Estajiáriu Mj14 / Editór Noémio Falcão
DILI (Timor Post)—Junta Forsa Polítika no Aliadu Defende Direitu Demikrátiku (JFP-ADDD), deklara sira nia hakarak Kayrala Xanana Gusmão assume hikas kargu Primeiru Ministru no José Ramos Horta ba Prezidente Repúblika.
JFP-ADDD husu Líder Nasionál na’in-rua atu kandidata-an ba pozisaun rua ne’e iha eleisaun jerál prezidensiál 2022 no eleisaun jerál parlamentar 2023.
Tuir JFP-ADDD, jornada dezenvolvementu polítika Timor Leste nian desde inísiu ukun-an to’o ohin loron kontinua la’o hela iha konjuntura ida ne’ebé seidauk banati tuir konstituisaun. Tanba ne’e, sira fiar líder nasionál rua ne’e mak bele halo mudansa.
“Institusionalmente ita nia estadu Timor Leste kontinua frazil, inkoerénsia polítika entre servisu ezekutivu, juridikativu koezaun sosiál ne’ebé importante no ho Presidente Repúblika rasik ne’ebé la konsege hakotu impase polítika ne’ebé naruk kontinua trava dinámika dezenvolvimentu no transformasaun sosio-ekonomiku povu no nasaun ne’ebé signifikativu,” Porta-voz JFP-ADDD, Lucas Soares “Colibere” afirma iha nia intervensaun iha konferénsia dahuluk JFP-ADDD iha Tera Santa, Dili, Domingu (24/10/2021).
Lucas subliña, JFP-ADDD mosu atu hafoun nosaun alternativa importante no dinámiku ne’ebé estadu no povu Timor Leste presiza. Tanba nia hatete, nu’udar dever sidadania no komponentes importante sosiál, kulturais, ekonomiku no polítiku Timor nian hotu-hotu tenke fó kontribuisaun ba mudansa ne’ebé di’ak liu.
Nia hatutan, kontribuisaun no hadi’ak prosesu dezenvolvimentu sosiál, kultural, ekonomia no polítika estadu no povu Timor Leste nian ne’ebé banati tuir de’it konstituisaun, asegura nafatin valores demokratiku no asegura transformasaun ne’ebé ho karater sustentavel, reziliente, prospriedade paz no estabilidade ba povu Timor Leste.
Nia dehan, JFP-ADDD hari hamutuk husi komponente lubuk bo’ot ida sosiál, kultural, ekonomiku, intelktuaisd no profisionais, akademiku no naun-partidária.
Partisipa iha konferénsia ne’e, Premiadu Nobel da Paz no Eis Prezidente Repúblika José Manuél Ramos Horta.
Iha intervensaun, Ramos Horta hatete, la hola parte iha organizasaun ne’e, maibé nu’udar konvidadu espesial, partisipa iha enkontru ne’e nu’udar movimentu demokratiku, ne’ebé mak halo aktividade besik tinan rua ona.
Horta apresia ho movimentu sira nia preokupasaun ba situasaun demokrátiku hodi prepara-an ba eleisaun ba periodu 2022 no 2023, hodi fahe ho sira ho membru sira ne’ebé mai husi Munisípiu 12 no RAEOA.
“Ha’u nia hanoin rasik ba ita nia situasaun buat barak positivu no negativu, ema hotu hatene ha’u nia hanoin rasik kona-ba aktus ne’ebé Prezidente Repúblika halo hahú iha tinan 2018 ne’ebé la responde buat ne’ebé ha’u fiar no hatene nu’udar letra espíritu konstitusional.
818 total views, 3 views today
Bele hare Video Seluk :