ADVERTISEMENT

Furak Husi Polítika Mak “Promesa Falsu”

Mario da Costa - Opiniaun
  • Share
Hermenegildo da Costa Tilman

(Polítika “plutokrata” no “Demagogu”)

Husi: Hermenegildo da Costa Tilman

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


“Furak husi polítika mak promesa “falsu”. Husi termu jerál ne’e atu hakait de’it nia substánsia ba definisaun husi promesa midar sira iha tempu polítika. Agora tama ona ba tempu polítika. Iha tempu polítika sempre mosu drama kómika oi-oin iha sosiedade nia le’et. Depende ba natureza nia terminasaun. Husi fenómenu sira ne’e hatudu katak ida ne’e mak sistema ida ne’ebé agora daudauk lao hela iha rai laran. Dala barak drama oioin mosu husi sura kolen, insulta malu, profile ida mak di’ak liu ida. Buat sira ne’e hotu ha’u bele hatete katak ida-ne’e hanesan jogu identidade polítika.

Se Mak Nain Iha Polítika

Iha palku polítika, bai-bain ita sempre rona liafuan mesak furak de’it hosi polítiku sira bainhira halo kampaña polítika. Sira mai ho motto polítika ida ne’ebé atraidu povu atu fiar. Enkuantu iha termu polítika, iha matenek na’in filozófiku balu hatete polítika ne’e “vokasaun” ida. Tuir nia, polítika katak meius luta nian ida atu influénsia divizaun podér tantu entre Estadu ou grupu sira iha Estadu ida nia laran.

Tanba saida mak polítika ne’e “vokasaun”? katak polítiku sira presiza uza polítika nu’udar vokasaun ida (vocation) no la’ós uza polítika nu’udar oportunidade. Bainhira polítiku ne’ebé la uza polítika nu’udar vokasaun, nia sei trata asuntu hotu-hotu ba de’it nia interese partikulár ka interese pesoál. Polítiku sira hanesan la iha duni kualidade moral ruma aleinde uza polítika atu sustenta ninia aan mesak. Kualidade ida hanesan ita bele dehan polítika “plutokrata” (uza nia riku-soin ka osan atu buka popularidade no influensia ho finalidade hariku nia aan), demagogu (ne’ebé bosok ka lohi povu liu hosi prekonseitu ruma no hamosu polítika vingansa hasoru grupu polítika seluk). Kualidade polítiku sira hanesan ne’e, eziste barak loos iha Timor-Leste oras ne’e daudaun.

Polítiku sira la devia moris hosi polítika no la devia mós uza ninia autoridade polítika atu hariku aan. Polítiku iha Estadu modernu la’ós ema “plutokrata” katak ema ne’ebé iha influénsia tanba osan ka tanba rikeza ne’ebé nia iha. Se enkuantu bainhira polítiku sira la kumpre sira nia promesa ne’ebé mak fakar sai iha tempu kampaíña mak ita hanaran “polítika Mamuk”. tanba “fasil” liu iha retórika, maibé “mamuk” iha pratika. Tuir Filózofu Thomas Hobbes, karik ida ne’e akontese tanba naturalmente ema ne’e cruel.

Lee Mós :
Politika Mamuk, Fasil Hasai Sidadaun Husi Servisu Tan Diferensa Partidu

Se bainhira polítika sira hatoman an ona ho “promesa falsu” maka ida ne’e sai hanesan pasu dahuluk “Pekadu” ba promesa-promesa falsu sira ne’ebé boot tuir mai bainhira polítiku sira la kumpre promesa maibé haree liu interese privadu partidária. Ida ne’e hatudu degradasaun kualidade no valór objetivu polítika ne’ebé mak la kualidade ba povu, no ikus hamosu krize ida tuir Hobbes nia hanoin dehan (bellum omnium contra omnes) katak ema ho ema sei ha funu malu.

