ADVERTISEMENT

Opiniaun: Estado Emerjénsia Segundo Volta Kontinua Hodi  Kombate COVID-19 Iha País Timor-Leste

Timor Post - Opiniaun
  • Share

(Analiza Ida Ne’e Hare’e Husi Aspeitu Juridiku Legal no Economia)

Husi: Moisés Vicente

Ita hotu akompanha liu husi Transmisaun Direita iha Media Radio e Televisão Timor-Leste (RTTL.EP), Radio Parlamentu Nasional no media sira seluk tan iha loron Segunda-Feira, 27 Abril 2020 Debate iha Uma Fukun Parlamentu Nasional (PN) nian, iha ne’ebé atu estensaun tan ka hanaruk tan Estado Emerjénsia (EE) Segundo Volta ou (Second Round) ba fulan ida ka loron 30 nia laran. Na’i Deputadu/a sira iha Plenaria Parlamentu Nasional iha momentu ne’ebá halo debate atu prolongamentu ba Estado Emerjensia segundo volta ne’e, liu husi votasaun nominal ne’ebé Deputadu/a sira fó votus Afavór 37 ne’e mai husi Bankada Partidu FRETILIN 22 votus, husi Bankada Partidu KHUNTO 5 votus, Bankada Partidu Libertasaun Povu (PLP) 8 votus, Bankada Partidu PUDD 1 votu inklui mos Bankada Partidu Democratiku (PD) votu 1, entretantu votus Kontra 23 ne’e mai husi Bankada Partidu CNRT no Abstensaun 4, Falta Deputadu nain 1 husi Bankada Partidu Demokratiku. Ne’e katak estensaun Estado Emerjénsia ne’e aprovadu la ho unaminidade husi Deputadu/a sira. Hahu husi diskusaun ba estende Estado Emerjénsia ne’e Deputadu/a asentu Parlamentar hamosu idea Pro no Kontra. Tamba Corona Virus Disease 2019 (COVID-19) ne’e moras importadu, entaun presiza haforsa iha Lei no lockdown deit ba teritoriu ne’ebé fronteira ho rai seluk nasaun Indonezia hanesan Covalima, Bobonaro, nomos Oecusse no la presiza aplika ba Munisipiu hotu hodi ba sosiu ekonómiku hanesan populasaun hamlaha no seluk tan. Maibé hanoin seluk husi Deputadu/a sira prezisa estende Estado Emerjénsia atu kontra ka kombate COVID-19 ne’e.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Iha Lei Inan Konstitusaun da RDTL konsagra ona iha Artigu 25 (Estado de excepção) 1. A suspensao do exercicio dos direitos, liberdades e garantias fundamentais so pode ter lugar declarado o estado de sitio ou o estado de emergencia nos termos previstos na Constituicao. 2. O estado de sitio ou o estado de emergencia so podem ser declarados em caso de agressao efectiva ou iminente por forcas estrangeiras, de grave perturbacao ou ameaca de perturbacao seria da ordem constitucional democratica ou de calamidade publica. Seluk iha Alinea 3, 4, 5, 6. Nasaun República Democrática Timor-Leste (RDTL) iha esperensia ona iha ne’ebé ba dala-uluk Deklara Estadu de-Sítiu iha Tinan 2008, Atentadu 11 Fevereiru 2008 husi Grupu Armadu Sr. Alfredo Reinaldo ho nia Grupu kontra Chefe Estadu no Chefe Governu nia vida no perturbasaun sériu ba orden konstitusional demokrátika. Nune’e, iha loron ne’e kedas 11 Fevereiru 2008 Prezidente Repúblika Deklara Estadu de-Sítiu tuir Dekretu Prezidente Repúblika no. 43/2008 de 11 de Fevereiru. Maske nune’e, iha tempu ne’ebá sirkuntansia ne’ebé diferente. Iha ne’e hakerek nain hakarak kongratula ba membru Parlamentu Nacional, Governo, Prezidente Repúblika tamba hakarak bem estar ba nia povu lakoi mate iha pandemia moras COVID-19. Hakarak basa liman mos ba Frontline sira, hanesan Mediku Doutor/a sira, forsa Seguransa Polisia Nacional Timor-Leste (PNTL), FALINTIL-Força Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no Ekipa Centru Integradu Jestaun Krize (CIJK) no sira seluk tan hodi kombate dadaun ona COVID-19 iha país Timor-Leste. Nune’e Prezidente Repúblika (PR), Dr. Francisco Guterres “Lu-Olo”, Promulga Estensaun Estado Emerjénsia Segundo Volta, iha 27 Abril 2020, liu husi Dekretu Prezidensiál númeru 32/2020 promulga estensaun Estadu Emerjénsia durasaun loron-30, hahú husi oras 00.00 husi 28 abril 2020 to’o oras 23:59 27 maiu 2020 nu’udar dalan di’ak liu ba prevensaun no kombate COVID-19. Deklarasaun Estadu Emerjénsia abranje territóriu nasionál tomak ho fundamentu  hases sidadaun hotu-hotu ne’ebé  hela iha Timor-Leste husi kalamidade públika ne’ebé bele mosu husi COVID-19. Haree ba númeru kazu iha nivel global no Timor-Leste ne’ebé aumenta babeibeik, Governu hatama proposta estensaun Estadu Emerjénsia atu fó protesaun ba saúde públika iha Repúblika Demokrátika Timor-Leste no iha meius legais atu bele halo intervensaun ho lalais iha prevensaun COVID-19  atu la hadaet moras ne’e babeibeik no hamate ema barak. Hafoin simu pedidu husi Governu, iha 22 abril 2020, Prezidente Repúblika rona hanoin sira husi Konsellu Estadu no Konsellu Superior Defeza no Seguransa, ne’ebé ho unanimidade husu Xefe Estadu hakerek karta Parlamentu Nasionál ba estensaun estadu emerjénsia.

