DÍLI (timor post.com) – Partidu Istóriku Frente Revolusionáriu Timor-Leste Independente (FRETILIN), ohin Kinta (08/09), realiza ona Kongresu Nasionál ba dalimak iha Sentru Konvensaun Dili.
Objetivu hosi Konferénsia ne’e atu deside no hili lideransa ne’ebé hodi lidera partidu hanesan Prezidente no Sekretáriu Jerál ba períodu tinan 2022-2027.
Tanba ne’e, iha Konferénsia ne’e marka prezensa hosi Koordenadór Munisípiu no Delegadu sira.
Portantu Konferénsia ne’e durante loron tolu ho pakote rua, pakote dahuluk Francisco Guterres Lú OLo ho Mari Alkatiri versus Reformadu Tenente Jenerál, Lere Anan Timur ho Eis Primeiru Ministru, Rui Maria de Araújo.
Istória no Objetivu Ezisténsia FRETILIN
Frente Revolusionária Timor-Leste Independente (FRETILIN), hahú moris ho fundasaun Asosiasaun Sosiál-Demokrata Timorense ne’ebé harii iha loron-20 fulan-Maiu tinan-1974. Fulan 3 hafoin ninia kriasaun, ASDT disolve tiha no harii fila fali FRETILIN iha loron-11 fulan-Setembru tinan-1974.
FRETILIN harii resposta ba neseidade atu hamosu organizasaun ida ho karaterístika movimentu ka frente Libertasaun Nasional ida, ne’ebé lori responsabilidade boot atu lidera no lori povu Timor-Leste luta ba Ukun Rasik An no atu defende povu no País nia vida hasoru ameasa invazaun husi rejime Indonézia.
Nune’e, FRETILIN, mosu nu’udár movimentu nasionalista dahuluk iha Timor-Leste iha ámbitu no dezenvolvimentu polítika iha tinan-1974.
FRETILIN partidu polítiku ida iha Timor-Leste ne’ebé hamrik ho hakarak atu defende Independénsia no garante soberania nasionál.
FRETILIN hakarak atu harii rejime direitu demokrátiku ida ne’ebé hatúr iha justisa sosiál, toleránsia polítika no iha hadi’ak povu nia moris no iha ne’ebé ema Timoroan hotu-hotu iha fatin atu hola parte iha Timor-Leste nia konstrusaun.
Hanesan forsa polítika ida, FRETILIN konserva ninia natureza frentista. FRETILIN kontra forma dominasaun no opresaun kolonial, neo-kolonial no expansionista.
FRETILIN mós kontra forma saida de’it husi explorasaun ekonómika, sosiál, polítika ka militár ho baze ba prinsípiu sira umanista ninian; justisa sosiál, demokrasia, liberdade, toleránsia, progresu no Independénsia Nasionál.
1,922 total views, 3 views today
Bele hare Video Seluk :