ADVERTISEMENT

PR Lu-Olo entre “Krise Artifisial”, Governu Daualu no Eleisaun Antisipada

Timor Post - Opiniaun
  • Share

Husi: Rita C. Alves*

Politika iha Timor-Leste hakat ba terenu foun iha 2017 liu tiha Eleisaun Jeral iha loron 22 Jullu 2017. Hanesan baibain liu-tiha eleisaun, partidu politiku sira tenta halibur malu hodi junta hamutuk forsa atu hetan maioria parlamentar, hodi nune bele asegura governasaun ida nebe mak estavel atu bele implementa programa no politika durante tinan 5 nia laran. Partidu Fretilin mos iha inisiu liu-tiha Tribunal Rekursu Timor-Leste formalmente anunsia rezultadu eleisaun iha loron 1 Agostu 2017, tenta makas tebes atu halibur suporta husi partidu 4 seluk nebe mak konsege hetan asentu iha Parlamentu: Partidu Congressu Nasional Rekonstrusaun Timor-Leste (CNRT), Partidu Libertasaun Popular (PLP), Partidu Demokratiku (PD) no mos Partidu Klibur Haburas Unidade Nasional Timor Oan (KHUNTO). Infelizmente, maske hala’o negosiasaun durante fulan ida ho balun nia laran, Partidu Fretilin konsege deit konvense PD hodi la’o hamutuk no partidu rua ne’e forma Koligasaun ida nebe mak lakonsege asegura maioria parlamentar. Maske nune, Presidenti Lu-Olo nafatin fó posse ba Governu minoria ida iha loron 15 Setembru 2015. Primeira-vez iha Timor-Leste nia istoria, ita iha Governu minoria ida.

Artigu 106 (Pontu 1) Konstituisaun RDTL nian hakerek katak: “Primeiru Ministru hili husi partidu ida nebe mak hetan votu barak-liu ka husi aliansa partidu sira nebe mak iha maioria parlamentar no iha nomeasaun husi Prezidenti-Republika, wainhira rona tiha partidu politiku sira nebe iha reprezentante iha Parlamentu Nasional.” Saida mak akontese la-tuir Artigu 106 tanba Primeiru Ministro Mari Alkatiri indijita la’os husi partidu mais votado mesak no mos la’os husi aliansa partidu mak iha maioria parlamentar, maibe PM Alkatiri indijita fali husi Koligasaun Minoria iha Parlamentu Nasional. Desizaun fo posse ba Governu Minoria ne’e mak hamosu inserteza to ohin loron tanba dezde kedas PN halo rejeisaun dala-uluk ba programa VII Governu Minoria nian iha loron 19 Outubru 2017, Governu Minoria lakohi mai fali PN hodi submete fali programa ba dala-rua tuir Konstituisaun haruka. Governu Minoria nia asaun halai husi obrigasaun Konstitusional ne’e hetan mos kolaborasaun ativu husi Presidenti PN (PPN) Dr. Aniceto Guterres Lopes nebe konsege kria “krise artifisial” ida iha PN nia laran: PPN Aniceto Lopes uza taktika oi-oin dada-tempu no hases-an husi obrigasaun Konstitusional sira to’o viola Rejimentu PN.

