DILI (timorpost.com)—Ataúru uluk hola parte hanesan Postu Administrativu hosi munisípiu Dili, maibé iha Governu daualuk Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), aprezenta ba Konsellu Ministru (KM), katak iha duni nesesidade atu transforma ba Munisípiu.
Nomeasaun Autoridade Ataúru ho baze ba alterasaun datoluk Dekretu Lei númeru 3/2016, loron 16 Marsu, ne’ebé altera husi Dekretu Lei numeru 9/2018, loron 09 Abril ho númeru 54/2020, loron 28 Outubru, ne’ebé korrije husi deklarasaun retifikasaun Prezidensia Konsellu Ministru númeru 4/2020, loron 16 Dezembru, ne’ebé ho diploma ne’e hatuur ho di’ak liutan rejime espesiál ida ba organizasaun serbisu Administrasaun Munisipál Ataúru.
Nune’e, iha loron 31 maiu 2021, Parlamentu Nasional (PN), aprova Proposta-Lei Divizaun Adminsitrativa Territóriu ho unanimidade, husi ne’e Loré ho Hatulia B sai Postu Adminsitrativu foun no Ataúru sai Munisípiu foun iha 01 Janeiru 2022.
Enkuantu, dadus uma-kain iha Munisípiu Ataúru, totál hamutuk 2.679, kompostu hosi suku lima (5) hanesan Suku Beloi 448, Biqueli 691, Macadade 557, Maquili 541, Vila Maumeta 442 no Área 140,50 km².
Tuir Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Perreira de Carvalho, hatete hanesan ema hotu-hotu hatene katak, Ataúru hahú loron 21 fulan Janeiru 2022, ne’e mak foin muda nia estatutu husi Postu Adminsitrativu ba Munisípiu.
“Munisípiu ida Ataúru, maka pela primeira-vez iha istória, iha ita-nia rain, katak nia sai ona hanesan Munisípiu ida, kerdizer nia iha atribuisaun kompeténsia sira atu bele tau matan ba nesesidade moris ba populasaun sira iha Ataúru,” Ministru Miguel, dehan bainhira partisipa iha serimónia Feira Livru no Espozisaun Pintura iha Suku Maumeta Villa, Tersa (22/11).
Nia dehan, kompeténsia Munisípiu nian iha domina oin-oin, hodi garantia eskola sira ne’ebé di’ak liután, alunu sira bele frekuente eskola sira ho lisensa ne’ebé di’ak liu tan, no komunidade sira bele iha asesu ba bee, eletrisidade dalan ne’ebé di’ak liu tan.
Portantu ida ne’e mak foin hahú iha tinan ida ne’e, agora VIII Governu Konstitusionál, kria meus mekanizmu para garantia konlisensa vida iha área ida ne’e ho di’ak.
“Munisípiu Ataúru iha tinan ida ne’e ho ita-nia orsamentu rasik porvolta dolar amerikanu milloens 2.5, hodi tau matan ba vida moris populasaun +2000 iha área ne’e,” Minguel realsa.
Ikus nia dehan, Governu liuhusi Parlamentu Nasionál (PN), aprova mós fundu espesiál ba dezenvolvementu Ataúru ho orsamentu dollar Amerikanu milloens 13 USD, para Governu fó solusaun sira ne’ebé komunidade Ataúru sira enfrenta.
2,553 total views, 3 views today
Bele hare Video Seluk :