ADVERTISEMENT

Submisaun Asosiasaun HAK nian ba Dekretu-Lei Kriminaliza Defamasaun

Timor Post - Jeral
  • Share

1.        Introdusaun

Prinsipiu Estadu de direitu no demokrâtiku, presija harii kultura no sistema ida demokratiku ne’ebć povu maka nain ba ukun no ukun ne’e povu nian. Sistema demokratiku ne’e katak estadu tenke iha komprimisu hodi respeita no garante sidadaun sira nia direitus umanus no liberdade fundamental sira ne’ ebć końsagra iha instrumentu internasional oin-oin direitus umanus nian no iha konstituisaun rasik. Nasaun demokratiku katak partisipasaun ema hotu nian ne’ebć liberdade fundanłental ida maka liberdade de espresaun, hanoin, opiniaun no imprensa no laiha limitasaun, anaunser iha provokasaun hodi hamosu krime.

Defamasaun hanesan kazu sivil, nune’e labele kriminaliza hodi hatama ema ida ba prizaun tanba deit ema nia hanoin ka opiniaun ne’ebć ita nia Konstituisaun rasik la fo dalan. Kriminaliza defamasaun bele hamihis ka impede demokrasia. nune•e bele halakon ka hamate kritika sosiăl husi sosiedade ba kontribuisaun dezenvolvimentu nasaun ida nian. Pratika defamasaun hanesan tolok, hateten aat ema, hahalok amoral, hatuun ema nia reputasaun, ne’e ligasaun tebes ho etika moral no edukasaun moral, Asaun sira hanesan ne’e presiza tebes sistema edukasaun ida regurozu oinsa elabora edukasaun moral no etika moral iha eskola sira laos kriminaliza fali defamasaun.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Bazeia ba Konstituisaun RDTL no Lei Internasionăl sira. liu-liu tratadus ka konvensaun sira ne’ebć Estadu l imor-Leste adopta no asina ona protesaun no asegura direitu ba espresaun, hanoin no opiniaun no imprensa liu husi meius saida deit. Hanesan iha artigu 9 Konstituisaun RDTL nian Estadu Timor-Leste adopta PRINSIPIU sira direitu internasionól jerăl nian eh hotu-hotu nian. Prinsipiu hirak ne’e vigora iha orden lei railaran waihira hetan aprovasaun, ratifikasaun husi orgaun konpetente sira. Nune’e artigu refere salienta katak norma sira sei laiha folin, sei la tuir konvensaun no akordu internasionâl sira ne’ebć lei Timór nian simu tiha ona. Nu entantu ita mós iha ona lei espesifiku balun hanesan Lei Kodigu Sivil, Lei Demonstrasaun no Lei Komunikasaun Sosiâl hodi regula no fó mós limitasaun ba sidadaun sira. Tanba ne•e hanesan nasaun demokratiku ida, la presija iha tan lei hodi limita liu tan povu nia hanoin ka opiniaun ho nune’e labele hamate pratika kultura demokratiku ne•ebć foin buras ba dadaun iha rai laran.

Lee Mós :
Parlamento aprova por unanimidade voto de pesar por morte de Ma’huno

Il.       Obrigasaun Legal sira

  1. Hanesan Estadu Parte husi ICCPR, Timor-Leste iha obrigasaun iha Lei Internasionâl hodi garante liberdade ba expresaun:
    1. Ema ida-idak iha direitu atu iha ninia opiniaun rasik la ho interfćrensaia.
    2. Ema ida-idak iha direitu ba liberdade expresaun, direitu ne’e inklui liberdade hodi buka, simu no hato’o informasaun no hanoin oin-oin, lă haree ba fronteira, orăl, eskrita ka impresu tuir forma arte ka tuir dalan seluk ne’ebć nia hakarak.
    3. Direitu ne’ebć mensionadu, iha mós dever no responsabilidade espesiăl. Nune’e direitu ne’e bele sujeita ba restrisaun balu, maibe restrisaun sira ne’ebć deit estabelese iha lei no presija duni atu respeita direitu no reputasaun ema seluk nian no ba protesaun seguransa nasionâl nian ka orden publiku, sańde no morâl pilbliku (ICCPR art. 19).
  2. Prinsipiu husi artigu 19 ICCPR nian hakerek mós iha KonsČituisaun RDTL art. 40 no 41. Liberdade ko’alia no liberdade imprensa no komunikasaun sosiâl.
  3. Iha termus jerâl, konforme aplikasaun standard internasionâl nune’e mós lejislasaun relevante, Timor-Leste nia direitu ba halibur malu no assembleia, bele iha suspensaun waihira iha estadu de sitiu ka estadu emerjensia.
  4. Konvensaun Internaasionăl konaba Direitu Civil Politiku, iha artigu 21 ”direitu ba halibur malu la ho violćnsia, ne’e rekofiesidu iha lei no labele iha restrisaun, anaunser restrisaun tuir lei ne’ebć nesesăriu iha sosiedade demókratiku ida nia laran.
  5. Konforme artigu 42 KRDTL konaba liberdade reuniaun no manifestasaun Iha garantia liberdade ba ema hot-hotu ne’ebć hakarak halo reuniaun iha pas no lakaer kroat no sira lalika husu autorizasaun
    1. Rekohese ema hot-hotu nia direitu ba manifestasaun, tuir lei haruka
Lee Mós :
CS de Comoro reporta cerca de 500 crianças subnutridas desde janeiro

