ADVERTISEMENT

Sakrifísiu No Pasiénsia Lori Agusto Hetan Susesu

Mario da Costa - Istilu Moris
Jornalista : Amélia Babo
Editor : Isabel Ermelita
  • Share
Agusto de Jesus Alves, imajen TP/Amélia Babo

Mane isin metan fuuk been hatais kalsa metan uza faru kór amarelu liman naruk no ain uza sapatu metan, nia maka Agusto de Jesus Alves, atuál Asesór iha Gabinete Sekretáriu Estadu Formasaun Profesionál no Empregu (SEFOPE).

Asesór Tékniku iha Gabinete SEFOPE ne’e, konta atu hetan susesu tantu iha edukasaun no karreira profisaun, tenke hasoru dezáfiu barak liuhusi halo sakrifísiu, pasiénsia no vontade maka bele lori ba hetan susesu no bele termina mehi ne’ebé ema ida-idak iha.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


“Ha’u eskola iha nivel primária to’o universidade, hasoru dezáfiu barak, liuliu maka menus finanseiru, tanba inan-aman vida agrikultura halo toos, kuda kafé, entaun susar atu hetan rendimentu kada loron para bele responde ba nesesidade uma laran, inklui selu oan sira nia eskola,” Oan doben husi Tomas Alves no Paulina Mutu-Bere de Jesus, konta bainhira dada lia ho Jornalista Timor Post, iha ninia knaar fatin SEFOPE Kaikoli, Sesta-feira (13/01).

Maibé, tanba nia rasik mai ho prinsípiu ida, katak moris labele depende de’it ba inan–aman, tenke halo esforsu, buka oinsá para hetan osan rasik hodi sustenta ba an rasik liuhusi maneira oioin, no osan ne’ebé hetan bele sosa kadernu, lapizeira, sapatu no seluk tan.

“Hakarak sai susesu iha futuru, xave importante maka tenke halo maka presiza iha sakrifísiu, pasiénsia no tenke iha vontade no esforsu liuhusi estudu ne’ebé ita halo, maka sei lori ita ba hetan susesu iha futuru hodi bele hadi’a ita nia moris iha família uma laran,” Bobonaru oan ne’e katak.

Alende ne’e, Agusto mós iha ninia motto moris ida, katak laiha ema ida maka hetan susesu sein liuhusi sakrifísiu, vontade, no pasiénsia. Nune’e ninia motto ida ne’e, motiva tebes mane isin metan ne’e halo esforsu kada loron, liuhusi ninia estudu, ikus mai konsege atinje ninia objetivu moris ne’e.

Entretantu, uluk bainhira nia sei iha primária, nia iha mehi hakarak sai doutór ou pelu menus sai enfermeiru hodi atende ba pasiénte sira ne’ebé presiza halo tratamentu ba sira nia saúde. Maibé, planu Maromak nian ne’ebé fó ba nia, ikus mai sai fali asesór, ida ne’e hanesan grasa Maromak nian.

Maski knar ne’ebé nia assume la permanente, maibé Bobonaru oan ne’ebé moris iha loron 06 fulan Agostu tinan 1988 ne’e, sente orgullu tanba hetan oportunidade oi-oin, mesmu iha pasadu hasoru dezáfiu oi-oin liuliu bainhira sei eskola, maibé ho dezáfiu hirak ne’e, sai lisaun ida ba nia hodi halo esforsu, nufim sai ema susesu hanesan ohin loron.

Mane isin ladún mutin ne’e konxiénte, moris iha mundu ne’e sempre hasoru problema oi-oin, importante maka labele lakon vontade atu aprende, halo esforsu liután no buka aprende saida maka seidauk hatene no koñese, tanba ida ne’e hanesan bukae ida hodi hetan susesu iha futuru.

Lee Mós :
Justino Prontu Dezenvolve Suku Caenlio

Enkuantu, Agusto rasik hahú ninia estudu iha Primária Gumer, Munisipiu Bobonaru, iha tinan 2003-2005, Pre-sekundária Lucinda Gumer, remata iha 2006, Sekundária Jerál, Nino Koni Santana iha Gleno, Ermera, iha 2006-2009. Remata sekundária, nia la kontinua ba universidade, maibé nia tuir deit kursu lian Ingles, depois maka nia kontinua fali ninia estudu iha nivel superior no nia tama iha Universidade da Paz (UNPAZ), iha Fakuldade Siénsia Sosiál no Umanitária, Departamentu Estudu da Paz, iha tinan 2010-2014.

