ADVERTISEMENT

Biografia Saudozu Sabino Soares ”Guntur”

Timor Post - Opiniaun
  • Share

Saudozu Sabino Soares ”Guntur”, moris iha 08 fulan Julho, tinan 1975 iha Lelalai, Postu Administrativu Quelicai Munisípiu Baucau. saudosu hanesan oan mane da-hat husi (aman) Luis Soares, husi Uma-lisan Osso-misa Baidiga, Lelalai-Quelicai no (Inan). Celestina Boavida Freitas husi uma lisan Apa-lebe isi’i, Uatu-lari, Viqueque. Saudozu hi nia maun alin hamutuk nain 14, Mane na’in 5. no feto nain 9, maibé sira nain 13 mak fila hikas ona ba Aman Maromak nia-kadunan, inklui mós ho saudoso Sabino (Guntur).

Durante moris, Saudosu mós kaben ona ho, Elizita Fatima de jesus husi Liquica, Uma lisan Pisu-Lete, Suku Lau-nata, municipiu Liquiça. Sira nain rua hetan dotadu ho oan nain 5, Selly Romance Guntur Soares, Salagueru Guntur Soares, Salaria Guntur Soares, Jemmore Ellymor Guntur Soares, Jé Guntur Kay Rala E. Fatima Soares

Saudosu hahu no remata nia-estudus primarius no sekundarius iha Quallcai Saudosu hahu nia estudu iha area siencia politika iha Universitas Timor-Timur (UNTIM) no remata iha 2007, depois saudosu kontinua nia estudu iha mestradu, iha Universidade Cristal no remata ona maibé seidauk hetan Graduasaun tanba sei hein orario husi universidade.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


II. PARTISIPASAUN BA LUTA LIBERTASAUN NASIONAL

Iha tinan 1985, saudosu hahu nia atividade luta ba ukun rasik a’an. Saudosu núndar responsável principal ba juventude iha Kaisa Cheque Wari (Wa Cheque) husi suku Lelalai, Postu Administrativu Quelicai, Baucau. Iha momentu ne’ebá saudosu servisu hamutuk ho Sr. Faustinho alias Wa Cheque nudar testamuña. Iha atividade klandestino membro kaisa sira promove saudosu nuúdar responsavel principal komesa husi tinan 1986.

Iha dia 1 de Abril 1990, saudosu komeça involve nia a’an iha grupu Joven klandestino ho naran “EGOLAI husi Joven anu Jubileo Quelikai nian. Iha altura ne’eba saudosu hamutuk ho nia maun-alin no kolegas sira mak hanesan Joao Silvino X. Ximenes (Samea), Bgidio Aleixio Soares, Hernani Agostinho Soares (Sefu), Placido Boavida, Cesario, Eugebio Freitas inklui sira seluk ne’ebé la temi naran. Iha tempu ne’ebá saudosu hanesan pessoa konfiansa husi Sr. Carlos Freitas ne’ebé sai nudar Fundadór ba grupu EGOLAI nian.

Aleinde ne e, Saudozu sai fundador ba Grupo Amór da Paz, hamutuk ho nia maun alin Jaco Freitas (Sakunar), Objetivu principal husi grupu refere mak atu habelar komunikasaun ba Frenti kladestino iha Baucau atu nune’e joven sira kontinua insiste no luta ba ukun rasik a’an.

Lee Mós :
Joven GAM & GAR Liga Asuntu Seguransa

Iha tinan 1990 saudosu involve iha organizasaun klandestina no naran “Himpunan Pemuda pelajar dan Mahasiswa Anti integrasi (HPPMAI) lha tinan 1993 saudosu asumi kargu nu’udar kordenadór jeral ba organizasaun popular, Loriku A’aswain husi Sub Rejiaun II Baucau nian.

Iha dia 1 de janeiru 1993, saudozu hamutuk ho nia maun alin sira hodi hari’i organizasaun ne’ebe ho naran Lijuma (Liga Juventude Matebian) ho nia compaineiro sira mak hanesan Domingos Oveira (Kaikeri), João Silvino Ximenes (Samea), Julio Gamulaa, Helder Guteres (Taringa), Grigorio Rodolfu Ramos (Alegria).

