ADVERTISEMENT

Negosiasaun ba Dezenvolvimentu Mina Matan Greater Sunrise Paradu

Timor Post - Jeral
  • Share

Timor Post (26/07/2020)—Ministru Petróleum no Rekursu Naturais (MPRN), Víctor da Conceição Soares haktuir, prosesu negosiasaun ba mina matan Greater Sunrise (GS) provizoriamente paradu tanba impaktu husi atake pesti corona (COVID-19).

“Agora  ne’e tékniku sira sei para, seidauk halo negosiasaun tanba COVID-19, maibé kuandu ne’e (COVID-19) para, tékniku sira sei tuur hamutuk fali hodi deskute rejime atu regula sira hodi halo dezenvolvimentu,” Víctor hatete ba Jornalista sira hafoin Xefe Negosiador Prinsipál Fronteira Marítima ho Austrália no Dezenvolvimentu Projeitu Tasi Mane, Kayrala Xanana Gusmão manda karta rejignasaun ba Primeiru Ministru Taur Matan Ruak.

Víctor la ko’alia kona-ba impaktu husi Xanana nia desizaun ne’e, maibé garante katak, bainhira pesti corona laiha ona maka tékniku sira sei túr hamutuk fali hodi kontinua halo diskusaun ho parte sira ne’ebé iha relasaun ho dezenvolvimentu GS, inklui Austrália no kompañia exploradór sira.

Entretantu rajaun husi Xanana nia rejignasaun haktuir iha karta ne’ebé diriji ba Primeiru Ministru, tanba la konkorda ho desizaun governu liuhusi konsellu ministru halo ezonerasaun ba Prezidente Timor Gap ne’ebé tuir Xanana nu’udar ekipa ne’ebé bele servisu di’ak ho nia iha prosesu ida ne’e.

Eis Prezidente Parlamentu Nasionál atual Deputadu husi bankada CNRT, Arão Noe da Costa Amaral hatete, ekipa ne’ebé lidera husi Xanana Gusmão dezde inísiu halo negosiasaun ba fronteira maritima to’o hetan rejultadu no kontinuasaun sira ba dada kadoras mai rai maran Timor Leste, maibé governu liuhusi konsellu ministru halo fali desizaun oin seluk.

“Razaun fundamental haree husi kontiudu surat ne’ebé Maun Boot haruka ne’e hatudu nia deskontentamentu kuandu governu hasai hotu ekipa ne’ebé servisu hamutuk dezde inísiu halo negosiasaun to’o agora ne’ebé koñese prosesu no objetivu,” Arão subliña iha entrevista ho Timor Post hafoin rona Xanana manda karta ba Palásiu Governu.

Arão hatete, kompeténsia governu nian atu hasai no nomeia fali ema foun, maibé ema foun la hatene prosesu bele difikulta fali prosesu ne’e rasik.

“Ho ema foun ne’ebé nomeia husi governu la hatene prosesu bele defikulta fali prosesu. Tanba ne’e Maun Boot husu rejignasaun,” Arão subliña kestaun ne’e relasiona ho desizaun Konsellu Ministru iha loron 08/07/2020, ezonera Prezidente Timor Gap Francisco da Costa Monteiro no nomeia fali António José Loiola de Sousa ba asumi pasta ne’e.

Arão dehan, ho rejignasaun Xanana nian ne’e fó impaktu tebes ba prosesu negosiasaun ba dada kadora Greater Sun Rise mai rai maran Timor Leste tuir mehi Timoroan sira nian.

“Timor Leste bele hakidun fali se ema foun, prosesu sira tenki komesa fali ne’e bele atraza dada kadoras mai Timor Leste, bele dada fali ba Austrália.

Entretantu Ministru Prezidensia Konsellu Ministru Fidelis Leite Magalhães haktuir, razaun ezonerasaun ne’e bazeia ba avaliasaun husi Ministériu Petrólium no Rekursu Minerál ba servisu Francisco Monteiro nian durante ne’e.

Hatan ba Jornalista sira karik desizaun ba ezonerasaun ne’e iha motivu polítiku, Fidelis subliña, la ko’alia kona-ba assuntu polítiku tanba kestaun ne’e kompeténsia ezekutivu sira nian.

“Ha’u só dehan de’it kompeténsia ezekutivu nia hodi halo desizaun. Ha’u la presiza ko’alia aleide partidu ka oinsá” Fidelis dehan ba Jornalista sira hafoin desizaun ba ezonerasaun.

Entretantu durante Xanana nu’udar Xefe Negosiadór Prinsipál Fronteira Marítima, hamutuk ho nia ekipa sira konsege luta to’o manan Austrália ba difinisaun fronteira marítima entre nasaun rua no konsege halo mós akordu kona-ba dada kadoras greater sunrise mai rai maran Timor Leste ho pursentu 70 no pursentu 80 bainhira dada-ba Austrália.

Hafoin luta boot ida ne’e, iha loron 16 Novembru 2018, liuhosi reuniaun Konsellu Ministru estraordináriu, ne’ebé dirije hosi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, nomeia Kayrala Xanana Gusmão nu’udar reprezentante espesiál Governu Timor-Leste nian, atu kontinua reprezenta Estadu iha negosiasaun fronteira ho Repúblika Indonézia, no indika Embaixadór Roberto Sarmento Oliveira Soares, nu’udar Xefe Ekipa Tékniku ba negosiasaun.

Iha momentu ne’eba, Konsellu Ministru mós aprova rezolusaun Governu nian kona-ba kontratu atu halo akizasaun ba intrese partisipativu no diretu iha Kampu Greater Sunrise nian. Partisipasaun Timor-Leste nian iha operasaun petrolíferu no transferénsia ba intrese partisipativu no direitu hirak ne’e afavór ba TIMOR GAP.E. P ka ninia subsidiária sira hodi halo jestaun ba intrese partisipativu no direitu hodi naran no reprezenta Estadu Timor-Leste.

To’o notísia ne’e públika, Timor Post seidauk hetan konfirmasaun husi parte governu kona-ba karta rejignasaun Xanana Gusmão nian. (Jornalista: Jaime Pires)

 824 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Negosiasaun ba Dezenvolvimentu Mina Matan Great…” A few seconds ago

Lee Mós :
Covid-19 trava quase 800 processos em meio ano no TDD

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No