ADVERTISEMENT

Japaun Apoia Millaun Tolu Asegura Ai-han iha TL

  • Share
Dageng Liu

DILI (Timor Post)—Governu Japaun kontribui millaun tolu ($3.000.000,00) liuhusi Programa Mundial Aihan (WFP) hodi apoiu ba seguransa ai-han emerjénsia iha Timor-Leste.

“Ami agradese ba Governu Japaun nia kompromisu, kontinua apoiu povu Timor-Leste durante krize Covid-19 ida ne’e. Kontribuisaun ida ne’e sei garantia katak suprimentu emerjénsia ne’ebé mak vulneravel liu. En termu de mal nutrisaun no inseguransa ai-han feto no labarik ki’ik sira iha Timor-Leste,” reprezentante WFP iha Timor-Leste, Dageng Liu, hatete iha ninia diskursu iha Otél Timor Kolmera, Tersa (21/09).

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Governu Japaun apoiu programa seguransa ai-han emerjénsia ba ema hirak ne’ebé mak afeta husi Covid-19 no inundasaun iha fulan Abríl tinan ne’e.

Tanba ne’e, Governu Japaun asina ona troka nota ho Programa Mundial ai-han hodi fornese suprimentu ai-han emerjénsia no apoiu ba uma-kain vulneravel sira ne’ebé mak afetadu maka’as husi pandemia Covid-19 no inundasaun mais piór iha Timor-Leste hasoru hafoin dékada barak.

Dageng Liu hatete, kontribuisaun ne’e mai iha tempu krusiál ida. Tanba pandemia Covid-19 no inundasaun foin lalais ne’e. Halo piór liután lakuna ne’ebé eziste ona iha seguransa ai-han no nutrisaun.

Kontribuisaun husi Governu Japaun ida ne’e, fundamental tebes hodi apoiu Governu kumpre rekizitu seguransa ai-han emerjénsia imediata no hodi harii kapasidade planeamentu tempu naruk nian nune’e mós hodi foti abordajen ida ne’ebé mak sensivel liu ba nutrisaun.

Aleinde ne’e, nia afirma, Timor-Leste luta maka’as ho problema mistura entre inseguransa ai-han no má-nutrisaun, partikularmente entre feto no labarik sira.

Lee Mós :
Kontrola Traballador Timoroan Hosi ‘Ilegal’

Portantu, tuir dadus balun hatudu katak entre labarik sira idade tinan 5 ba kraik, 47% mak sofre estatura baixa, 8.6% mak karekas, no 32% mak pezu baixu (todan la to’o padraun).

Reprezentante WFP ne’e hatete, moras anemia indikadór proxy ida ba defisiénsia mikro-nutrient jeralmente akontese ba labarik na’in rua. Husi labarik na’in 3 ne’ebé mak idade tinan 5 ba kraik no feto na’in 4. Husi na’in 10 ho idade entre tinan 15-49.

“Maski taxa kiak tuun ona, estudu fill the nutrient gap foin lalais ne’e indika katak entre 63%-85%. Uma-kain Timoroan laiha kapasidade atu hola hahán nutritive. Ne’ebé mak natoon hodi kumpre rekizitu ba enerjia, proteína no micro-nutrients 13,” nia dehan.

Iha fatin hanesan, Embaixadór Japaun iha Timor-Leste, Masami Kinefuchi, hatete povu mak rekursu importante liu ba dezenvolvimentu nasaun ida nian, no seguransa ai-han tenke garantidu.

“Atu nune’e povu bele moris saudavel no seguru. Ami espera, katak asisténsia ida ne’e liuhusi Programa Ai-Han Mundiál (PAM) sei hadi’ak kondisaun nutrisaun povu vulneravel sira nian no salva ema barak nia moris,” Masami Kinefuchi katak.

Husi total kontribuisaun millaun $3 ne’e, nia dehan, mais ou menus millaun $2.5 sei utiliza hodi fornese apoiu seguransa ai-han ba Governu Timor-Leste liuhusi Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl no Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun.