Povu trauma ona ho maneira sira hanesan ne’e tanba la hatudu alvu hanesan polítiku ne’ebé mak di’ak iha nasaun ida ne’e. Insulta malu, konta kolen, istória sai hanesan toman aat ida iha era polítika agora hodi la fó vantajen ne’ebé di’ak ba jerasaun foun sira.

Nasaun la dezenvolve ho de’it ita konta istória pasadu. Nasaun atu dezenvolve presiza kriatividade ba planu tinan nian. Istória la’ós la di’ak, maibé istória konta hanesan memória, agora tempu atu halo dezenvolvimentu ba nasaun, la’ós tempu atu mai sura kolen.

Ita respeitu ba sakrifísiu hotu iha rai ida ne’e, tanba luta ba ukun an la’ós pesoál ida ka rua de’it, maibé ema hotu ne’ebé mak hola parte iha nasaun ne’e.

Ema hotu bele ko’alia kona ba estratéjia planu polítika maibé oinsá atu jere prinsípiu sira ne’e la fasil hanesan ema fila liman. Tanba bainhira ita hahú polítika husi klase ne’ebé mak natoon, dala barak ita hakarak kompleta uluk ita nia nesesidade privada depois mak ba komún liafuan seluk dehan “habosu uluk an molok oras remata habosu bosok uitoan ba seluk”.

Sistema ida ne’e ema hanaran sistema pratika aktu “nepotizmu”, “Kolusaun” no “korrupsaun”. Bainhira ita hakarak nasaun ne’e dezenvolvidu maka presiza tau atensaun másimu ba hahalok tolu ne’e:

Nepotizmu mak hahalok ou toman aat ida-ne’ebé iha ema sira ne’ebé iha pozisaun aas prefere kolega ka família ne’ebé besik atu halo servisu, la’ós tanba sira-nia abilidade rasik. Ezemplu ida-ne’ebé fasil liu atu hetan kona-ba nepotizmu mak jestór ida-ne’ebé prefere atu foti ema ida nia pozisaun tanba kolega ka família ne’ebé besik, la’ós tanba kompeténsia. Nepotizmu toman at ida ne’ebé estraga ema barak no sei fó de’it benefísiu ba grupu balun.

Lee Mós :
Resultadu 120 Dias; Reformasaun Administrasaun Publika sai Administrasaun Politika

Iha ema barak ne’ebé servisu maka’as iha kompañia ida, maibé seidauk hetan promosaun ba pozisaun aas liu. Entretantu, nia superiór sira prefere família ka kolega besik atu halo pozisaun aas liu. Nepotizmu partikularmente la’ós hahalok di’ak no bele fó impaktu boot ba futuru instituisaun ka kompañia ida nian.

Liafuan “Nepotizmu” mai husi liafuan italianu “nepota” ne’ebé signifika ‘oan-mane’, ne’ebé uza ona husi papál nia prátika fó favór espesiál ba ‘bei-oan ka sira-nia família’. (Dictionary, 2013).

Ita la moris husi sistema ou toman at sira, maibé ita moris husi kultura ne’ebé mak di’ak. Iha parte ida filozofikus Thomas Hobes iha nia interpretasaun hatete karáteristika ema naturalmente egoistiku, kruel, nst, ka simplesmente bele dehan naturalmente ema ne’e la di’ak. Tanba karaterístika naturál ida-ne’e mak mosu konfrontu no konflitu iha sosiedade. Liuhosi karáteristika naturál umana ida-ne’e mak Hobbes ko’alia kona-ba state of nature to’o ba iha nasaun (Reza Wwatimena, 2011: 20).

Korrupsaun mak sistema ida ne’ebe gosta hamukit nasaun. korrupsaun hamate espíritu patriotizmu, Nasionalizmu Iha Dezenvolvimentu Nasionál Timor-Leste.

Korrupsaun ohin loron rekonĕsidu nu’udar fenómenu kompleksu ida, ho dimensaun barak ne’ebe nia konsekuėnsia negative hasees tiha husi dalan étika no moral, hadait ba moris sosiál no ekonomika, hatuur Estadu Direitu Demokrátiku nia fundamentu sira ba kauza (lia).