Rejimentu PN (RPN) mak nudar Lei unika iha Parlamentu Nasional. Maibe PPN Aniceto Guterres Lopes nia intensaun atu kria krise artifisial iha PN nia laran ne, nia pelumenus komete ona violasaun ba artigu 2 iha RPN. Primeiru, Artigu 50 nebe hateten: suspensaun ba plenaria LABELE liu loron 10 no so bele suspende liu-husi plenaria. Plenaria ikus liu halao iha loron 19 Dezembru 2017, to ohin loron besik fulan Janeiru 2018 nia rohan ona mos seidauk iha sesaun plenaria ruma. Segundu, PPN Aniceto Guterres mos taka dalan ba debate Mosaun Destituisaun ba nia an rasik hodi halo violasaun mos ba RPN Artigu 16 B pontu 2 nebe deklara katak: pedidu destituisaun ba PPN nebe hatama OBRIGATORIAMENTE tenke ajenda iha loron 5 nia laran sura husi loron pedidu destituisaun ne’e hatama husi deputadu minimu nain 10. Pedidu destituisaun hatama ona iha loron 1 Dezembru 2017 no to’o ohin loron seidauk ajenda ba plenaria. Triste tebes. Krise artifisial ne’e inkomparavel ho krise 2006 nebe mak halo ita nia povu rihun atus mak halai namokari lakon sasan sira hotu no balun mate. Se krise 2006 deit mos lahamosu eleisaun antisipada, oinsa mak krise artifisial ida nebe mak kria husi asaun irresponsavel Governu Minoria no PPN Aniceto Guterrres bele rejulta eleisaun antisipada? Sem esforsu minimu atu hadi’ak nia desizaun rasik fo posse ba Governu Minoria, PR Lu-Olo labele uza konsekwensia husi ni-nia desizaun rasik hanesan razaun prinsipal atu dizolve PN.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Artigu 86 iha Konstituisaun RDTL hakerek konaba PR nia kompetensia relasiona ho orgaun sira seluk iha RDTL nia laran. Pontu (f) artigu refere hakerek katak: Presidenti bele “dizolve Parlamentu Nasional, iha kazu krize boot institusional nian nebe mak prevene formasaun governu ka aprovasaun orsamentu jeral estadu, iha tempu naruk liu loron 60, wainhira rona tiha partidu politiku sira nebe hetan kadeira iha Parlamentu Nasional, no rona tiha Konsellu Estadu….”. Kuandu ita hare didiak kondisaun atual, krise–artifisial nebe kria husi Governu Minoria no PPN Aniceto dook-tebes husi definisaun konaba “krise bot institusional” nebe hakerek iha K-RDTL, tanba krise-artifisial ida ne’e meramente akontese husi asaun irresponsavel parte rua ne’e nian. Sekarik Governu Minoria no PPN Aniceto lasubar no lahalai husi sira nia responsabilidade Konstitusional, AMP nebe kompostu husi CNRT, PLP no Khunto fasil tebes atu hakotu inserteza ne’e antes Natal tinan kotuk kedas! AMP mos iha kondisaun tomak atu passa Governu nia programa no OJE 2018 iha fulan ida nia laran deit!

Lee Mós :
Hanoin-Lisuk (II) ‘Amo e Dosente Filozofia Politika Martinho Gusmao’ nia artigu sobre Patriotismo Constitucional  (Jürgen Habermas dehan Verfassungspatriotismus)

Bele hare husi perspetiva oi-oin mos, ita hotu hatene momos katak, VII Governu Minoria laiha duni kondisaun atu kaer ukun ida nebe mak estavel tanba Bloku Koligasaun Minoria iha PN nebe fo moris ba Governu Minoria, lapriense kondisaun minimu atu garante PN nia suporta. Hare ba ita nia istoria rasik, dezde kedas tinan 2002, seidauk iha Governu ida iha Timor-Leste mak hakat ona ba kaer-ukun sem kualker forma suporta maioria parlamentar! Primeiru, Segundu, Terseiru Governu (2002-2007) hetan suporta maioria parlamentar husi partidu Fretilin nebe iha tempu neba nudar partido mais-votado com maioria parlamentar. Kuartu Governu (2007) mos hetan suporta maioria parlamentar liu husi tipu aliansa maioria parlamentar. Kinto Governu (2012) mos hetan suporta maioria parlamentar liu-hosi Bloku Koligasaun ida. Sestu Governu (2015) mos hetan suporta maioria parlamentar liu-hosi tipu insidensia parlamentar entre CNRT ho Fretilin. Uniku Setimu Governu mak laiha suporta maioria parlamentar ida. Lahanesan ho CNRT nebe mak iha aten-bot atu akumula partidu seluk nia interese iha 2007, 2012 no 2015 (tempu nebe Partidu Fretilin hetan konsesaun oi-oin hanesan projetu ZEESM no pozisaun PM, Ministro/Vice Ministro hodi bele fo suporta ba CNRT), Partidu Fretilin iha 2017, hakarak kaer ukun tomak ba sira nia an deit, laiha vontade atu ukun hamutuk ho partidu sira seluk. To ikus, kuandu partidu seluk dada-an, Partidu Fretilin ho PD obriga-an nafatin ba kaer ukun maske laiha kondisaun. Suporta maioria parlamentar ne’e importante tanba programa husi Governu ida TENKE hetan aprovasaun husi PN tuir K-RDTL: Artigu 108 konaba Governu nia Programa no liu-liu Artigu 115 konaba Governu nia Kompetensia, pontu (a) nebe hakerek “Governu nia knar mak atu define no halao politika jeral nasaun nian, wainhira hetan tiha ona aprovasaun husi Parlamentu Nasional”.