Lee Mós :
Estadu nia Obrigasaun atu fo Kaman no Protesaun ba Povu Tomak

Hakerek na’in husu ba sidadaun Timor-oan hotu-hotu iha teritoriu Timor-Leste, Estado República Democrática Timor-Leste liu husi Governo, Prezidente Repúlica hamutuk ho Parlamentu Nacional ho nia Objetivu katak Estado Emerjénsia primeiru maka atu kombate moras Corona Virus (COVID-19) iha país Timor-Leste. No labele hadaet babebeik ba ita nia sidadaun Timor-oan local sira hanesan Avo Ferik sira, Avo Katuas sira no Joventude Foin Sa’e sira. Hakerek nain nia observasaun katak Organizasaun Mundial ba Saúde (OMS) hato’o Corona Virus (COVID-19) hanesan ameasa pandemia no daet ona ba nasaun, teritoriu no area hamutuk 196. Dadus ikus liu loron 25 Marsu 2020 rejista kazu COVID-19 hamutuk 416,686 no hamate ona ema 18,589 iha nasaun, teritoriu no area sira ne’ebé afeta husi COVID-19. Iha Timor-Leste iha loron 21 Marsu 2020 relatóriu husi Ministériu Saúde hato’o rejista kazu dahuluk COVID-19 no relatóriu dashboard husi Organizasaun Mundial ba Saúde (OMS) konfirma kona-bá kazu ne’e. Atu luta ho susesu COVID-19, ita presiza estuda esperénsia husi rai seluk, liu-liu iha Ásia, hanesan nasaun China, Singapore, Korea do Sul, no Japão atu ita hasees husi sala ne’ebe sira halo. Ho nasaun viziñu Indonezia, Australia no Nova Zelandia

Lee Mós :
Hikis Kosar Iha Edukasaun No Saude Núdar Odamatan Ba Timor Ida Matak No Buras Iha Espirito Fiar-An Lao Ba Oin

Iha sorin seluk, ita hare’e husi impaktu husi COVID-19 ba economia iha rai laran liga ho Estado Emerjénsia oinsa?. Komunidade barak preokupa ba foos ne’ebe karik sei la sufsiente ba ba iha fulan hira ba oin. Dadus ne’ebé relata husi Ministeriu Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Dr. Dionisio Babo halo ona kontaktu ho nasaun Kombodia no nasaun Vietnam, no sei iha prosesu nia laran. Akordu ne’e liu hosi Centru Logistika Nasional (CLN) serbisu hamutuk ho Kombodia no Vietnam hodi hare lalais. Akordu ne’ebé mak deklara ona ne’e rona katak Primeiru Ministru (PM) Kambodia konkorda atu ajuda. “Ita hein hela dezisaun final, kona ba Vietnam ho Tailandia ne’e faan baratu, mais foin dadaun ne’e presu monu iha merkadu internasionál entaun sira para oituan”. Ne’e hatudu katak país Timor-Leste sei la hamlaha ba foos laiha, Estado RDTL rai osan iha Banku ne’ebá bilaun ba bilaun atu halo saida diak liu tempu Estado Emerjénsia ba foti osan sira ne’e atu fahe povu kbiit laek sira. Iha ita nia iha railaran ne’ebá iha populasaun halo toos barak kuda Batar, Aifarina, Nu’u, Talas, fehuk midar. Populasaun sira halo Natar mos iha Maliana I, Maliana II, Natar balu Ainaro Cassa, Covalima, Baucau, Manatuto, Lospalos, Viqueque, Aileu, no fatin Munisipiu seluk tan. Perguntas ba Estado RDTL mak ne’e, oinsa mak ita bele Jere aihan Produtu Lokal sira ne’e ba ita nia populasaun sira?. Iha VIII Governo Konstitusional atual Primeiru Ministru (PM), Maun Taur Matan Ruak fó ona orientasaun ba Na’i Ministru Agricultura e Peskas, Secretariado Estado Cooperativa no Ministeriu Relevante sira seluk oinsa mak jere aihan sira ne’e. Nune’e iha Estado Emerjénsia Segundo Volta ne’e ita nia Povu labele halerik tan ba Aihan Foos, mina Bimoli, ka subsidiu Governo ne’ebé atu fahe osan Atus Ida (100) dollar Amerika kada uma kain ida ne’ebé Ministeriu relevante hatete tiha ona iha media RTTL.EP, GMN-TV, TVET no media Jornal Diariu Timor-Post, Suara Timor-Lorosa’e, INDEPENDENTE, Dili-Post no Diario Nacional.