Eis-Primeiru Ministru Mari Alkatiri hateten katak asuntu korupsaun ne’ebé kontinua buras no sai nafatin polemiku iha públiku nia leet. Komentariu eis PM ne’e nu’udar sentimentu forte ida ba faktu, situasaun no ignoransia politika ne’ebé dadaun ne’e ezisti.

Maibe ita nia politiku sira, liuliu sira ne’ebé iha uma fukun laiha seriadade hodi tau Lei Anti korupasaun ne’e nu’udar sira nia prioridade tamba ba sira karik ida-ne’e laiha benefisiu.

Politiku sira ne’e hatene loloos katak aktu korupasaun iha impaktu boot ba ema barak nia moris, maibe tamba iha interese politika, entau Lei Anti Korupsaun ne’e sira sei satan netik iha uma fukun ne’ebá.

Ida-ne’e laos atu jeneraliza, no du’un maibe situasaun ida-ne’e duni maka dadaun ne’e Timor-Leste hasoru hela, maske iha politiku balun ne’ebé sei iha neon no konsiensia duni hodi dudu sira nia maluk politiku sira seluk.

Bainhira populizmu forma polítika hanesan ohin loron, retóriku sempre hala’o papél importante ida. Polítiku sira gosta uza liafuan ka liafuan bombastiku nu’udar estratéjia atu loke an husi konversaun ne’ebé moris. Iha mundu dijitál ida, retórika flashy sai importante liu tan atu nune’e bele halo di’ak liu tan konversa. Tanba ne’e ba dala uluk kedas Hobbes hatete molok forma nasaun ema moris iha ambitu state of nature/estadu natureza.

Lee Mós :
Programa Prioridade Partidu CNRT Bainhira Kaer Ukun

Iha state of nature, Hobbes fó hanoin katak naturalmente ema ne’e egoizmu, si’ak, kruel, no seluk tan. Mentalidade ka hahalok ema ne’ebé kruel, egoizmu sira-ne’e mak hamosu state of war. Ida ne’e mak presiza reflete. Atu la monu ba lasu polítika falsa nian.

Promesa “Falsu”

Plato iha nia obra Repúblika, nia hateten nune’e, iha nasaun (polis) ema ne’ebé sai nai ulun ka kaer ukun mak filózofu. Signifika ema ne’ebé sai nai ulun tenke iha kapasidade ka matenek, iha fuan no hanoin ne’ebé di’ak ba nia povu no nasaun.

Votu ida ne’ebé povu fó ba partidu polítiku sira ho hanoin simples de’it. Oinsá halo mudansa ba dezenvolvimentu nasaun nian. Iha era agora sosiedade hakarak haree progresu reál, la’ós promesa ne’ebé halo sira bulelu. Promesa ne’ebé halo sira laran sa’e. Magnis Suseno, SJ iha nia artigu ida hateten nune’e, “pemilihan bukan untuk memilih yang terbaik melainkan mencegah yang terburuk memimpin”. Ida ne’e sai ona referénsia mai ita durante tinan barak nia laran. La presiza atu ema seluk sai mestre mai ita, maibé ita rasik asiste ona ida ne’e mak di’ak no att.

Tanba ne’e povu tenke matan moos ona. Povu labele sai nafatin projetu foun ba partidu polítiku sira kada tinan lima hodi utiliza para atinji sira nia objetivu. Povu tenke brani foti desizaun ho konxientemente katak ukun ne’e povu nian. Tanba it abele deskreve iha hanoin hotu katak retóriku tomak husi partidu ne’e hanesan de’it estratéjia ida atu okupa kadeira podér nian. Maski sistema ekonómiku nafatin hakdasak. Tanba ida ne’e promesa politikus sira, lalikan optemizmu hodi fiar tanba barak husi sira nia promesa gosta habokur aan deit, interese ba povu oitoan de’it.

 3,169 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Furak Husi Polítika Mak “Promesa Falsu”” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No