Énkuantu Parlamentu Nasional seidauk aprova Governu nia programa, Governu ne rasik seidauk bele implementa politika ruma, signifika katak, Governu nebe mak ni-nia programa seidauk hetan aprovasaun husi PN seidauk bele prepara Orsamentu Jeral Estadu (OJE), tanba OJE nudar pasu avansadu atu implementa ona politika Governu nian! Tanba ne’e, kuandu VII Governu Minoria desvia husi sira nia obrigasaun konstitusional atu mai aprezenta programa ba dala-rua to ohin loron, no hanesan rezultadu, seidauk nafatin prepara OJE 2018 to ohin loron, ida ne kulpa VII Governu Minoria nian no inderetamente, ida ne mos responsabilidade husi PR Lu-Olo rasik nebe mak fo tiha ona fiar ba VII Governu Minoria ne’e. To ikus, makina estadu mos labele funsiona ho diak no atividade dezenvolvimentu nasional liu-husi projetu foun mos paradu hotu!

Nasaun no Estadu Timor-Leste nia interese tenke sai hanesan prioridade as liu ba ita hotu. Governu Minoria tuir lolos foka enerjia tomak atu rezolve situasaun ne’e tuir regra-konstitusional. Governu Minoria tuir lolos gentleman tenke nafatin infrenta AMP nia dezafiu sira tuir mekanizmu Konstitusional no tuir RPN haruka. Hanesan joga-bola karik, sira labele halai sai husi kampu-laran tanba deit sira hatene atu lakon, haluha tiha katak kuandu sira joga didiak no halo mudansa ruma iha ekipa jogador sira hanesan truka Kapitaun, defeza ka guarda-redi ruma, sei bele halo mudansa ba rezultadu jogu. Infelizmente, opsaun nebe mak sira foti halo ema hotu bingung, tanba viola regra hirak nebe sira rasik mak hakerek, depois tau todan ba ekipa seluk nebe mak prontu hela iha kampu laran atu joga ho objetivu katak “panitia” (le: Prezidenti Lu-Olo) sei halo fali selesaun foun ba ekipa sira (le: eleisaun antisipada – EA).

Se-kuandu PR Lu-Olo obriga duni hakat ba EA mak nia rezultadu hanesan deit ho rezultadu eleisaun jeral fulan Jullu 2017 liu ba, sera-ke sira atu imediatamente obriga kedas PR Lu-Olo atu dizolve tan PN Kinto Lejislatura hodi halo tan EA? Iha parte seluk, PR Lu-Olo mos presiza tebes tetu didiak antes foti desizaun ba EA tanba ni-nia desizaun ne’e sei bele iha implikasaun boot rua: primeiru, konsekwensia saida deit husi desizaun ida ne’e hanesan konflitu horizontal iha baze entre partidu sira, PR Lu-Olo deit mak sei sofre konsekwensia simu kritika tomak, tanba maske PM Alkatiri ho ni-nia aleadu sira agora barak mak fo presaun ba PR Lu-Olo, maibe fasil tebes ba sira atu fase-liman hanesan Pilatus, tanba LAOS sira mak foti desizaun ba EA ne’e. Sigundu, PR Lu-Olo nia desizaun ba EA sem kondisaun ne’e sei estraga tebes ni-nia relasaun ho AMP, liu-liu ni-nia relasaun ho Maun-bot nain rua (Xanana no TMR). Karik rumoris nebe dehan katak AMP sei hakat ba EA nudar forsa ida deit, entaun iha posibildade bot katak AMP sei bele hetan pozisaun nudar forsa mais votado com maioria parlamaentar. Se karik, AMP konsege hetan tan kadeira 9 (total 44, signifika priense 2/3 husi total asentu iha PN), entaun iha posibilidade bot AMP sei uza kondisaun ida ne’e hodi halo impeachment ba PR Lu-Olo ho razaun katak PR Lu-Olo komete ona erro-grave kontra ni-nia obrigasaun konstitusional sira nebe hakerek iha Artigu 79 Konstituisaun (Responsabilidade kriminal no Obrigasaun Konstitusional sira). Senariu ida ne’e posivel atu akontese kuandu PR Lu-Olo desidi duni EA iha kondisaun atual nebe mak laiha krise no ho nune’e, PR Lu-Olo lahalo tuir ona ni-nia “obrigasaun Konstitusional sira” nebe hakerek iha Artigu 74 Konstituisaun, pontu 1 nebe dehan “Presidenti Republika nudar Chefi Estadu, simbolu no garante independensia nasional, Eastadu nia unidade no mos garante instituisaun demokratika sira nia funsionamentu regular.”

