ADVERTISEMENT

Lú Olo husu Povu Partisipa iha Prosesu Dezenvolvimentu no Klarifika Desizaun La Fo Posse ba Membru Governu Sira

Timor Post - Baucau
  • Share

Timor Post (18/12/2020)—Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, husu sidadaun sira-nia partisipasaun ativa hodi hamutuk ho Governu iha prosesu dezenvolvimentu nasaun nian.

Xefe Estadu hato’o ida ne’e iha diálogu ho populasaun Munisípiu Baucau ne’ebé realiza ohin, iha resintu sede Autoridade Munisipal Baucau, Kinta (17/12/2020).

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


“Agora ha’u hatete dehan katak krize polítika laiha ona, tanba órgaun soberania sira servisu di’ak. Agora saida mak ita halo ba oin? Ida ne’e importante tebetebes, membru Governu sira, ita hotu tenki hamutuk, labele soe de’it ba Governu dehan Governu mesak de’it mak halo. Lae, ita hotu. Hanesan ohin, hateten, Estadu ne’e ita tomak, entaun ita tomak oinsá mak atu partisipa iha ita-nia dezenvolvimentu”, afirma Xefe Estadu, ne’ebé haree ba manán-na’in Prémiu Direitus Umanus Prezidénsia Repúblika 2020, ne’ebé inklui mós Leopoldina Guterres, husi Baguia, Baucau, hanesan ezemplu ba sidadaun seluk atu banati tuir.

Ba populasaun Baucau, ne’ebé partisipa iha diálogu ne’e, Xefe Estadu ko’alia kona-ba Leopoldina Guterres, manán na’in ida husi Munisípiu Baucau, ho manán nain haat seluk ne’ ebé nia admira tebes.

“Hanesan sidadaun sira iha amór, sira-nia domin ba servisu, sira-nia dedikasaun, sira-nia esforsu tomak to’o até osan, ema seluk foti sira-nia osan rasik para servi ema seluk. Ha’u admira tebetebes. Ha’u admira ho sira-nia postura. Signifika katak ita-nia ema biar lamatenek liu, laiha diploma boot mas iha kakutak para atu dezenvolve ne’e iha”.

Lee Mós :
Ema Tuda Membru PNTL Kanek, Uma Hitu Sofre Estragu

Xefe Estadu mós ko’alia kona-ba Kompañia Acelda ne’ebé prodús mina-kamii, fós-rai no sabaun. “Ha’u hanoin Timór iha duni kapasidade atu halo. Ita bele, nusa mak labele! Ita iha duni kapasidade atu halo buat sira ne’e. Soke presizu tenki ita suporta, so presizu polítiku klaru kona-ba ida ne’e para ita labele depende ba ema seluk. Ha’u dehan ida ne’e tanba ita tenki kuidadu tanba agora depende de’it ba osan mina”, dehan Xefe Estadu.

Tuir Prezidente Francisco Guterres Lu Olo, atu bele partisipa ho di’ak iha dezenvolvimentu nasaun nian kada sidadaun presiza hatene ho di’ak sistema ne’ebé la’o iha ita-nia nasaun hanesan “estadu-de-direitu demokrátiku”, nune’e sidadaun ida bele hatene nia devér no obrigasaun hodi enkuadra an tuir lala’ok Estadu ninian.

Portantu, iha diálogu ne’ebé nia halo ho populasaun Baucau, Xefe Estadu defini, kontestu rua iha diálogu ne’e: “ida, estadu-de-direitu demokrátiku ho nia dezafiu i oinsá ita atu afirma Estadu ida ne’e ninia direitu. Ensegundu lugár, oinsá maka atu realiza direitu ida ne’e ba iha povu tomak nia di’ak”.

Lee Mós :
PNTL Sei Investiga Kazu Tiru Joven Ida iha Gari-Uai

Tuir Prezidente Francisco Guterres Lú Olo, “bainhira ita-ko’alia kona-ba estadu-de-direitu demokrátiku, ita hakarak atu hateten katak Estadu ida ne’ebé tau direitu Estadu nian aasliu”. É presizu ita hotu hatene konseitu-du-estadu ninian para atu hatene halo enkuadramentu ida kona-na fali direitu ne’e oinsá iha Estadu ninian”. Estadu ida se la’os de-direitu, bainhira Estadu ida ne’e submete ba se de’it, katak ema seluk mak manda. Maibé Timor-Leste lae. Timor-Leste nia estadu-de-direitu ida ne’e mai kedas husi nia prosesu ida ke naruk tebetebes.

Xefe Estadu realsa atu governa ka kaer ukun iha estadu-de-direitu, presiza iha lejitimidade demokratika. “Lejitimidade demokratika ida ne’e tenki lori povu para atu ba hili, laiha lejitimidade ida dehan katak orijinaria”, nia dehan. Nune’e Prezidente Repúblika subliña, “lejitimidade demokratika ida ne’e maka lori órgaun soberania sira atu bele halo pratika, atu halo desizaun ne’ebé benefisia ba povu”.

Prezidente Repúblika mós esplika nia desizaun sira la fó posse ba membru balu husi VIII Governu bainhira sei hamutuk iha AMP no desizaun atu mantein Governu ida ne’e, bazeia ba konstituisaun no dinámika polítika ne’ebé iha altura ne’eba.

Ba Prezidente Francisco Guterres Lú Olo, populasaun Munisípiu Baucau lamenta kona-ba tipu alimentasaun sira ne’ebé inklui iha programa “cesta básica” ne’ebé tuir sira, fahe la tuir nesesidade populasaun ne’ebé hela iha area rural no sidade. Sira mós kestiona data atribuisaun subsídiu $ 200 ba família sira ne’ebé seidauk hetan no husu atu Governu bele aumenta osan iha programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku, PNDS.

Lee Mós :
Komunidade Loiborowai Haksolok Ho Eletrisidade no Halerik Ba Bee Moos

Populasaun sira husu atu halakon pensaun vitalísia, rezolve pensaun ba veteranus no aumentu pensaun ba lider komunitária sira.

Entretantu maioria populasaun sei lamenta ho kondisaun infrastrutura bázika ne’ebé aat hanesan estrada, bee-moos, irrigasaun no laiha enerjia eletrisidade.

Partisipa mós iha diálogu ho populasaun Munisipiu Baucau, Vise-Primeiru Ministru, José Reis no membru VIII Governu, membru Parlamentu Nasionál husi Komisaun E, F no G nomós Embaixadór sira husi nasaun Australia, Brunei Darusalam, Cuba, Indonézia, Nova Zelandia, Malaysia no Thailandia.

Iha ámbitu vizita Prezidente Repúblika iha Munisípiu Baucau, alende realiza espozisaun no Festival Ai-Lokal no atividade kuda ai-oan, Prezidénsia Repúblika servisu hamutuk ho Organizasaun Naun Governamental SABEH, hala’o mós tratamentu saúde ba komunidade iha Postu Administrativu 6 iha munisípiu Baucau.

Prezidente Repúblika sei termina nia vizita, aban no fila fali ba Dili. (Mídia PR)

 685 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Lú Olo husu Povu Partisipa iha Prosesu Dezenvol…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No