Iha fulan Marsu tinan 1993 saudosu hahu halo ligasaun direita ho komadante Rodak Alias Teki Timur liu husi grupu melodi nian. Iha momentu ne’ ebá saudosu grupu namuuk ho nia kolegas sira mak hanesan Gregoriu (Alegria) no Jakob Freitas (Sakunar). no Iha tinan hanesan (1993) saudosu planu atu sunu kota lama Baucau, maibé la konsege realiza tanba intelejensla sira deskobre uluk ona sira nia planu.

Nomós iha 7  Juli 1993 saudosu dedika a’an tan ba organizasaun OPJLATIL (Organizasaun Juventude Loriku Aaswalin Timor Leste), saudozu asumi kargu nudar koordenador iha sub regiao Norte Baucau Regiaun I.

Iha dia 01 de Janeiru tinan 1995, saudosu organiza massa hamutuk ho nia maluk juventude sira seluk hodi halo asaun demostrasaun bo’ot iha Baucau Vila hodi harahun tia merkadu Baucau.

Iha Fulan Junho 1996, saudosu organíza massa hodi sunu Mesjid iha Baguia no  saudosu organiza tan atividades demostrasaun lubuk ida iha Baucau tanba militar Indonesia tiru mate joven ida ho naran Paul iha loron 5 de Setembru 1996, iha suku Wai-tame, Quelikai, Mulia-Laga.

Kontinuasaun Iha dia 7 de Setembro 1996, saudosu organiza massa no halo desmostrasaun hodi kontra miltar inaonesia ne ebe oho Paul. Demostrasaun ne’e komesa husi Mulia to’o iha Baucau villa, no kontinua fali iha dia 8 de Setembru 1996 husi Wailili no tama to’o iha Baucau Villa.

Iha fulan Janeiro 1996, Saudosu organiza nia-maluk juventude sira iha grupu Amor da Paz hodi simu amo Bispu Dom-Basilio iha Baucau. Liu tia eventu ne’e, saudosu kontinua organiza Grupu Amor Da Paz hodi ba partisipa Misa iha Viqueque. Objetivu organiza grupu retere atu hametin relasaun amizade entre juventude Baucau no Viqueque iha tinan 1997.

Lee Mós :
Sidade Díli, Sidade Lixu Se Nia Responsabilidade?

Iha fulan Juiho 1997, saudoso ho nia maun alin sira hetan persegesaun maka’as husi militar indonesia iha Baucau, saudosu ho nia kolegas sira konsege subar iha fatin balun iha Baucau maibé militar Indonesia kontinua buka tuir nafatin, nune’e saudosu ho nia maun alin sira deside ba subar iha munisípiu Suai no hela hamutuk ho Hernani Agostinho Soares nudar enfermeiru Iha ospitál Suai durante fulan tolu nia laran.

lha fulan outubru 1998, Saudozu sai nudar kordenador geral ba organizasaun Juventude hotu-hotu iha sub Regiaun Norte Baucau, iha Frente Politika interna (FPI) no CNRT nian. Objetivu husi atividade ida ne’e atu organiza joven, Inan aman sira atu tuir votasaun 1999 hodi tu’u ba Ukun Rasik A’an.

III. ENVOLVIMMENTU NO PARTICIPASAUN BA ORGANIZASAUN CPD-RDTL

Saudozu Guntur komesa Involve no partisipa iha organizasaun CPD-RDTL/ Fretilin Movimentu hodi luta ba restaurasaun hahú husi tinan 1999-2014. Aleinde ne’e, saudozu asumi kargu nudar membru komité Sentral Fretilin (CCF) terseira direasaun FRETILIN MOVIMENTO no asumi kargu nudar vise direasaun juventude Fretilin Movimentu iha VPD-RDTL/FRETILIN.

  1. KARREIRA
  2. KARREIRA SERVISU

Iha tinan 2002 saudosu nudar Fundador ba eskola 28 Novembro, saudosu mos hala’o nia kna’ar nudar profesor iha eskola 28 de Novembro komesa husi tinan 2002-2017.