Lee Mós :
Furak Husi Polítika Mak “Promesa Falsu”

Dalan diak liu ba PR Lu-Olo mak hili opsaun ida nebe mak laos deit ho kustu baratu, liu-liu halo tuir pratika nebe mak akontese tiha ona iha Timor-Leste nia istoria rasik hanesan: entrega ba AMP hanesan uluk PR Ramos Horta halo iha 2007, ka fasilita Oitavu Governu Grande Inkluzaun ida hanesan uluk PR Taur Matan Ruak halo tiha ona iha 2015.

Eleisaun Antisipa, hanesan hau temi ona iha leten, laos opsaun nebe diak ba PR Lu-Olo atu hili. Opsaun ida ne’e mos la’os opsaun ida nebe diak ba Partidu Fretilin rasik tanba iha posibilidade bot iha EA ne’e, Partidu Fretilin sei lakon ni-nia status hanesan partido mais votado. Nudar partidu vensedor eleisaun 2017, Fretilin agora iha pozisaun diak liu atu halo negosiasaun ho partidu seluk kompara ho kuandu sira lakon iha EA tuir mai. Hanesan joga-bola karik, bai-bain ne kuandu joga hotu tiha, ekipa ida nebe lakon mak sempre ejiji atu joga-ulang, agora ne’e oin-seluk ituan, tanba justru ekipa ida nebe manan ne’e mak loron-kalan hakilar dehan hakarak joga-ulang.

Aliansa Maioria Parlamentar maske agora daudaun iha pozisaun nebe forte, hau fiar sira mos lakohi atu EA akontese tanba nudar forsa maioria ida iha PN, lahanesan ho Fretilin+PD, sira iha kondisaun tomak atu garante Governu ida nebe mak estavel durante tinan 5 nia laran tuir mai to 2022. Maibe hanesan ita rona ona husi lider AMP rasik, Taur Matan Ruak, AMP preparadu ona ba buat hotu, hau hanoin, esteitmentu ida ne’e inklui mos sira nia prontidaun atu avansa ba EA hanesan forsa ida deit. Hare ba esperiensia iha kotuk, opsaun ida ne’e bele duni akontese tanba Maun boot nain rua, Kay Rala Xanana ho Taur Matan Ruak, laos foin agora mak servisu hamutuk, uluk kedas iha tempu gerilia iha ai-laran, ita hotu hatene katak Maun Xanana mak nudar Panglima Perang no Maun TMR mak nia Wakil Panglima Perang. Diferensia saida deit mak iha entre sira sei fasil tebes atu hakat liu tanba istoria pasadu nebe mak forte tebes entre figura rua ne. Koletivamente, sira nain rua mos sei bele halibur liu tan forsa seluk.

Rede rezistensia iha tempu pasadu mos sei nafatin iha ligasaun metin ho figura rua ne’e. Hanesan evidensia ida, foin dadauk ne’e, Komandante F-FDTL Jeneral Lere Anan Timur, nebe mak iha tempu funu nudar Komandante FALINTIL Rejiaun I, iha ni-nia entrevista ho televizaun GMN deklara katak “ami nia hirarkia nebe aplika iha Frente Armanda durante iha luta resistensia nafatin existe ate a data”. Fasil tebes ba figura rua ne’e atu mobiliza fali rede rezistensia nebe mak bebeik ona hatudu sira nia obedensia total ba hirarkia tempu rezistensia nian. Laos deit fator rezistensia, prezensa husi Partidu Khunto hametin liu tan Maun bot nain rua nia pozisaun tanba Khunto ho sira nia lider masimu Jose Naimori, bele mobiliza suporta barak liu tan husi parte joventude iha area rural. Partidu Khunto hakat tama ba arena politika Timor-Leste ho forsa ida nebe mak metin tebes tanba sira hatur organizasaun iha kultura Timor nia leten.