Iha parte seluk, moras surtu COVID-19 sai nafatin preokupasaun públiku nian, tanba virus ne’ebé bele hadaet lalais husi ema ida ba ema seluk, liu husi kontaktu ne’ebé besik liu ka  bainhira halo kontaktu besik ho ema ne’ebé positivu COVID-19. Maibe liu husi Konferensia Imprensa iha Centru Media iha Centro Convenções Dili (CCD) loron 28 Abril 2020, Portavoz Centru Integradu Jestaun Krize (CIJK), Dra. Odete Viegas informa katak situasaun balun ne’ebé sai mos ameasa ba Saúde Públika iha Timor-Leste mak moras Dengue. Tuir dadus ne’ebé iha katak husi Janeiru to’o loron 27 Abril 2020 iha total 1050 kazu ba moras Dengue, iha Dili iha kazu ema nain 628, Ermera iha 293, restu iha munisipiu seluk no fatin rua hanesan RAEOA no Viqueque mak seidauk relata kazu to’o agora. Total ema ne’ebé mate tanba moras Dengue iha Dili nain 6, iha Baucau nain 1 no iha Covalima ema nain 1. “Dengue lori husi (vetor) susuk ho naran Aedes Aegypti, Susuk ne’e iha det temporada rua hanesan bai-loron no udan. Hamosu sinal sira hanesan isin manas makaas, durante loron haat to’o hitu, Ulun moras makaas, senti moras iha parte haleu matan nian (retro-orbitral), isin no ruin moras makaas, laran sa’e no muta, Diarea ka Te’e been, mosu musan-musan ho kór mean iha kulit”.

Hakarek na’in halo sujestaun ba públiku em jeral no sempre fó hanoin ba ita nia komunidade sira atu La’o Ain, Lori Motor-Bisikleta, Lori Kareta, iha Merkadu Laran no Fatin Públiku sira seluk uza nafatin maskra no luvas liman. Kontinua distansia fiziku minimu metru 1 ho balu ho ema seluk, fase liman loron-loron ho sabaun, rinso bee ne’ebe sulin instala ona iha fatin publiku no ita nia uma rasik. Hamos fatin no sásan sira ne’ebé dala barak ema kaer ho desinfektan no seluk-seluk tan. Hodi nune’e prevene ita nia an nafatin husi moras Corona Virus (COVID-19) ne’ebé ita hasoru,  maske país Timor-Leste ne’e foin kazu konfirmadu Positivu 24, Izolamentu 22, Rekuperadu 6, Mate Zero maibé ita prevene duké ita kura, ida ne’e mak ita hotu nia hakarak. Toba iha tempu kalan ka toba iha tempu loron husu ba sidadaun Timor-Oan hotu-hotu tenke uza muskateiru, nune’e bele prevene moras Dengue iha Timor-Leste. Hakerek nain nia prediksaun ba moras pandemia Corona Virus (COVID-19) to’o fulan Juñu, ka fulan Jullu 2020 COVID-19 lakon ona iha Timor-Leste, maibé komunidade kontinua kuidadu nafatin COVID-19 iha komunidade nia let. Ikus liu, “Mai Ita Hamutuk Aluta Kontinua Kombate COVID-19 iha Rai Doben Timor-Leste”.

*Hakerek Na’in: Alumni Universidade da Paz-(UNPAZ), Faculdade de Direito, 2008. Artigo ida ne’e larepresenta institusaun ne’ebé hakerek na’in haknar ba, maibé idea no argumentu sira ne’ebé lekar iha artigu ne’e nudar opinião pesoál. Iha sujestaun ruma bele haruka iha e-mail: moisesvicente.mahein@gmail.com. ou +670 7729 1406.

 922 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Opiniaun: Estado Emerjénsia Segundo Volta Konti…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No