Rosario S. Araujo
One Man’s View of The World, livru ida husi matebian Primeiru Ministru Singapora, Lee Kuan Yew ne’ebe hakerek kona ba Riku soin rai ida nian bele halo nasaun no povu sira livre husi kiak no mukit, iha livru né nia deskreve kona ba nasaun sira nia riku soin ka rekursu naturais nebe sei apoiu lalais nasaun ida sai prospério, mezmu rekursu naturais barak iha rai ida maibe dala barak la konsege lori nasaun sai husi kiak, tamba autoridade sira nebe hanoin deit oinsa bele moris kontenti hetan lukru no sorte husi riku soin ne rasik, Lee lider ida mak famousu no fenomenál tebes iha nia nasaun no mundu liu husi nia pensamentu briliante sira nebe konsege muda Estadu Singapura no mundu nia hanoin oinsa harí nasaun ida laos liu deit husi polítiku sira nia konsetu maibe oinsa utiliza rekursu tomak nebe nasaun iha hodi lori povu sai husi nakukun moris nian, liu-liu tau prioridade as ba prosperiedade povu nian liu sasan no ukun hotu-hotu tuir lei, idea boot ida mai husi nasaun ida mak kiik ho nia rekursu naturais nebe limitadu konsege transforma hanoin polítiku mundu nian oinsa kuidadu povu nudar riku soin ida mak espesial liu riku soin sira seluk.
Riku soin né presente husi Nai Maromak hodi konserva vida nasaun nian, riku soin né milagre ida nebe fo ba nasaun atu ukun nain sira utiliza hodi lori ema hotu ba moris diak, riku soin né nudar fundus no modalidade ida boot teb-tebes nebe bele transforma nasaun terseiru sira ba nasaun avansadu iha mundu, tamba né aprende husi testu ida né hakarak lori leitores sira atu fila ba konstestu real Timor Leste nian nebe iha riku soin barak nebe bele apoiu Estadu atu hasai povu husi mukit no kiak, ita nia rekursu naturais iha tasi no rai maran nebe identifikadu no dadaun né utiliza ona nudar fontes finanseiru hodi apoiu Estadu iha setor desenvolvimentu sustentavel hahu husi Timor Leste restaura nia independensia. Rekursu naturais no riku soin sira mak forsa ida ba nasaun atu lao ba oin, riku soin hirak né sei apoio Governu ida atu muda povu nia moris liu husi edukasaun, saude, agricultura, hasae ekonomia familia, hadia salariu Funsionário Públiku, haforsa sistema no jestaun sira iha Militar no Polisia, hadia sistema merkadu, hamoris industria, hamenus no redus desempregu, kapasita no hasae abilidade juventude sira iha area téknika industria, halakon kiak sira iha area remotas, hadia uma no fasilidade hotu ba komunidade, riku soin né povu nian atu valoriza no dignifika povu né sai primeira klase iha nia rain rasik, laos atu sai atan ba bebeik iha nia nasaun rasik.
Riku soin nebe uza sala bele sai nudar dezastre ida ba nasaun, karik la konsege halo jestaun diak sei hamosu korrupsaun nebe sistimátiku tamba riku soin sira mohu no mihis ba bebeik, nasaun lakon buat hotu mezmu esforsu hodi halakon korrupsaun hakerek deit iha lei tamba frakeza iha kontrolu ba implementasaun, nuné ikus mai Estadu failha hasai nasaun no povu husi kiak, ema lubun no grupu kiik oan ida hahu riku ba nafatin ema barak nebe iha direitu ba riku soin né sai mukit no kiak, Sao Paulo II, mehi ba prosperiedade la konsege hetan, visaun ba desenvolvimentu sai mehi deit iha sumasu leten, riku soin sai naben tamba labele salva no ezekuta ho didiak ba bein komun povu nian, korrupsaun aumenta buras ba nafatin tamba ego setorial no interesses grupus elite sira nian, ema ida mos la hase ema seluk mezmu monu hela ba sala no pekadu korrupsaun, fó apresiasaun, basa liman ho kontente hodi apoiu nafatin ba hahalok sira mak la disobiedensia ba lei, louva hahalok sira hodi hatete sala no hatun ema seluk halo korruptus liu duke nia an rasik, ema ida nein netraliza, buat hotu lao livre tuir hakarak deit, ema seluk krítika kona ba korrupsaun ema né ladiak, ema né laiha lealdade ba grupu A no B, ema né sei ameazadu husi nia kareira polítiku, kargu servisu, izola husi grupu no servisu seluk iha nia futuru rasik, ema nia demokrasia no liberdade mout.