Lee Mós :
Hanoin-Lisuk (II) ‘Amo e Dosente Filozofia Politika Martinho Gusmao’ nia artigu sobre Patriotismo Constitucional (Jürgen Habermas dehan Verfassungspatriotismus)

Partidu kiik oan seluk nebe lahetan asentu PN iha eleisaun liu ba mos dala barak ona mak hato sira nia suporta ba AMP. Kuandu partidu kiik oan sira ne mos hakat ba eleisaun hamutuk ho AMP, entaun numeru total partidu iha EA tuir mai sei kiik-oan tebes no ho nune, sei fasilita materia kampanha “mengerucut” ba deit figura nain hira no entre deit Partidu Koligasaun kontra AMP. Ho nune, hau fiar katak ambiente eleisaun EA tuir mai sei oin seluk tebes kompara ho ambiente eleisaun jeral liu ba. Momentu eleisaun 2017 liu ba, lider barak mak hakat ketak-ketak ho ida-idak nia partidu hamosu polarizasaun votu, maibe iha EA tuir mai ne’e, polarizasaun sei minimu tebes tanba sei kristaliza deit ba forsa rua Bloku Fretilin-PD vs. AMP. Ita bele fiar katak, minimu liu, pozisaun mais votado iha eleisaun EA tuir mai ne’e AMP nian ona! No ho nune, AMP mak sei forma governu, hanesan saida mak Fretilin hetan iha fulan Agostu 2017 liu ba husi PR Lu-Olo. Rezultadu ida ne’ebe mak la-favoravel ba Partidu Fretilin.

Uniku dalan nebe mak PR Lu-Olo bele hili mak evita EA hodi halo tuir duni ninia deklarasaun rasik nebe nia halo iha loron 14 Setembru 2017. Iha tempu neba, momentu PR Lu-Olo halo konferensia imprensa antes fo posse ba VII Governu, jornalista ida husu pergunta ba nia konaba risku husi Governu Minoria ida, PR Lu-Olo hatan: “bom, hau bele hateten dehan katak… iha risku kuandu governu ida be ba ho minoritariu, iha risku… normalmente, bele akontese husi lidun ida ka rua, ida maka to orsamentu ho programa nian laliu ba dala rua tu-tuir malu mak Governu monu e tenke halo fali formasaun ba novo Governu. Ba sigundu Governu, se lakonsege forma tan Oitavu Governu, Prezidenti dizolve Parlamentu, konvoka eleisaun antisipada…”

Presidenti-Republika Lu-Olo nebe promote ona atu sai nudar “Prezidenti ba Povu Tomak” iha tempu hanesan agora labele monu ba manobra termu badak nebe mak nakonu ho interese pesoal tanba PR Lu-Olo mesak deit mak sei responsabiliza ni-nia desizaun hirak ne’e. PR Lu-Olo presiza tebes atu livrehusi interese pesoal ka partidaria antes nia foti desizaun hodi nune bele garantia katak ni-nia desizaun ne’e sei tau ás duni interese Estadu RDTL nian. Matebian Fernando La’sama antes nia mate husik hela liafuan murak mai ita hotu “hau nia dignidade la ás liu Estadu nia dignidade“. Esteitmentu ida ne’e fo hanoin mai ita katak “ita nia interese labele ás liu Estadu nia interese”. Hau fiar katak, nudar eis gerileiru nebe mak dedika ona nia-an tomak durante tinan 24 iha ai-laran, PR Lu-Olo sei hatudu duni ni-nia kapasidade estraordinariu mai povu Timor-Leste no mos ba mundu internasional katak Timor-Leste nudar nasaun-estadu ida sei konsege duni hakat liu situasaun defisil ida ne’e.

Ikus-liu, hau fiar katak situasaun inserteza ne’e, maske halo ita hotu involve iha debate nebe mak manas, maibe to ikus sei hametin liu-tan Timor-Leste nia pratika demokrasia, tanba populasaun barak liu tan mak komprende ona ita nia Konstituisaun no jogu demokrasia, no hametin liu tan maturidade povu nian katak diferensia politika la’os dehan katak ita atu halo konflitu-horizontal hanesan tinan 10 liu ba. Importante liu tan, ita mos agora iha ona referensia nebe inkestionável katak liu-tiha eleisaun, sei laiha tan partidu ida ka rua mak hakat ba ukun SEM asegura maioria parlamentar. Ba ida ne’e, Povu Timor mere duni hetan ita hotu nia PARABENS!

*Estudante Programa Mestradu Siénsia Polítika iha Monash University, Australia  – Alumna Universidade Nasional Timor Lorosae – UNTL tinan 2015 (Fakuldade Ekonomia). Kontaktu – Email: rita.calves90@gmail.com

 1,549 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “PR Lu-Olo entre “Krise Artifisial”, Gover…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No