DILI (timorpost.com) — Desde Governu reativa fila fali Lei Arte Marsiais no Arte Rituais nian to’o ohin loron, Governu esforsu hela atu halo revizaun ba Lei Arte Marsiais nian.
Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD), Abrão Saldanha, hatete Arte Marsiais sira na’in-3 hanesan IKS, PSHT no KORK sira ne’e rejistradu, maibé enfrenta dezafiu ida, sira iha membru barak tebes.
Husi ne’e depois taka iha tinan hira nia laran sira la konsege iha komunikasaun di’ak entre estrutura to’o iha baze. Agora iha reativasaun ne’e atu oinsá mak bele disiplina fali membru sira.
“Atu ajuda ida ne’e, dadauk ne’e Governu halo hela esforsu atu hahú halo Revizaun ba Lei Arte Marsiais nian, porque ita-nia Lei Arte Marsiais halo prosesu ida ne’ebé bolu kriminalizasaun pratika Arte Marsiais,” Abrão dehan iha seremónia Xefe Estadu halo Diálogu ho Grupu Arte Marsiál no Arte Rituais iha Palásiu Prezidensiál, Bairru-Pité, Segunda (03/10).
Abrão haktuir, Lei ne’e aprova tiha ona iha tinan 2017 no agora Estadu prosesu atu deskriminaliza prosesu ida ne’e no aumenta maka kontra organizasaun, tanba maioria Joven sira mak hola parte iha Arte Marsiais, sistema Justisa iha rai ne’e seidauk iha prosesu reabilitasaun, iha duni integrasaun mais la haree ba reabilitasaun.
Entaun joven sira ne’ebé envolve iha Arte Marsiais, depois iha violénsia ne’ebé sira rejistu iha kriminál, sira hetán konsta. Kuandu konsta iha Estadu nia sistema iha rai laran, ne’e atu sai de’it serbisu kliner ida mais tenke bom komportamentu, husi ne’e mak sira sei lakon sira-nia vida tomak iha ida ne’e.
“Nune’e ita aumenta disiplina ba sira liuhusi medida kontra organizasaun, hodi bele disiplina sira no ajuda sira hodi dezenvolve di’ak liu tan foin sa’e sira ne’ebé envolve iha sira-nia organizasaun,” Abrão dehan.
Enkuantu, intervensaun ne’ebé Governu halo hakarak tama hotu husi sira-nia kurríkulu ho sira-nia formadór sira, oinsá forma sira iha sira-nia liman ou iha organizasaun nia liman, nune’e ba Joven sira sei prepara.
Kurríkulu ne’e oinsá mak aumenta tan di’ak liu edukasaun sidadania patriotika ba sira, atu nune’e bele kontribui ba dezenvolvimentu nasionál.
Alende ne’e mós, Governu atu ajuda formasaun ba treinadór, tanba la’ós hotu-hotu mak bele sai treinadór, tenke iha abilidade hodi oinsá bele fó treinu ba ema nia oan sira.
No agora oinsá atu admite sira di’ak liu iha membru sira, nune’e Governu prepara ona baze dadus sira ne’ebé ko’alia ho sira para halo resenseamentu ba membru hotu-hotu, hodi oinsá bele organiza di’ak liu sira-nia aan.
Husi ne’e mós fasilita sekretariadu ba sira, hodi oinsá bele administra di’ak liu, tanba sira iha membru barak la halimar, ho ida ne’e sira husu duni ba Governu katak, oinsá Estadu nia ajuda sira liuhusi sosiedade sívil para fó edukasaun ba membru sira.
“Ida ne’e maka medida Governu halo daudaun ne’e, hanesan ita hatene katak, memzmu ita halo medida sira ne’e maibé sei iha violénsia ne’ebé envolve Arte Marsiais no Arte Rituais sira, maibé ho hanoin katak polítika sira ne’ebé estadu iha agora bele ajuda sira hodi sai husi problema ida ne’ebé durante ne’e ema asosia loos sira katak, sira mak halo problema iha ita-nia rai,” Abrão hakotu.
3,528 total views, 3 views today
Bele hare Video Seluk :