Antes ne’e, nia kaktuir, bainhira remata pre-sekundária iha Bobonaru, nia hakarak kontinua sekundária, maibé inan-aman la hatán, ho razaun tanba ekonómia uma laran la sufisiénte hodi suporta nia kontinua ba sekundária.

“Entaun hau foti fatuk tuda uma atu nune’e ha’u nia inan-aman haruka ha’u kontinua eskola iha sekundária. Iha altura ne’ebá, ha’u nia aman dehan ba ha’u, katak se o hakarak kontinua eskola sekundária, nune’e ha’u nia aman kontaktu fali hau nia aman ki’ik ne’ebé hela iha Ermera, Gleno para ha’u ba hela ho sira hodi kontinua sekundária jerál Nino Koni Santana Gleno to’o remata”, Agusto konta tuir.

Iha altura ne’ebá, nia haktuir, nia remata pre-sekundária, nia ho ninia maun sai husi uma Bobonaru, lori de’it 15 USD, liuhusi Atsabe mai iha Gleno hodi hela ho aman ki’ik, lori ba rejistu tiha eskola sekundária jerál Nino Koni Santana Gleno, iha fulan Agostu tinan 2006.

Rejistu naran hotu tiha, nia fila- fali ba Bobonaru, maibé osan selu karreta atu ba Bobonaru laiha, entaun nia deside ho nia maun sa’e karreta trek ida husi Gleno ba to’o postu administrative Letefoho, tun tiha, sira na’in-rua deside la’o ain deit ona tanba osan laiha, la’o ain husi Letefoho sai tuku 05:00 dadeer to’o postu administrativu Atsabe tuku 11 kalan.

To’o iha Atsabe, sira na’in-rua labele kontinua ba Bobonaru, tanba kalan ona, nune’e sira na’in-rua maun-alin deside toba iha postu polisia iha Atsabe, polisia fó kaixa mamuk ida ba sira na’in- rua hodi nahe para toba kalan ida, no sira la han buat ida, toba ho kabun hamlaha to’o dadeer, hader mai kontinua la’o sai husi Atsabe husi tuku lima dadeer ba to’o Bobonaru tuku sia dadeer.

“Depois liu tiha loron hirak nia laran, hau mai fali iha Gleno para kontinua eskola iha sekundária jerál Nino Koni Santana, no iha tempu livre, ha’u servisu hanesan ajudante karreta nian para hetan osan hodi sustenta ba ha’u nia eskola durante tinan tolu nia laran,” Maridu husi Estefánia Martins Fontes ne’e haktuir istória moruk ne’ebé ikus mai lori susesu ba nia moris.

Lee Mós :
CCI-TL Husu Governu Halo Intervensaun Imediata

No durante eskola hela ho ninia aman kiik, nia mós ajuda halo servisu uma, hanesan dasa rai, fase bikan, hamoos uma laran, no tein, hotu maka foin kontinua estuda matéria iha oras kalan, no dadeer ba eskola, fila mai uma, fahe bikan, tempu livre ba servisu hanesan ajudante kareta para hetan osan.

Agusto de Jesus Alves, ho nia família, imajen Esp.

“Moris iha mundu sempre hasoru obstákulu oi-oin, maibé labele lakon vontade, ho esperansa ida, katak husi dezáfiu hirak ne’e sai motivasaun ida mai ha’u, katak loron ida hau tenke sai ema susesu, sai ema kualidade ida iha sosiedade, maski mai husi família simples, maibé ha’u lakohi lakon ho ema seluk, ikus mai hatudu duni iha rezultadu sai ema susesu,” Eis estudante eskola Sekundária Nino Koni Santana ne’e enkoraja-an.

Hafoin remata sekundáriu, nia ba tuir teste seminarista nian iha Kongregasaun Kanosiana, no nia liu tiha, iha tinan 2009. No nia deside sai husi Gleno ba fali Bobonaru hodi hato’o informasaun kona-ba nia pasa iha teste seminarista ne’e ba inan- aman no família tomak.

Tanba hafoin nia pasa teste, ne’e madre sira husi Kanosiana husu ba nia dehan “ita pasa teste, se ita hakarak sai amu lulik Kanosianu nian, entaun tenke ba eskola Kanosianu nian iha Filipina durante tinan 11, depois fila mai Timor”.