  1. KARREIRA POLlTIKA

Iha tinan 2015-2017 saudosu Guntur sai iniciadór no fundador ba Partidu Libertasaun Popular (PLP), Matebian Asumi kargu nudar vice-presidente no presidente interinu komisaun ba instaladór PLP.

Iha tinan 2017-2021 promove nia kargu nudar vice presidente CPN-PLP no hetan oportunidade nudar deputadu husi bankada PLP iha tinan 2018-2021.

Durante halao nía kna’ar nudar deputadu, saudosu hetan oportunidade asumi kargu nudar vice presidente Komisaun G iha Parlamentu Nasional durante tinan ida nia laran, (2018-2019).

Sorin seluk Saudosu mos hetan fiar sai nudar presidente interino comisaun G iha fulan Janeiru 2020 to’o junho 2020.

  1. TORTURASAUN

Iha dia 25 de junho 1988 saudosu hetan kapturasaun da-uluk husi Tim Saka iha

Quelikai Vila. Iha altura ne’ebá saudosu sei halao hela nia estudus primarius no secundarius (SD no SMP) iha Quelikai.

Lee Mós :
JESUS CRISTO LIURAI: LA’O AIN TANAN HO COROA AITARAK

Iha tinan 1989, saudosu hetan kapturasaun no torturasaun husi Tim-Saka hamutuk ho nia maluk Jose Elidifonso, Costantino (Dara-lobo) na Carlos Freitas (Bualale).

Aleinde ne’e, saudosu hetan tan kapturasaun husi koramil Quelicali tanba saudosu nia alin bgidho

Aleixio Soares no Hernani Agostinho Soares halo problema ho TBO no soldadu militar Indonesia balun iha koramil Quelikai.

Iha dia 15 de Novembru 1991, saudosu hetan kapturasaun husi milltar Indonesia

iha suku Santa Kruz-Dili, hamutulk ho nia maun Francisco Agostinho Soares (Milfrey). Militar Indonesia totura no lori saudasu ba iha Sede suku Santa Cruz hadi submete ba investigasaun. Depois militar sira halotia intorogasaun, militar sira husik fali saudos maibé saudosu moris lha liur militar sira kontinua halo pressaun maka’as no saudasu decide hodi halai no subar iha Quelkal, naibé to’o iha Quelikal militar Indonesia kaptura tan saudosu kesi metin ho tali, tortutura no tau alzema ba nia isin lolon durante loron 3 nia laran.

lha tinan 1990, Tim Saka sira kaer no halo torturasaun ba saudosu iha samaroggo,

Suku Nahareka, postu administrativu Ossu, Municipiu Viqueque tanba saudosu

konscderadu hanesan suspeitu ne’ebé organiza joven sira seluk no hamutuk ho FALINTIL sira hodi luta ba ukun rasik a’an.

Iha Tinan 1992 Tim Saka sira kaer tan fali Saudozu iha Makalasso-Lelalai, hamutuk ho nia alin Egidio Aleixio Soares (Lasudur), Tim Saka sira lori saudasu ho nia alin hodi tuir Investigasaun no hetan kastigu durante loron 3 nia laran iha Asrama Saka, Laisoro-lai Qualikai.

Iha tinan 1995, militar Indonesla slra kacr tan saudosu hamutuk ho nla maun-alin sira mak hanesan Maukana (Paul Conceisao), Mauricio Freitas ( Chegetula), Raul Freitas (Lika-1lika Lemorai) no lidio dos Santos (L75).

lha Tinan 1996 saudosu hetan tan kapturasaun husi militar Indonesia iha GOR (Gedung Olahraga) kota baru, Baucau no saudosu simu julgamentu hanesan joven ida ne’ebé halo agitasaun politika ba ukun rasik a’an no dadur iha prizaun durante fulan 20 nia laran iha prizaun kaisa Baucau.

 1,700 total views,  6 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Biografia Saudozu Sabino Soares ”Guntur&#…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No