Nune’e mós iha provizaun balun husi KRDTL artigu 40 no 44 konaba liberdade ba speech no informasaun.

  1. Observasaun no Analiza

()bservasaun ba klala’ok iha orgâun tribuinais, ami rona bei-beik lamentasaun husi autor judisiariu sira kona-ba rekursu ne’ebć mak sira iha limitadu liu kompara ho orgâun soberanu sira seluk. Tambâ ne•e, wainhira lei ne-e aprova no tama iha entrada em vigór, sei hatodan liu tan serbisu Juis, Prokuradór no Defensór sira nia serbisu. Situasuan ida ne’e, refere ba kualidade defeza husi defensór sira, tuir monitórizasaun HAK nian, defensor sira la dun halo defeza ho didi’ak ba sira nia kliente tambă sira rasik més infrenta menus rekursu, Konsekuensia ida ne’e, mak hodi hakonu prijaun 2 (Becora no Gleno), iha ne’ebé prijaun Becora, dadus ikus iha 10 Junu 2020 purvolta de 588 prizioneirus, enkuantu kapasidade prijaun nian rasik sou bele kobra deit 250-300 prizioneirus. No Prizaun Gleno, tuir dadus ikus iha IO Jufiu 2020, purvolta de 105, enkuantu kapasidade prijaun nian sou bele kobra deit 120-125 prijioneira/o, nune’e lakleur tan prizaun sei nakonu ka naresin liutan karik waihira kriminaliza pratika defamasaun ne’e.

Haree ba prinsipiu legais ne’ebé adopta no elabora iha ita nia lei Sira, mesmu nasional ka internasionalmente laiha dalan atu kriminaliza pratika defamasaun ka insultu Sira. Konstituisaun TL justifika katak standard internasionâl ne’ebé Timor-Leste hanesan Estadu Parte aplika iha sistema legâl internâl, katak normas sira ne’ebé iha kontradisaun ne’e invalidu (KRDTL art. 9.2 & 3)

Lee Mós :
PNTL mantém operações de fiscalização nos transportes públicos

Karik maka kriminaliza pratika defamasaun no insultu maka bele haburas abuzu de poder no hamate kontrolu sosiâl no ezistensia medsos sira nian. Ema barak sei tauk atu ezerse Sira nia direitu ba expresaun ka opiniaun no speech Sira liu husi manifestasaun no media sosiâl Sira, mesmu ho objetivu atu hadia no kontribui ba bem komun, hanesan amostra ukun ne’e povu nian.

  1. Pozisaun Asosiasaun HAK
  2. Ami diskorda ho dekretu lei ne’e tanba kontraditoriu tebes ho ita nia lei Sira liu-liu ita nia Konstituisaun rasik (KRDTL art. 9, 40, 41 & 42.)
  3. Ami diskorda ho dekretu lei ne’e tanba kriminaliza defamasaun ne’e la konforma ho prinsipiu demokratiku, ne’e frajil tebes ba autoridade Sira halo abuzu de poder, no bele hamate kontrolu sosiâl ho kritiku konstrutivu Sira.

V.       Rekomendasaun

  1. Kontinua mantein ho Kodigu Sivil, Lei demonstrasaun, no Lei Komunikasaun Sosiâl.
  2. Kontinua tau matan ba lei sira ne’ebe importante liu hanesan Cyber crime,

Lia mak taka

Ami hanoin katak ho submisaun kikuan ne’e bele fo hanoin ruma nai ulun halo lei nian bele foti dalan ida efetivu liu, oinsa lei ida bele benefisia ema hotu-hotu. Ho nunee bele ajuda nai ulun halo lei sira hodi tetu didiak no halo reflesaun oinsa atu lei tenke fo protesaun hanesan ba ema hotu-hotu, no bele hametin liu tan prinsipiu demokratiku hodi garante katak ema hotu hanesan iha lei nia oin. To’o ba ne’e deit ami nia submisaun, hato’o ba ita boot sira. Ba atensaun no konsiderasaun tomak Ia haluha ami hato’o obrigadu wain.

 1,532 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Submisaun Asosiasaun HAK nian ba Dekretu-Lei Kr…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No