Entaun to’o iha Bobonaru, nia husu ba ninia avó feto no ninia inan- aman, dehan “imi hatán ka la’e’ ha’u ba estuda amu nian iha Filipina, iha momentu ne’ebá avó feto dehan, se ita ba estudu amu nian iha Filipina, fila mai rai mamuk no ami laiha ona” Ho hatan ida ne’e, Agusto deside kansela tama seminarista, no nia tuir fali kursu Ingles iha Sols Gleno, durante fulan neen, hotu tiha atu muda mai Sols Fatu-hada Dili (altura ne’eba) tanba selu karun, nune’e nia deside para tiha kursu ne’e.

No nia nafatin buka oportunidade seluk, ikus mai nia tuir teste programa ida ho naran TLBSTP, iha Dom Bosco, organiza husi nasaun Australia, foka liu iha programa eletrisidade, karpintaria, soldadura, kanalizasaun, no konstrusaun durante tinan ida nia laran.

“Kada fulan hau simu osan transporte 50 USD, osan ne’e uza hodi sustenta ba ha’u nia nesesidade loron-loron no selu bemo nian loron-loron ba tuir formasaun ne’e,” nia hateten.

Portantu, Bobonaru oan ne’e kontinua buka oportunidade iha instituisaun seluk, no nia hetan oportunidade konkorre vaga funsionáriu kazuais nian, no pasa iha divizaun protokolu husi Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) iha fuan Outubru tinan 2010. Iha Novembru tinan 2010, kontinua fali ninia estudu iha Universidade da Paz (UNPAZ), Fakuldade Siénsia Sosiais no Umana, Departamentu Estudu da Paz, iha tinan 2010-2014.

Lee Mós :
Caucus Entuziazmu Feto Kompete iha Eleisaun Suku

No durante estudu iha universidade, nia mós hetan konfiansa iha universidade refere, altura ne’eba nia foin tama semestre hitu, dosente Albertino de Jesus, fó fiar ba nia sai hanesan dosente asistente, lori matéria edukasaun sívika hodi hanorin fali estudante sira.

Au-mezmu tempu sai mós hanesan funsionáriu temporáriu iha administrasaun iha fakuldade refere, kuaze fulan tolu nia laran, kontinua hetan fiar nia sai funsionáriu permanente iha fakuldade refere iha tinan 2015, nafatin sai hanesan dosente iha fakuldade refere, iha tinan 2015-2019.

Depois nia deside foti lisensa sein vensimentu mai servisu fali iha Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), hanesan sekretáriu ezekutivu ba Sekretariu Estadu Julião da Silva to’o ninia mandatu remata.

Kontinua, nia hetan fali konfiansa husi SEFOPE foun (atual) Alarico do Rosario, hanesan asesór tékniku programa ba gabinete sekretáriuu estadu nian.

“Ida ne’e hanesan grasa husi Maromak, tanba uluk eskola nunka mehi to’o iha ne’ebá, maibé tanba Maromak nia planu ba hau, ikus mai hau sai hanesan ohin loron,” nia dehan.

“Ha’u kontente ho knaar ida ne’e, ha’u nafatin hatudu responsabilidade ba ha’u nia servisu hodi nune’e ema seluk bele hatene, katak servisu ne’ebé ha’u halo ho fuan-laran, nakonu ho kometimentu, profisionál, no rasionál,” Agusto hateten.

Tuir nia, moris tenke nakonu ho kometimentu, hakarak servisu ho kometimentu, hakarak halo mudansa no tenke halo buat ruma, tenke sai lider ne’ebé profisionál no tenke sai ema ne’ebé rasionál no halo buat hotu tenke ho loloos, tenke onestu ho rasionál.

“Ha’u agradese ba Maromak ba di’ak tomak ne’ebé fó ba ha’u, maski hasoru obstákulu oi-oin uluk, maibé ikus mai hatudu rezultadu di’ak ba ha’u nia moris,” nia agradese.

Portantu, Agusto rasik iha maun- alin hamutuk na’in-10, feto neen no mane haat.

Enkuantu, Agusto ho nia kaben Estefânia Martins Fontes, ne’ebé daudaun ne’e hala’o hela estudu iha Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), sira iha oan na’in-tolu. Mane rua, feto ida. Oan mane boot eskola pre-eskolár iha Santa Marys Development Center no oan daruak no datoluk seidauk eskola, tanba tinan seidauk to’o.

 7,417 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Sakrifísiu No Pasiénsia Lori Agusto Hetan Susesu” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No