ADVERTISEMENT

TIC Sensibiliza Programa Identidade Úniku iha UNDIL

Mario da Costa - Edukasaun
Jornalista : Mariano Abi
Editor : Mário da Costa
  • Share
Ekipa TIC Timor ho Vise Reitór UNDIL foto hamutuk ho Estudante Sira, Imajen TP/Mariano Abi

DILI (timorpost.com) — Ajénsia Teknólojia Informasaun no Komunikasaun, sigla português (TIC) TIMOR I.P, liuhosi Diresaun Identidade Úniku (IDU), halo Workshop hodi Sosializa implementasaun programa Identidade Úniku ba Funsionáriu, Dosente no Estudante sira hosi Univesidade de Dili (UNDIL).

Diretór Ezekutivu Ajénsia Teknólojia Informasaun no Komunikasaun, (TIC) TIMOR I.P, Roberto Caitano de Sousa Vicente, hatete objetivu husi Workshop ohin ne’e, hanesan momentu ida hodi halo sosializasaun partikularmente ba programa ida ohin hanesan hotu-hotu bolu Identidade Úniku.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


“Identidade Úniku ne’e nia rejista ema bazea ba Infromasaun sira ne’ebé eziste kona-ba ema ne’e rasik,” nia hateten hafoin remata sosializasaun ne’e iha Salaun Auditorium UNDIL, Sesta (09/09).

Nia dehan, se ema ruma atu ba trata kartaun kondusaun ou kartaun sira seluk hanesan Bilete Identidade (BI) no kartaun Eleitoral, dala-barak tenke ba ho dokumentu ne’ebé barak liu hodi ba rejistu, tenke pasiensia hodi hein kleur, tanba ema barak.

“Entaun iha ne’ebá, ita bele dehan João ne’e iha ida de’it, tanba iha númeru komputadór ne’e ida de’it, rejista iha fatin ida de’it laiha publikasaun iha fatin sira seluk. Ho ida ne’e, sei la troka BI no kartaun Eleitorál, nune’e ita dehan de’it, ema ne’e nia duni hanesan nia reklama, maibé iha rezultadu ikus iha kada baze dadus sira iha liña Ministeriál sira nian, sei kria mós kaluna ida ne’ebé iha referensia iha sistema administradór úniku, tanba ohin dadus tama tiha ona,” nia relata.

Lee Mós :
Livru Nu’udar Matan-Dalan Ba Moris

Nia hateten, bainhira dezenvolve sistema ne’e, hanoin kedas ona sistema hanesan ne’e, hodi bele garantia katak, sistema ne’e seguru duni, hodi ema seluk labele duplika ema seluk nia ID seluk para bele uza ba komersializasaun.

“Ne’ebé iha aspetu atu asegura katak, sistema ne’e seguru ne’e ita iha mekanizmu ne’ebé ita dezenvolve daudauk, hodi hatene katak, ita rejista diretamente ho liaman no matan, maibé risku sempre iha, laiha sistema ida ne’ebé 100% ne’e seguru, mais risku ne’e sempre iha ita minimiza risku sira ne’e, atravez esbosu sira ne’ebé ita halo hodi sentraliza duni ita-nia sistema ba iha dadus ne’e no mós ba iha fatin ne’ebé ita bele dehan ne’e seguru,” nia afirma.

Lee Mós :
Xanana Gusmão Sei halo Palestra Ekonomia Azúl Iha UNDIL

Iha fatin hanesan, Vise Reitor III UNDIL, Hugo Lourenço da Costa, subliña sosializasaun ne’e hanesan oportunidade no vantajen ida, tanba Governu iha inisiativa ida ne’ebé pozitiva atu kontrola no esforsu ida hodi estabelese baze de dadus.

Ho ida ne’e maka interligadu entre serbisu TIC ninian ho Ministeriu sira hotu-hotu no mós setór privadu sira, inklui universidade.

“Ha’u hanoin ida ne’e di’ak teb-tebes ba ita, ba previzaun ba Futuru, tanba ita to’o agora ita-nia Governu seidauk iha dadus ne’ebé adekuadu, halo ba ema mate tiha ona mais iha dadus ne’e sei moris hela. Tanba ne’e ita la hatene mekanizmu agora atu kontrola ema hira maka ita identifika, ema hira mak mate ona, ema hira mak sei moris, entaun ida ne’e mós implika ba atendimentu públiku Governu nian durante ita enfrenta hela,” nia dehan.

Nia subliña, agora husi parte sira TIC Timor hanesan Instituisaun Akademika, sira koopera atu apoiu Governu no liuhusi sosializasaun ne’e, hodi nune’e bele mós sosializa fali sosiedade ka estudante sira, importánsia husi serbisu ida ne’e, no mós sai makanizmu ida atu fó konsolidasaun ba komunidade tomak.

Lee Mós :
Xanana Rekoñese Lider Fahe Malu

Enkuantu, Jornalista sira tenta husu kona-ba, liuhusi ID Uniku ne’e ba futuru buat hotu-hotu sei aseguradu.

“Sim, sei ida ne’e duni porque iha referénsia iha país avansadu sira hanesan Japaun, Europa, Amérika no iha Rejiaun ne’ebé mais avansadu, ita tama ona iha informasaun Teknólojia ne’ebé mais avansadu. Agora ita Timor sei presiza adapta nafatin ho evolusaun ne’ebé teknólojia ne’ebé la’o lais teb-tebes, ita tarde tiha,” nia relata.

Tuir Diretór Ezekutivu TIC Timor, Roberto Caitano de Sousa Vicente, hatutan tan katak, ba Futuru sei di’ak, hodi identifika identidade autentik no orijen husi pesoa ida, ida ne’e mós perturba serbisu Governu nian atu kontrola, nune’e tuir nia hanoin ida ne’e di’ak ba oin.

Antes nia hakotu, hanesan alternativu ida oinsá atu identifika ema, hodi hatene sé, ezemplu hanesan ema ne’ebé envolve iha krime, automatikamente nia dadus iha.

 2,784 total views,  6 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “TIC Sensibiliza Programa Identidade Úniku iha U…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No