Dili (Timor Post) — Governu liuhosi Ministériu Prezidensia Konsellu Ministru (MPKM), Institutu Defeza Nasionál (IDN) no Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), realiza konferénsia internasionál ho tema “Increnentar Os Valores das FALINTIL no Professor de Reconstrucão Nacional” hodi komemora loron FALINTIL ba dala 47, monu ona iha loron 20 fulan Agostu.
Enkuantu, Konferénsia Internasionál ne’ebé realiza iha UNTL, iha Auditóriu Fakuldade Enjenária Siénsia no Teknolójia Hera, hetan abertura husi Prezidente Repúblika, (PR), José Manuel Ramos Horta, no mós hetan partispasaun husi membru Governu hanesan, Ministru Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD) Armindo Maia, FALINTIL Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no mós estudante husi Fakuldade Enjenária Siénsia no Teknolójia.
Nune’e, Ordadór Embaixadór, Constáncio Pinto, Xefe Estadu-Maiór Jenerál, Forsa Armada husi Portugál, Almirante António Manuel Fernandes da Silva Ribeiro, Xefe Estadu Maiór Jenerál F-FDTL Tenente Jenerál, Falur Rate Laek, no reprezentante ONU iha Timor-Leste, Roi Trivedy.
Tuir Reitor UNTL, João Soares Martins, hatete komemora loron FALINTIL ho Konferénsia Internasionál ida ne’e ho nia objetivu atu konta istória loloos ba jerasaun foun kona-ba Timor-Leste nia luta ba indepedénsia durante tinan 24.
“Ohin ita komemora aniversáriu FALINTIL ba dala 47 nian, ita-nia maun, no avó sira ne’ebé hahú luta hasoru invazaun husi Dom Boa Boaventura mai to’o Avo Xavier no Nicolau Lobato, ikus liu mak ita-nia Komandante Nino Konis Santana sira no mós sira seluk ne’ebé ha’u la temi. Sira ninia luta ne’ebé gloriozu tebe-tebes, sira konsege aguenta funu durante tinan 24 ho sira-nia matenek funu ita bele tahan funu ikus mai manán funu,” nia diskursu Kampus UNTL Hera, Tersa (23/08).
Reitor ne’e aumenta, istória ne’ebé nia lembra mak husi lidera nasionál Kay Rala Xanana Gusmão nia envolvimentu ba luta independénsia Timor nian, nia moris ho inimigu no ikus manán duni inimigu.
“Se ha’u lembra di’ak, Komandante Kay Rala Xanana Gusmão, dehan funu ne’e halo nia moris ho inimigu, karik liuhusi ida ne’e moris ho inimigu, maibé husi ida ne’e manán inimigu no manán funu,” nia hatete.
Nia akresenta, istória lubuk ida ne’e sai istória importante ba jerasaun foun sira, liu-liu ba jerasaun sira moris ikus atu konta nafatin Timor-Leste ninia luta.
“Ha’u hanoin ida ne’e mak importante tebe-tebes, favor ne’ebé ita presiza tranzmite ba jerasaun foun sira, tanba depois indepedénsia mak sira moris la akompaña istória kona-ba luta ne’ebé naruk, luta ne’ebé ho susar, terus sofre ema rihun atus rua resin, ne’ebé soe nia vida ba libertasaun,” nia akresenta.
Iha biban hanesan, Xefe Estadu Maiór Jenerál F-FDTL Tenente Jenerál, Falur Rate Laek, hatete nu’udar tuan hakarak tranzmite istória loloos husi luta Timor-Leste nian ba indepedénsia ba jerasaun foun sira.
“Atu ko’alia kona-ba funu nian ne’e la’ós ami hanorin, maibé ami hakarak tranzmite buat ne’ebé loos, tanba ami idade ba bei-beik, ami mate ona ne’e imajináriu tanba ne’e ami hakarak tranzmite luta ne’ebé la’o durante tinan 24 nia laran,” nia haktuir.
6,818 total views, 12 views today
Bele hare Video Seluk :