DILI—Xefe Negosiador Prinsipál Fronteira Marítima, Kayrala Xanana Gusmão iha loron Kuarta (07/11/2019) hala’o tiha ona vizita ba Suku Maluru area Beasu Postu Asministrativu Uatulari, Munisípiu Vikeke hodi halo diálogu ho komunidade sira kona-ba plantasaun Liquefied Natural Gas (LNG) ne’ebé mak atu implementa iha parte ne’eba.
Iha Beasu, Komunidade sira simu ho di’ak prezensa Xanana Gusmão ho nia ekipa inklui Ministru Petróleu Minerais indijitadu Alfredo Pires no Prezidente Timor GAP (Gas And Petroleum), Francisco Monteiro.
Iha diálogu ne’e, komunidade sira prontu entrega rai ba estadu maibé tenke iha indiminizasaun, iha ne’ebé, iha momentu ne’ebá komunidade sira entrega kedas proposta koletivu ida ba Xanana ho nia ekipa, ne’ebé haktuir estadu tenke selu ho osan millaun $500 ba uma afetadu hamutuk 447.
Iha momentu ne’ebá Xanana loke no lee proposta ne’e, no hatete, estadu iha obrigasaun fó indiminizasaun ba komunidade nia rai no uma ne’ebé afetadu, i tuir nia hakarak, molok implementa LNG, halo uluk uma ba komunidade sira, maibé ho montante osan kompensasaun ne’ebé komunidade sira tau iha proposta ne’e, ho triste Xanana dehan, kompara estrada husi Baukau ba Vikeke ba Uatulari gasta de’it millaun $5 to’o $7 estadu sei halo neneik hela.
“Ne’e mós ita laiha osan atu selu, osan iha karik ita hadi’a tiha ona estrada sira ne’e atu nune’e bis sira bele halai ba mai lalais,” Xanana hatutan.
“Ha’u-nia laran todan tebes, todan los la signifika la respeita ita boot sira nia direitu, ita boot sira tenke defende, ami mak laiha kbiit atu selu imi, problema ida ne’e de’it ami mak laiha kbiit atu selu buat sira ne’ebé mak ita boot sira ejize iha ne’e,” Xanana subliña.
Xanana iha momentu ne’eba mós mataben monu hafoin Xefe Suku Maluru Francisco Amaral, deklara retira sira-nia proposta no konkorda ba implementasaun projetu LNG iha Beasu iha rai ho ektares 650 .
Entretantu hahú kedas iha semana kotuk, Xanana ho nia ekipa ba halo peskija foun ba rai iha Natarbora hodi harii baze LNG.
Tuir fonte kredivel haktuir, Xanana muda baze LNG husi Beasu ba Natarbora tanba rajaun jeografia.
“Posibilidade la iha Beasu tanba aspeitu jeografia mak la viavel,” fonte ne’e subliña.
Tuir planu Xanana ho nia ekipa iha Natarbora to’o loron 7 Dezembru 2019, maibé Xanana fila ona ba Dili iha loron 4 Dezembru tanba sei ba fó sasin ba kazu sosa karreta ba parlamentu nasional iha lejislatura daruak, iha ne’ebé Vicente Guterres Ministériu Públiku akuza nu’udar arguidu.
Xanana tribunal munisipal Dili notifika nu’udar sasin ba kazu ne’e tanba iha momentu ne’eba Xanana mak lori pasta primeiru ministru.
Entretantu membru Konsellu Konsultivu Fundu Petroliferu (KKFP) no Peskizador Ekonomia no Petroleu iha CGT, Juvinal Dias hatete, normalmente instalasaun planta LNG bele tiding iha ne’ebé de’it importante kadoras bele. Nune’e, tuir nia, Beasu ka Natarbora iha poténsia hotu.
“Ekonomikamente, bainhira planta LNG ho refinaria ka petrokimika ka supply base nee besik malu, Kustu investmentu sei diminiu,” Juvinal subliña. (cao)
989 total views, 6 views today
Bele hare Video Seluk :