6. Apa Itu ISIS. Asesu iha loron 17 Jullu 2020. https://www.kompasiana.com/handokosoekarno/5666e8a7707e61fb09109174/apa-itu-isis
  7. Grupu Arte Marsiais Balu Halo Atake Komunidade Nia Uma. Asesu iha 17 Jullu 2020. https://kliburpostinfo.blogspot.com/2020/07/arte-marsiais-kork-baku-rahun-estatua.html?fbclid=IwAR2FjFdYJfaRP3AAB5yVkOFOSmyllwKkR3_MyGJRkz9oVU70ncyWGEIul4Y
  8. “Igreja Nudar Sakramentu Salvasaun Tuir Perspectiva Concílio Vaticano II, Decreto Conciliar Lumen Gentium”. Asesu iha loron 17 Jullu 2020. https://diocesededili.org/2018/09/14/igreja-nudar-sakramentu-salvasaun-tuir-perspectiva-concilio-vaticano-ii-decreto-conciliar-lumen-gentium/
  9. Maubere “Ami La Halo Polítika, Maibé Hanorin Polítika Sira”. Asesu iha loron 17 Jullu 2020. https://lafaek.news/pe-maubere-ami-la-halo-politika-maibe-hanorin-politika-sira/?fbclid=IwAR34_HvbULt6Fe42R_egaJHoWQOgdrZHnlG40JD9whrj9t78W8EzsrSIwhs

*Hakerek Na’in: Alumni Universidade da Paz-(UNPAZ), Faculdade de Direito no Ativista. Artigo ida ne’e larepresenta institusaun ne’ebé hakerek na’in haknar ba, maibé idea no argumentu sira ne’ebé lekar iha artigu ne’e nudar opinião pesoál. Iha sujestaun ruma bele haruka iha e-mail: moisesvicente59@yahoo.com

 1,032 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Halo Polítika Hasai Batina Mutin Ema Sira Ne’e …” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No