DILI— Diretór Prizaun Bekora, João Domingos husu ba dadur sira atu iha tinan ne’e kontinua hatudu nafatin disiplina iha prizaun laran, tanba ho hahalok ida ne’e mak kontribui ba hamenus tinan kastigu.
“Tenke disiplina no respeita malu hodi halakon tiha aktus violentus sira ne’e, hahú respeta ema ida ba ida no família sira, tanba ho hahalok disiplina ida ne’e mós bele kontribui ona ou hamenus kastigu ba sala ne’ebé mak sira halo,” Diretór João Domingos ba Timor Post iha Prizaun Bekora.
Diretór ne’e refórsa tan, katak dadur sira agora dadaun iha hela situasaun ida hatudu sira nia disiplina, no arepende ba hahalok iha fatin ida ne’e.
Tanba ne’e esperansa katak, bainhira sira sai husi fatin ida ne’e, sira sei hatudu paz. Nune’e lori dadur sira nia naran, Diretór ne’e husu deskulpa ba vitima sira ne’ebé dadur hirak ne’e halo, sobu sira nia fuan hakmatek, husu atu perdua sira.
Nia haktuir, atualmente dadur nain 573 iha prizaun Bekora kada tinan sempre selebra loron heroi nasional, ne’ebé monu iha 31 Dezembru 2019, hodi fo onra ba heroi sira.
Nia dehan, objetivu hosi selebrasaun ne’e oinsá atu hanoin fali heroi sira nia luta ba indenpendensia Timor-Leste nian hodi hetan ukun rasik an.
Basá iha loron refere Saudoso Nicolao Lobato nia mate ne’ebé monu iha loron 31 de Dezembru1975.
“Seremonia ida ne’e ita ajenda kedas ona husi sistema prizional Prizaun Bekora, nian rasik tanba loron 31 ne’ebé estadu Timor konsidera hanesan loron nasional ba heroi sira, no loron mate saudoso Nicolao Lobato nian,” dehan
Nia hatutan, objetivu seluk oinsa atu hanorin no eduka dadur sira atu dignifika heroi sira, tanba kondenadu sira mos hanesan ema Timor oan, atu hatudu respeitu ba heroi no saudoso sira ne’ebé mate ona, no mós ba heroi balu ne’ebé mak sei moris hela.
Entretantu iha parte seluk, Jurista Timoroan, Manuel Marçal hateten importante mós prizoneru sira selebra loron hanesan ne’e.
Nia dehan ho selebrasaun ne’e oinsá atu enkoraja nafatin prizoneru sira, nomos kumpri regra iha prizaun.
“Hau mai vizita família sira ne’ebé iha ne’e, no prizoneru sira hotu hamutuk atus lima resin iha fatin ida ne’e, hau mai fó mós lia menon ba sira hodi fórtefika sira, katak maske iha kloot laran, maibé sira mós iha diretus humanus ho ita hanesan de’it, tanba ne’e fó nafatin protesaun ba malu. Husu ba sira mós atu hare malu diak, kumpri nafatin regras, no normas ne’ebé estabelese ona, ”dehan Manuel.
Nia Salienta tan ho tinan fóun ne’ebé iha, husu prizoneru sira atu hare fila fali ba sira nia hahalok, no konsideira malu hanesan maun no alin iha Prizaun laran.
Nune’e nia hatutan atu bain hira remata sira nia kastigu iha prizaun karik sei sai hahalok diak no lori dame, paz ba dezenvolvimentu nasaun ne’e nian.
Enkuantu, iha parte seluk antes ne’e Padre Kapelaun Prizaun Bekora, Pe. Domingos Barreto husu ba prizioneiru sira iha loron Natal no Tinan Foun ne’e halo reflesaun kle’an durante iha prizaun laran, ba sala sira ne’ebé halo iha pasadu tanba husik hela sofrementu ba vítima no família sira.
“Hau husu ba prizioneiru sira iha tempu Natal nu’udar oportunidade atu bele halo konversaun ne’ebé mais radikál iha kada ema ida idak nia moris tanba prizaun sai fatin konversaun nian, tan ne’e husu ida idak halo reflesaun ba nia an kona ba sala no sofrementu sira ne’e husik hela ba família vítima sira,” dehan Padre ne’e liu hosi nia reflesaun Natal nian.
Pe. Domingos dehan, kuandu ho ema ida idak nia arrependimentu, aban bainrua fila fali ba sosiedade bele halo transformasaun ne’ebé mak radikál hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasionál.
Nai Lulik Domingos ne’e mos husu ba prizioneiru sira atu lalika dezamina no konsidera prizaun hanesan dezerta, maibé sai fatin reflesaun nian ba hahalok ne’ebé mak halo liu iha tempu pasadu. (Jxy)
869 total views, 3 views today
Bele hare Video Seluk :