Restu rihun $500 ne’e, nia dehan, sei uza hodi halo koordenasaun, planu distribuisaun no hametin kapasidade kadeia suprimentu liuhusi aumentu no apoiu polítika.

Lee Mós :
Traballadór Na’in-400 Iha Australia Halai Sees Husi Sistema

“Projetu ne’ebé ita asina ohin loron, ho objetivu atu fornese foos, fore no mina ba povu 40.000 ne’ebé afetadu husi krize iha nasaun ida ne’e, ba tinan ida ho balun tuir mai,” hatete Embaixadór Japaun ne’e.

Projetu ida ne’e, sei fornese mós kapasitasaun ba Governu kona-ba oinsá formula polítika abastesimentu ai-han, iha planu distribuisaun ai-han nune’e mós hadi’ak kadeia abastesimentu.

Ho apoiu ne’ebé oferese husi governu Japaun ne’e, Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl (SEPS), Joaquim José Gusmão dos Reis Martins no reprezentante PAM/WPP iha Timor-Leste, Dageng Liu, halo kedas nota entendimentu ba, nune’e entrega osfisialmente orsamentu ne’e ba SEPS.

Iha biban ne’e, reprezentante Work Food Programme (WFP) iha Timor-Leste, Dageng Liu, hatete objetivu husi nota entendimentu mak atu hametin kooperasaun servisu atu dezenvolve no mellora liu tan korrente fornesimentu Protesaun Sivíl hodi hatán ba situasaun oi-oin.

Ne’ebé regula husi Dekretu Lei no. 12/2020/2 Setembru 2020, no estensaun ida ne’e bazeia ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Protesaun Sivíl nian ne’ebé aliña ho PAM nia Planu Estratéjiku Nasionál ba tinan 2018-2021/2.

Aleinde ne’e, parte rua mós sei reforsa sira nia akordu mútua ba kontinuasaun servisu kooperasaun hodi responde ba Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS).

Nia dehan, kometimentu iha area servisu ne’ebé identifika ona iha dokumentu Nota Entendimentu nia laran hanesan suporta atividade. Estabelese husi protesaun sivíl, liuliu apoiu tékniku hodi reforsa suporta emerjénsia no pratika jestaun korrente fornesimentu liuhusi distribuisaun, armazena no treinamentu jestaun lojístika ba ekipa lojístika no staff emerjénsia sira.

Lee Mós :
PM Xanana Hasoru PM Vietnam Diskute Polítika Kooperasaun Rai Rua

Nune’e mós, Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl (SEPS), Joaquim José Gusmão dos Reis Martins, hatete Protesaun sivíl servisu hamutuk ho WFP ne’e iha kedas dezastre naturais iha tinan kotuk.

“Hanesan parseiru ne’ebé hamriik metin iha SEPS nia kotuk atu formaliza servisu ne’ebé ita sei hala’o,” hatete nia.

Tanba ne’e, nia dehan, lori governu Timor-Leste nia naran hato’o agradese ba governu Japaun no WFP ba apoiu sira ne’e. Tanba WFP sempre apoiu Timor-Leste iha situasaun saida de’it mai hasoru.

Portantu, antes ne’e, governu Japaun mós apoiu orsamentu ho total millaun $7.6 no sura hamutuk ho millaun $3, ne’e total montante ne’ebé apoiu ba programa ai-han mundiál millaun $10.6 inklui ho vasinasaun hamutuk $16 millaun.

Seguransa ai-han mak agenda global ida. Garantia ai-han ne’ebé mak sufisiente ba ema hotu-hotu no elimina mal-nutrisaun mak responsabilidade prinsipál husi kualkér governu.

Ida ne’e enkoraja tebes, katak Governu Timor-Leste foti daudaun medida seriu hodi hasoru agenda ida ne’e. Liuhusi polítika ida hanesan Planu Asaun Nasionál Konsolidadu no Seguransa Ai-Han no “Planu Asaun Zero Hamlaha”.(jho)

 1,206 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Japaun Apoia Millaun Tolu Asegura Ai-han iha TL” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No