Leitores sira sekarik riku soin né hodi halo povu né sai husi kiak no mukit tamba sa ukun nain sira la tau prioridade? duke tarde atu forma jerasaun diak ba rai ida né, lolos aproveita atu muda nasaun no povu nia moris ho riku soin nebe agora iha dadaun, tamba laiha mudansas ba povu nia moris, riku soin sira né sei lakon le’et deit ba ema ida rua ka grupu sira nia liman, loron ruma sei mosu esploitasaun boot ba riku soin sira né hosi ema rikazu sira tamba hetan apoiu forte husi makaer ukun sira, povu sei marzinalisa nafatin wainhira Estadu la kria kontratu servisu tuir planu desenvolvimentu nasaun nian atu lori povu sai husi risku korrupsaun sei fallha atu hadia ema nia moris iha rai ida né, aprende husi esperiensia Singapura nian nebe Primeiru Ministru Lee Kuan Yew hakarak liu atu harí nasaun ida ke povu mak tenke sai nain hodi nuné fasil asesu ba buat hotu nebe lei hakerek, no rigor iha implementasaun sira, katak lei ba ema hotu laiha klase sosial ka klase ekonomia, laiha atan no liu rai, laiha embot no reino, setor justisa sai ezemplar ba implementasaun lei, lider sira tenke iha integridade, ida né mak medidas preventiva no represiva ba lei iha nasaun kiik ida iha Azia, tinan rua nolu resin ita nia ukun an iha buat lubun nebe esforsu maka’as husi nai ulun sira maibe ladauk máximu tamba la tau hanoin hamutuk atu lori desenvolvimentu ba oin, mezmu riku iha hanoin no planu sira maibe jestu ba implementasaun menus tebtebes, osan no rekursu materiais barak mak la utiliza tuir saida mak nasaun nia objetivu, nuné afeta ba kresimentu ekonomia nasaun nian, kuaze loro ba loron fluktuasaun sasan folin sira iha merkadu sae ba bebeik, kampo trabalho laiha, mal nutrisaun as ba bebeik, uma, bé mos, Estrada, klínika hospital ba komunidade sira ladauk fasilita didiak, polítika hasae kualidade edukasaun iha eskola públiku sira ladauk diak, jestaun merkadu hodi hasae ekonomia povu kiik sira iha dalan ninin no bazar ladauk iha jestaun diak, familia barak ladauk hetan atendimentu saude sei depende ba aimoruk tradisionais no seluk tan.
Kestaun hirak né presiza osan atu apoiu, osan hirak né foti husi riku soin rai no rekursu sira mak nasaun iha, karik riku soin hotu iha maibe utilizasaun lao sala dalan entaun ita hotu tenke prekupa riku soin hirak né ba nebe? lakon iha dalan ka tama ema ruma nia bolsu, ou tamba ejizensia demokrasia nebe fo liberdade atu ema ida-idak halo tuir nia hakarak, orgaun Estadu iha nia papel tomak hodi kontrolu, fiskaliza, kondena no julga bainhira ema ruma utiliza sala riku soin nasaun nian ba nia interesses.
Tuir Olson ( 1993, 2000), tamba sa bens star no bein komun né labele lao tuir governasaun nebe ladiak bainhira monu husi nia tronu, nia razaun mak reformasaun polítika husi komunista/otoriter ba demokrasia, muda nia karakter no estratejia korrupsaun husi fraude korruptus nonok ka pasivu ba fraude korruptus ativu, signifika katak, korruptores nebe nonok hatene katak sira sei ukun iha tempu nebe naruk, no sei buka protesaun ba malu mezmu lei koalia seluk, nuné ikus mai korrupsaun sei akuntese iha estadu ida tamba fatores kolusaun no nepotismu nebe bele transforma elite polítiku sira hamosu dinastia no tirania tamba poder ukun nebe lakohi atu tranforma ba ema seluk, nuné ikus mai sei harahun demokrasia iha estadu ida nia governasaun, polítika sira kona ba dezenvolvimentu sentralizadu tamba kahur idea polítiku ho asuntu governativa nian, nuné mehi ba demokrasia nebe lolos atu kore povu husi korrupsaun labele realiza, tamba né Agudelo impoin nia hanoin katak demokrasia iha nasaun terseiru sira sai desastre boot iha nia implementasaun ne’ebe la efetivu nuné hamosu deit konflitu no interesses oi-oin iha governasaun, iha nasaun terseiru sira sofre tamba forsa polítiku no oligargia bisnimen sira halo kontrolu boot ba sistema estadu nian liu fali polítiku nain no sosiedade sivil sira.
Momentu kruzial hirak hanesan né tuir Aristoteles katak laos demokrasia mak akuntese maibe plutokrasia tamba poderes sira dominante husi ema rikazu sira nebe fó influensia maka’as ba makaer ukun sira nia dezisaun, nuné ita bele observa katak metade liu elite ka ukun nain sira husi nasaun terseiru balun foka liu ba argumentasaun entre ida ho seluk atu oinsa bele hetan lalais poderes sira no riku soin kompara sira tau nia hanoin atu hadia dezenvolvimentu povu nian iha nasaun ida.
Karik ita hotu prekupa ba asuntu korrupsaun tamba sa ita la tau hanoin hamutuk hodi lori Timor leste sai nasaun ida mak prosperio no avansu iha mundu, espera. Leolsae,04/03/21.
Opiniaun rasik no pesoal :
Hakerek nain servisu iha CAC
Karik iha hanoin ruma bele kontaktu ba
Hp:+ 670 7732 6592
Email: rosariosalsinha@cac.tl
2,919 total views, 6 views today
Bele hare Video Seluk :